Antihistaminici koji ne uspavljuju: Koji su i kako djeluju?

Što je alergija i zašto nastaje?

Alergija je poremećaj imunološkog sustava koji se očituje kao prekomjerna reakcija organizma na inače neškodljivu tvar. Te tvari nazivaju se alergeni. Osoba koja boluje od određene alergije ustvari ima oslabljen imunitet i njezin je organizam preosjetljiv na neke tvari iz okoline s kojima se inače susrećemo svakodnevno. Te tvari zovu se antigeni ili alergeni. Kod osoba koje nisu alergične, obrambeni sustav je zapamtio alergene kao bezazlene tvari pa ništa i ne poduzima pri susretu s njima. Kod alergičnih osoba obrambeni sustav reagira burno kao da je posrijedi infekcija te na taj način nastaju simptomi alergije.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Što su antihistaminici i kako djeluju?

Antihistaminici su skupina lijekova koji ublažavaju alergijske reakcije. Stručni naziv za njih je antagonisti H1 receptora, a H1 su histaminski receptori.

Histamin je supstancija koja se oslobađa u prisustvu štetne tvari, koju u ovom slučaju nazivamo alergen. Histamin je pokretač alergijske reakcije. Zasad su otkrivene četiri vrste histaminskih receptora: H1, H2, H3 i H4. Nalaze se u različitim organima i u alergijskoj reakciji se najčešće svi uključuju različitim intenzitetom odgovora na histamin. Histamin se u najvećim količinama nalazi u koži i dišnim putevima, a u manjoj mjeri i u probavnom sustavu. Ovisno o količini oslobođenog histamina, mogu se javiti različiti simptomi:

• crvenilo, osip, urtikarija i svrbež kože
• curenje nosa i svrbež nosa
• suzenje i svrbež očiju
• otežano disanje zbog stezanja bronha
• grčevi, mučnina, povraćanje ili proljev
• glavobolja i vrtoglavica.

Histamin ne nastaje samo u našem organizmu. Nalazi se i u pojedinim namirnicama pa kod osoba s intolerancijom na histamin može izazvati reakciju koja se često pogrešno zamjenjuje s trovanjem hranom. Također se oslobađa nakon uboda insekata ili opeklina morskih žarnjaka, poput meduza ili vlasulja.

Kod kojih se tegoba koriste antihistaminici?

Antihistaminici sprječavaju vezanje histamina na njegove receptore i tako prekidaju lanac alergijske reakcije te ublažavaju simptome.

Najčešće se koriste za:

• ublažavanje svrbeža, crvenila i osipa na koži
• liječenje alergijskog rinitisa (peludne hunjavice)
• smanjenje curenja nosa i kihanja
• ublažavanje suzenja i svrbeža očiju
• olakšavanje disanja kod alergijskih tegoba.

Budući da djeluju i protiv mučnine te vrtoglavice, pojedini antihistaminici koriste se i kod bolesti kretanja, odnosno mučnine tijekom vožnje automobilom, brodom ili zrakoplovom.

Kod alergijskog rinitisa često se primjenjuju u kombinaciji s nazalnim kortikosteroidima kako bi se bolje kontrolirali izraženi simptomi.

Antihistaminici prve, druge i treće generacije

Tijekom godina razvijene su različite generacije antihistaminika koje se razlikuju prvenstveno po tome izazivaju li pospanost.

Antihistaminici prve generacije

U ovu skupinu ubrajaju se:

• difenhidramin
• kloropiramin
• promezatin.

Ovi lijekovi prolaze krvno-moždanu barijeru i ulaze u mozak, zbog čega često uzrokuju pospanost, omamljenost i umor.

Zbog sedativnog učinka osobe koje ih uzimaju ne bi trebale upravljati vozilima niti raditi sa strojevima.

Danas se rjeđe koriste u obliku tableta za liječenje alergija, ali i dalje imaju važnu primjenu:

• kod alergijskih simptoma koji se javljaju tijekom noći
• u obliku krema i gelova za lokalno liječenje kožnih alergijskih reakcija (bez sedativnog učinka)
• u obliku injekcija za liječenje težih alergijskih reakcija.

Antihistaminici druge generacije

Drugu generaciju čine:

• loratadin
• cetirizin
• feksofenadin.

Ovi lijekovi vrlo slabo prolaze krvno-moždanu barijeru pa rijetko uzrokuju pospanost. Smatraju se vrlo sigurnima te su mnogi dostupni i bez recepta.

Kod većine osoba ne utječu na sposobnost upravljanja vozilima niti rada sa strojevima.

Antihistaminici treće generacije

Treću generaciju predstavljaju poboljšane verzije lijekova druge generacije (njihovi izomeri), među kojima su:

• desloratadin
• levocetirizin
• feksofenadin.

Njihova je prednost vrlo mali, gotovo zanemariv sedativni učinak, zbog čega su danas među najčešće preporučivanim lijekovima za liječenje alergija kod osoba koje tijekom dana moraju ostati budne i koncentrirane.

Koji antihistaminici ne uspavljuju?

Ako tražite antihistaminike koji ne izazivaju ili vrlo rijetko izazivaju pospanost, prednost imaju lijekovi druge i treće generacije.

To su prije svega:

• loratadin
• desloratadin
• cetirizin (kod manjeg broja osoba može izazvati blagu pospanost)
• levocetirizin
• feksofenadin.

Iako se smatraju nesedirajućim antihistaminicima, reakcija može biti individualna. Stoga je pri prvom uzimanju lijeka dobro obratiti pozornost na to kako organizam reagira.

Riječ farmaceuta

Tablete za spavanje i demencija: Postoji li povezanost?

Zaključno

Antihistaminici su temelj liječenja većine alergijskih bolesti jer učinkovito ublažavaju simptome poput kihanja, curenja nosa, svrbeža kože i očiju te osipa. Danas se u svakodnevnoj praksi najčešće koriste antihistaminici druge i treće generacije jer pružaju učinkovitu kontrolu simptoma uz minimalan ili zanemariv rizik od pospanosti, što ih čini prikladnima za većinu osoba tijekom uobičajenih dnevnih aktivnosti.

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI