Alergije - 23. travnja 2020.
AUTOR ČLANKA - Doc. dr. sc. Mirjana Turkalj, dr.med., Dječja bolnica Srebrnjak, ADIVA Plus sadržaj

Najčešća pitanja koja si postavljaju roditelji djece oboljele od alergija

Iako u sjeni pandemije novog koronavirusa, u proljeće su ponovno aktualne alergije. Donosimo vam odgovore na najčešća pitanja o alergijama kod djece koje je za njihove roditelje sastavila Dječja bolnica Srebrnjak

alergije aalergije kod djece hrana pelud 1

1. Što su alergije i koji su najčešći tipovi alergija?

Alergija je prekomjerna reakcija organizma na jednu ili više tvari iz okoliša, koje su obično neškodljive, a zovemo ih alergeni. Alergijska se reakcija može očitovati različitim tipovima alergijskih reakcija ili reakcija preosjetljivosti. Najčešće spominjan tip je tzv. alergijska reakcija ranog tipa koja se povezuje s IgE protutijelima i aktivacijom stanica u krvi i tkivima koje se zovu bazofili i mastociti.

2. Je li učestalost alergija danas veća u odnosu na prošlost te u kojoj mjeri ona ovisi o socioekonomskim prilikama i uvjetima života?

Zadnjih desetljeća zabilježen je gotovo epidemijski trend porasta alergijskih bolesti u razvijenim zemljama zapadnog svijeta, posebno u djece. U pojedinim zemljama svijeta alergijske bolesti se očituju u 20 do 30% djece. U Hrvatskoj učestalost alergijskih bolesti u dječjoj dobi iznosi 10 – 15%. Samo od astme u svijetu boluje oko 300 milijuna ljudi. Razlozi takvog porasta alergijskih bolesti nisu do kraja razjašnjeni, a primarno se povezuju s promjenama okoliša i načina života.

Zadnjih godina porast alergijskih bolesti tumači tzv. higijenska hipoteza. Naime, primijećeno je da djeca koja žive u „čistijem” okolišu, s visokim higijenskim standardima i u boljim socioekonomskim prilikama češće obolijevaju od alergijskih bolesti. Smatra se da imunološki sustav takove djece, posebno u prvim godinama života djeteta, umjesto aktivacije u borbi s patogenima (npr. bakterijama i parazitima) reagira ne bezazlene i neupitne okolišne alergene.

3. Kolika je učestalost alergija među djecom?

Neke alergijske bolesti su češće u dječjoj dobi kao npr. astma, atopijski dermatitis, alergija na hranu, dok se u odraslih češće pojavljuju alergije na insekte ili lijekove. Učestalost alergijskih bolesti i alergijskih reakcija je različita ovisno o dobi, vrsti alergena, te regiji. Npr. u ranoj dojenačkoj dobi najčešće se javlja alergija na bjelančevine (proteine) kravljeg mlijeka , dok je u odraslih češća alergija na plodove mora. U djece koja žive u Slavoniji puno je češća alergija na pelud ambrozije u usporedbi s djecom koja žive u Dalmaciji, itd.

4. Kada posumnjati da je dijete alergično?

Nije uvijek lako prepoznati alergijsku reakciju, niti postaviti dijagnozu alergijske bolesti. Nerijetko se različite vrste osipa, npr. urtikarija primarno povezuju s alergijom, te se djeca nepotrebno testiraju, a zapravo u podlozi osipa nije alergija. S druge strane djeca s ponavljajućim dišnim tegobama, kao što su kašalj, pojačana sekrecija iz nosa ili otežano disanje se nepotrebno i neučinkovito pokušavaju liječiti antibioticima, a zapravo se radi o astmi. Ako je dijete često „prehlađeno”, a posebno ako se tzv. prehlada „spušta na pluća” te nije popraćena povišenom tjelesnom temperaturom, treba posumnjati da se radi o alergiji i dijete uputiti na alergološku obradu.

Na alergiju valja posumnjati ukoliko postoji dijagnoza alergije unutar uže obitelji. Ako se simptomi ponavljaju svake godine u istom vremenskom razdoblju, ako traju duže od 2 tjedna, ako su popraćeni kihanjem, svrbežom nosa i očiju te prozirnim sekretom iz nosa, itd. Također, djecu sa sumnjom na alergiju na lijekove potrebno je testirati. Nerijetko se nakon testiranja dokaže da dijete nije alergično na lijek, tj. da mu je lijek nepotrebno uskraćivan.

5. Kako se provodi alergološka obrada? (postupak korak po korak)

Osnovna alergološka obrada pacijenta primarno se temelji na opširnoj anamnezi i kliničkom pregledu. Ukoliko se na osnovi anamneze i kliničkog statusa postavi sumnja na alergiju pacijent se upućuje na ciljano testiranje. Ako se niti temeljem anamneze (osobne i obiteljske) i kliničkog pregleda ne može postaviti sumnja na alergiju, preporuča se vođenje dnevnika. Tomu se najčešće pribjegava u bolesnika koji sumnjaju da su alergični na hranu, ili u bolesnika s ponavljajućim kožnim primjenama (osipima) koje ne mogu povezati s određenim uzrokom. U bolesnika sa postavljenom sumnjom na alergiju na inhalacijske alergene najčešće se koristi kožni test standardnom paletom inhalacijskih alergena potom se obično učini spirometrija, te obrada završava uzorkovanjem krvi, najčešće za dokaz alergijskih reakcija posredovanih IgE protutijelima.

alergije aalergije kod djece hrana pelud 2

6. Koje vrste testiranja postoje?

Osnovni testovi u alergologiji su kožni testovi te tzv. in vitro ili krvni testovi. Osim navedenog u sklopu alergološke obrade koriste se različiti provokacijski testovi, testovi za mjerenje plućne funkcije, citološki obrisak nosa, određivanje frakcije izdahnutog dušika (FENO) itd. Kožno testiranje može se provesti na različite načine: test ubodom lancetom (prick), test unošenjem alergena u kožu (intradermalni test), test grebanjem (scratch) te test kontaktnim načinom (patch). Uobičajeno mjesto primjene kožnih testova je unutarnja strana podlaktice, a za kontaktne alergene leđa. Najčešće korišten kožni test je ubodni test. Za konačnu dijagnozu alergije na neku tvar često je nužno određivanje specifičnih IgE protutijela.

Zbog svoje pouzdanosti i osjetljivosti ti su testovi postali rutinski u dijagnostici alergija. Posebno u bolesnika kojima se ne mogu učiniti niti pravilno interpretirati kožni testovi. Međutim, valja istaknuti da određivanje IgE nije neophodno ako su anamnestički podaci, klinička slika i rezultat kožnog testa sukladni, a odgovor na terapiju primjeren.

7. Koji su testovi dio standardne alergološke obrade?

Osim navedenih testova za dokaz klinički relevantne alergije na neke alergene (npr. hranu ili lijekove) zlatnim standardom u dijagnostici smatraju se provokacijski testovi. Provokacijski testovi provode se sa ciljem da se u bolesnika izazove (provocira) alergijski odgovor kao konačna potvrda alergije na određeni alergen. U provokacijskom testiranju alergen se uzima na usta, udisanjem ili na spojnicu oka, ili se alergen unosi injekcijom. Provokacijski testovi nose određeni rizik neželjenih reakcija. One mogu biti katkada i vrlo ozbiljne, izvode se u specijaliziranim ustanovama, uz nadzor educiranog medicinskog kadra, a indikaciju postavlja subspecijalista alergolog.

8. Koji su najčešći alergeni?

Najčešće alergene na koje se bolesnici senzibiliziraju možemo podijeliti u dvije osnovne skupine: alergene koje bolesnik udiše ili inhalacijski alergeni i alergene koje bolesnik unosi preko probavnog sustava ili nutritivne alergene. Od inhalacijskih alergena najčešće se javlja alergija na grinje iz kućne prašine, peludne alergene (pelud stabala, trava i korova), kućne ljubimce (mačka, pas). Od alergena iz hrane najčešće se javlja alergija na kravlje mlijeko, jaja, kikiriki, orašide (lješnjak, orah), ribu i plodove mora.

9. U kojoj se najranijoj dobi djetetu može dijagnosticirati alergija?

Zapravo, nema dobne granice glede postavljanje indikacije za alergološku obradu (testiranje). Ako postoji osnovana sumnja da je dijete alergično treba ga uputiti na testiranje. Prije se smatralo da u djece do treće godine života ne treba izvoditi kožne alergijske testove. Npr. dojenčetu sa postavljenom sumnjom na alergiju na kravlje mlijeko, kožnim testom i/ili krvnim testom se ista može dokazati ili isključiti. U dojenačkoj dobi najčešće se testiranje provodi radi sumnje na alergiju na hranu (na ograničeni broj namirnica; npr. jaja, kravlje mlijeko, pšenično brašno, soja). A od inhalacijskih alergena najranije je uočena senzibilizacija na grinje i alergene kućnih ljubimaca.

Čest oblik alergijskog rinitisa: Pozdrav proljeću uz peludnu hunjavicu

Prva peludna zrnca počela su lebdjeti zrakom već u veljači izazivajući kod preosjetljivih osoba neugodne simptome alergijskog rinitisa

SAZNAJTE VIŠE

10. Na koji se način alergija može očitovati?

Alergija se očituje različitim kliničkim znakovima, na različitim organskim sustavima. Alergija na inhalacijske alergene na dišnom sustavu najčešće se očituje simptomima alergijskog rinitisa (polenoze) koju obilježava otežano disanje kroz nos, pojačana sekrecija iz nosa, kihanje, svrbež ili simptomima alergijske astme (kašalj, otežano disanje, osjećaj nedostatka zraka, „pištanje” u prsima). Alergija na hranu može se na koži očitovati pojavom osipa (ekcema, urtkarije), na probavnom traktu (grčevi i bolovi u trbuhu, podrigivanje, proljev, opstipacija), na dišnim organima (otežano disanje), ili pak sistemskom reakcijom odnosno anafilaksijom. Osim hrane najjača alergijska reakcija koja može biti opasna po život – anafilaksija, najčešće se javlja radi alergije na otrove insekata (osa, pčela) te radi alergije na lijekove.

Odgovore na sva pitanja potražite u članku objavljenom na stranicama Dječje bolnice Srebrnjak.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama