Riječ farmaceuta - 16. prosinca 2019.
AUTOR ČLANKA - Aleksandra Grundler Bencarić, mag. pharm.

Današnja djeca neće upoznati planet kakav mi poznajemo: Kako klimatske promjene utječu na zdravlje

Klimatske promjene kao što su globalno zatopljenje i zagađenje zraka u svijetu imaju snažan utjecaj na zdravlje, a čini se da će biti još i gore. Dugotrajni porast temperature oštećuje srce, pluća, kožu i sve ostale organe, što će prouzročiti ranija kronična oboljenja

klimatske promjene kao što su globalno zatopljenje i zagađenje zraka utječu na naše zdravlje

Nedavno je u prestižnom znanstvenom časopisu Lancet objavljeno izvješće o utjecaju promjene klime na zdravlje ljudi. U izvješću su promatrani indikatori utjecaja na zdravlje grupirani u nekoliko kategorija: utjecaj, izloženost i osjetljivost ljudi na promjene klime, potom prilagodba, planiranje i pronalaženje rješenja za utjecaj na zdravlje ljudi, treća kategorija su ekonomski i financijski utjecaji promjene te, na kraju, potreban javni i politički angažman za upravljanje promjenama.

U izradi ovog izvješća sudjelovali su različiti profili znanstvenika – klimatolozi, ekolozi, energetičari, nutricionisti, logističari, ekonomisti, sociolozi, matematičari i razni zdravstveni stručnjaci. Oni su zajednički analizirali podatke i pokušali procijeniti trenutačni utjecaj promijenjene klime i predvidjeti blisku budućnost događanja na planetu.

Globalno zatopljenje je prijetnja dobrobiti čovjeka

Neoborivi su dokazi da globalno zatopljenje predstavlja ozbiljnu prijetnju dobrobiti čovjeka. Posljednje četiri, uzastopne najtoplije godine prouzročile su ekstremne temperature na svim kontinentima. 220 milijuna ljudi izravno je bilo pogođeno toplinskim udarima. Sjetimo se Azije i njezinih strašnih izmjena suša i poplava te Australije i Južne Amerike i njihovih požara. No još su nam svježa izvješća o snažnom jugu koje je zahvatilo Dalmaciju uzrokujući neke od najviših zabilježenih valova te poplave obale. O Veneciji da i ne govorimo.

Zagađenost atmosfere ugljičnim dioksidom i ostalim sastojcima smoga i dalje raste, što uzrokuje, prema procjenama, i do devet milijuna smrti. Smatra se da su staklenički plinovi najveći razlog povišenja globalne temperature za 1 °C, odnosno 3 °C u polarnim krajevima u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Unatoč upozorenjima znanstvenika koja traju već desetljećima, potrošnja fosilnih goriva u svijetu ne opada.

Naša će djeca živjeti na toplijem planetu

Znanstvenici ističu da će danas rođena djeca živjeti na planetu toplijem 4 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. To će imati snažan utjecaj na njihovo zdravlje. Odnosno to će izmijeniti pojavnost pojedinih bolesti u adolescenciji, zreloj i starijoj dobi. Dugotrajni porast temperature oštećuje srce, pluća, kožu i sve ostale organe, što će prouzročiti ranija kronična oboljenja. Proizvodnja i sigurnost hrane prilično su narušeni i sve je veći broj ili pothranjene ili pretile djece.

Porast temperature pogodan je za razvoj prijenosnika i uzročnika mnogih bolesti. Virusni i bakterijski uzročnici proljeva u onečišćenoj vodi prouzročili su veću pojavnost proljeva u djece, pri čemu se posebno ističe epidemija kolere u Aziji. Denga groznica, koju prenose komarci i koja je izrazito teška u dječjoj dobi, prošlih se godina proširila na područja svijeta u kojima prije nije zabilježena, a imali smo i slučajeva u Europi. Kuga na Madagaskaru, a nedavno i u Kini, također je zabrinjavajuća pojava i za ostatak svijeta.

Zagađenost zraka koja uzrokuje različite dišne bolesti zahvaća gotovo 77% zemalja. Procjenjuje se da u Indiji svaki dan 21 milijun osoba udiše vrlo loš zrak, a u Kini njih 17 milijuna. Za dječje zdravlje takav zrak može biti poguban uzrokujući ne samo znatno veći broj oboljelih od astme, nego i od različitih dišnih alergija i drugih dišnih, ali i kožnih bolesti te bolesti oka.

Proljeće u siječnju: kako ekstremno vrijeme utječe na naše zdravlje?

Vjerojatno ne postoji čovjek kojem bi bilo potpuno svejedno promatrati neuobičajeno vrijeme za ovo doba godine, ne samo u...

SAZNAJTE VIŠE

Povišenje temperature i zagađenje zraka povećavaju stopu smrtnosti

Povišenje temperature zraka smanjuje radnu sposobnost. Ekonomisti su izračunali da je zbog toplinskih udara u cijelom svijetu izgubljeno 136 milijardi radnih sati. No osim što utječu na radnu sposobnost, visoke temperature su veliko opterećenje za organizam male djece i starijih od 65 godina. Treba uzeti u obzir da je najveća promjena zabilježena upravo u Europi i istočnom Mediteranu, gdje živi, uz Japan, i najveći udio starije populacije. Takve temperature uzrokuju izravno povećanje smrtnosti, prvenstveno kao posljedicu pogoršanja srčano-žilnih bolesti.

Pariškim dogovorom o klimi predviđena je nužnost zadržavanja porasta prosječne globalne temperature ispod 2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, ponajprije većim smanjenjem, pa i prestankom korištenja fosilnih goriva. No iako je većina zemalja svijeta potpisala taj dogovor, najveći zagađivači (SAD i Kina) ga se ne pridržavaju. Ako se ubrzo nešto ne poduzme, današnja djeca živjet će u potpuno izmijenjenim okolišnim uvjetima. Njihovo odrastanje i život bit će opterećeni mnogim bolestima koje je izravno prouzročio čovjek.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama