Zanimljivosti i savjeti - 26. siječnja 2018.
AUTOR ČLANKA - Vladimira Šimić

Proljeće u siječnju: kako ekstremno vrijeme utječe na naše zdravlje?

Utjecaj vremenskih (ne)prilika na zdravlje čovječanstvu je poznat od davnina. No proljetne temperature zraka u zimskim mjesecima mnogi ne podnose najbolje

Proljece zimi

Vjerojatno ne postoji čovjek kojem bi bilo potpuno svejedno promatrati neuobičajeno vrijeme za ovo doba godine, ne samo u Hrvatskoj gdje se govori o približavanju rekordnoj vrijednosti za siječanj u povijesti mjerenja, nego i u svijetu.

Bez pretjerivanja i senzacionalizma, takve vremenske prilike s pravom se nazivaju – ekstremnima. Društvene mreže već su u prosincu preplavile fotografije tratinčica i visibaba iz naših vrtova uz šaljivi komentar o “bijelom Božiću”, Sahare u kojoj je 7. siječnja pao snijeg, hladne Floride u kojoj su uginule iguane…

Prizori su to Zemlje koji nas neumoljivo podsjećaju na klimatske promjene pred kojima ne možemo zatvoriti oči. I dok svjetski čelnici imaju zadatak pronaći način kako bi čovječanstvo moglo utjecati na povratak ravnoteže u prirodu, od pojedinaca se očekuje ekološka osviještenost, a pritom su suočeni i sa svakodnevnim izazovom – kako očuvati zdravlje te “preživjeti” nagle promjene temperature, vlage i tlaka zraka.

Utjecaj vremenskih (ne)prilika na zdravlje čovječanstvu je bio poznat i prije nego što ih je “službeno” potvrdila znanost, dovoljno je sjetiti se južine.

Nagle promjene u atmosferi mogu predstavljati stres za ljudski organizam, posebno ako nije potpuno zdrav

Stres za organizam

S druge strane, kronični bolesnici i stariji ljudi u šali znaju reći da bi i oni mogli pisati prognoze zbog bolova i drugih tegoba koje “najavljuju” promjene vremena. No tim poslom, odnosno izrađivanjem prognoza koje prate utjecaj atmosferskih prilika na žive organizme, pa tako i na ljude, bave se biometeorolozi. Ovom prilikom razgovarali smo s mr. sc. Lidijom Srnec i mr. sc. Lidijom Cvitan iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).  

“Prve biometeorološke prognoze u Hrvatskoj su napravljene u travnju 2003. godine. Prognoza se najprije izrađivala za područje grada Zagreba, a od 2004. do danas izrađuje se za cijelu Hrvatsku. Temelj biometeorološke prognoze su kako hrvatska, tako i svjetska znanstvena istraživanja o utjecaju atmosferskih prilika na meteoropate (ljude osjetljive na promjene u atmosferi) i kronične bolesnike”, objasnila je mr. sc.  Lidija Srnec.

S obzirom na to da je cilj biometeorološke prognoze upozoriti na pojedine vremenske situacije koje bi mogle ugroziti zdravlje ljudi te ih savjetovati kako postupiti, po potrebi svoje savjete daju i liječnici. Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ u suradnji sa suradnim ustanovama idejni je začetnik i koordinator ovog projekta, pokrenutog u ožujku 2003. godine. Biometeorološku prognozu u sklopu programa zdravstvene ekologije NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“ sufinancira Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba.  

Nagle promjene u atmosferi mogu predstavljati stres za ljudski organizam, posebno ako nije potpuno zdrav. Neki se ljudi brzo prilagođavaju tim promjenama, a oni slabijeg zdravlja osjećaju određene poteškoće, objašnjavaju u DHMZ-u.

Zimi je ipak lakše

“Primjerice, poznato je da zimi tijekom vrlo hladnih i maglovitih dana (uz prevladavajuće stabilne anticiklonalne situacije) srčani bolesnici mogu biti ugroženiji. U tim se situacijama preporučuje se odgovarajuća zaštita od hladnoće te izbjegavanje suvišnih napora”, dodala je Srnec.

>> Dobro je znati: Hladnoća i vjetar koži kradu vlagu i isušuju je. Njega kože, a pogotovo ruku, tijekom hladnih, zimskih dana pravi je izazov. Klikom na link saznajte što možete učiniti za svoje ruke kako bi ostale nježne i meke i tijekom hladnih dana. <<

Željeli smo doznati i širu sliku, odnosno kakav je ukupni utjecaj klimatskih promjena na naše zdravlje. Na to nam je pitanje ponudila odgovor mr. sc. Lidija Cvitan.

“Klimatske promjene donose više ekstremnih vremenskih situacija, kao i njihovo iznenadno pojavljivanje ili naglije izmjenjivanje. S gledišta humane biometeorologije, to znači da se ljudski organizam mora brže prilagođavati na sve drastičnije različite vremenske uvjete koji se izmjenjuju u kratkom razdoblju. Kroničnim bolesnicima i starijim osobama to najteže polazi za rukom”, rekla je i dodala da su zbog klimatskih promjena temperature zraka u porastu, zime su u prosjeku blaže, pa su bolesnici zimi manje ugroženi. Stres za organizam veći je ljeti kad je porast temperature zraka jače izražen te su na njih osjetljivi i stariji ljudi i djeca.

Pratite biometeorološku prognozu

U Državnom hidrometeorološkom zavodu preporučuju svakodnevno praćenje prognoze vremena i biometeorološke prognoze te preporuke koje se ne odnose samo na bolesne i osjetljive ljude.

“Naime, i na zdrave ljude vrijeme utječe. Osim toga, i zdravi ljudi mogu postati osjetljiviji ili se razboljeti pa će moći pravodobno uočiti simptome pogoršanja zdravlja pod utjecajem vremena.

Ako povežu pogoršanje zdravstvenog stanja s vremenskom situacijom, dobro je iznijeti takva zapažanja liječniku od kojeg traže pomoć jer mu tako mogu olakšati postavljanje dijagnoze ili bolje prilagođavanje terapije. Vjerujemo da bi se tako mogli ublažiti ili izbjeći pojedini simptomi”, zaključuje mr. sc. Lidija Cvitan.

Ako ste kronični srčani, bubrežni ili plućni bolesnik, posavjetujte se s liječnikom obiteljske medicine

Preporuke meteoropatima

  • Najvažnija je rehidracija, nadoknada tekućine, čim osjetite tegobe zbog promjene vremena. U više slučajeva tegobe pogađaju žene koje zatraže medicinsku pomoć tijekom naglih promjena vremena. To je povezano sa specifičnim hormonskim ciklusom i izmjenom tekućine kod žena.
  • Provjetravanje prostorija u kojima se boravi, posebice nakon kiše kad je obilje negativnih iona u zraku, pomaže plućnim bolesnicima i astmatičarima.
  • Koliko god bili zauzeti ili umorni, pronađite vremena za svakodnevni izlazak iz ureda ili doma. Prošećite se i po kiši i snijegu, budite u kontaktu s cijelim rasponom temperatura i vlažnosti zraka. Naime, boravkom u zatvorenim prostorijama u kojima sami određuju temperature zraka kod ljudi se smanjila sposobnost prilagođavanja atmosferskim prilikama.
  • Ako ste kronični srčani, bubrežni ili plućni bolesnik, posavjetujte se s liječnikom obiteljske medicine.
  • Čest boravak u prirodi najbolji je način povećanja sposobnosti organizma da se nosi s vremenskim uvjetima – pomaže svim ljudima, ne samo meteoropatima, u očuvanju i unapređenju vlastitog zdravlja.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama