Zanimljivosti i savjeti - 24. rujna 2019.
AUTOR ČLANKA - Vladimira Šimić

Klimatske promjene utječu na vas

Klimatske promjene postale su naša svakodnevica te se postavlja pitanje o njihovim posljedicama na ljudsko zdravlje

klimatske promjene i utjecaj na zdravlje

U Hrvatskoj su istraživanja o tome kako vrijeme utječe na neke bolesti pokrenuta 60-ih godina prošlog stoljeća suradnjom liječnika i meteorologa.

Posljednjih godina, pa i desetljeća, svjedoci smo klimatskih promjena čiji utjecaj osjećamo i na svojoj koži, čak i ako nikada nismo bili posebno osjetljivi na vremenske promjene. Činjenica je da na zdravlje čovjeka itekako utječe i okoliš u kojem živi pa se opravdano postavlja pitanje o posljedicama klimatskih promjena na naše zdravlje.

O ovoj zanimljivoj temi razgovarali smo s mr. sc. Lidijom Srnec, uglednom klimatologinjom iz Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Kako se klimatske promjene očituju u Hrvatskoj i kakve nas promjene očekuju?

Klimatske se promjene u Hrvatskoj, kao i na globalnoj razini, najjasnije očituju u porastu temperature zraka. Primjerice, prema odstupanju srednje godišnje temperature zraka od 30-godišnjeg srednjaka 1961. – 1990. na postaji Zagreb Grič, 2018. godina bila je najtoplija otkad postoje mjerenja, a to je od 1862. godine. Od deset najtoplijih godina u cijelom nizu čak devet ih je bilo u razdoblju od 2000. na dalje.

Oborina je puno promjenjiviji parametar. Može se uočiti da se ekstremne suše i poplave javljaju s većim intenzitetom i češće u posljednjim dekadama. Prema dostupnim scenarijima klimatskih promjena, ovakav će se trend nastaviti. Tako bismo, primjerice, trebali imati pretežno blaže zime i toplija ljeta.

Treba naglasiti kako to ne znači da povremeno neće biti i hladnih zima ili manje toplih ljeta. Ekstremi će se i dalje događati, ali prevladavat će porast temperature zraka. U drugoj polovici stoljeća može se pak očekivati smanjenje oborina s jasnijim signalom u obalnim područjima, osobito ljeti, te blag porast oborina u najsjevernijim dijelovima Hrvatske zimi.

Kako vrijeme utječe na ljudsko zdravlje te jesmo li svi podložni njegovu utjecaju?

Može se reći da vrijeme utječe na sve ljude, samo je pitanje kako netko od nas reagira. Postoje ljudi koji negiraju utjecaj vremena, no to samo znači da se njihov organizam vrlo brzo i lako prilagođava na sve procese u atmosferi. Kod bolesnih ljudi, posebno kod kroničnih bolesnika, mehanizam prilagodbe na promjene u atmosferi je narušen pa tegobe od kojih inače pate mogu biti pojačane.

Postoje i skupine ljudi kod kojih se javljaju pojedine tegobe u određenim vremenskim situacijama, primjerice prije dolaska fronte. Takve situacije često nastupaju brzo i donose nagle promjene u karakteristikama strujanja vjetra, vlažnosti zraka, promjeni tlaka zraka i temperaturi. Kod pojedinih ljudi klimatske promjene utječu na zdravlje i uzrokuju razdražljivost, slabiju koncentraciju, glavobolju, bolove na mjestima ranijih ozljeda… Može se reći da su osjetljivija na vrijeme i mala djeca. Njihov mehanizam prilagodbe nije dovoljno razvijen, a osjetljiva je i starija populacija.

Provodite li istraživanja o utjecaju vremenskih prilika na naše stanovnike?

U Hrvatskoj su istraživanja kako vrijeme utječe na neke bolesti pokrenuta 60-ih godina prošlog stoljeća suradnjom liječnika i meteorologa. Do danas su najčešće proučavane bolesti smrtne plućne embolije, perforacije gastroduodenalnog ulkusa, krvarenje iz donjeg dijela probavnog sustava, moždani i srčani udari, nesreće na radu, prometne nesreće, napadaji astme kod djece, kronični bronhitisi te akutne upale gornjih i donjih dišnih putova kod djece.

Osim toga, proučavana je i pojava neurovegetativnih smetnji ljeti pri visokim temperaturama zraka. Rađena je analiza koncentracije alergenih vrsta peludi i vremena te psihičkih bolesti povezanih s maglovitim i tmurnim vremenom, osobito zimi. Istraživanja se nastavljaju i danas. Svaki novi rezultat dopunjuje dosad stečene spoznaje o utjecaju vremena na ljude.

Globalno zatopljenje i zdravlje: Europa i Hrvatska na udaru tropskih bolesti

Duga vruća ljeta i blage zime krivci su za visoku stopu oboljenja od bolesti koje prenose komarci i krpelji....

SAZNAJTE VIŠE

Hoće li klimatske promjene utjecati i na širenje zaraznih bolesti?

Vektorske bolesti (bolesti koje prenose komarci, krpelji i slično) imaju svoja prirodna žarišta koja su, između ostalog, definirana i klimatskim uvjetima. Na njihovu pojavnost i širenje utječu vegetacija i godišnje doba. To znači da promjenom klime dolazi i do promjena u putanjama širenja vektorskih bolesti.

Tako može doći do povećane gustoće vektora u pojedinim područjima, širenja vektora izvan njihovih prirodnih žarišta te uranjenog ili produljenog pojavljivanja na nekom području. Danas dobro razvijen međunarodni transport predstavlja rizik za uvođenje novih vektora iz tropskih i suptropskih područja.

Klimatske promjene utječu na zdravlje

Kako bi meteoropati lakše podnijeli nepovoljan vremenski utjecaj, preporučujemo praćenje biometeorološke prognoze koju redovito izdaje Državni hidrometeorološki zavod. Tako meteoropati i kronični bolesnici mogu pravodobno uočiti simptome pogoršanja zdravlja povezane s utjecajem vremena i zaštititi se. Kad je riječ o zaštiti od utjecaja klimatskih promjena na ljudsko zdravlje, uglavnom je moguća samo prilagodba novim uvjetima.

Na primjer, ljeti tijekom duljih razdoblja s upozorenjima na opasnost od toplinskih valova (povezani su s klimatskim promjenama) iznimno je važno pridržavati se svih savjeta koje izdaju liječnici, a distribuiraju ih Hrvatski zavod za javno zdravstvo te županijski zavodi, Crveni križ, uredi lokalne uprave i samouprave, županijski zavodi za hitnu medicinu i mediji.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama