Lijekovi koji mogu povećati rizik od padova i lomova kod starijih

Prepoznavanje tih rizika važno je kako bi se na vrijeme poduzele mjere prevencije i smanjila mogućnost ozljeda i lomova.

Zašto su starije osobe sklonije padovima?

Starije osobe zbog fizioloških promjena uzrokovanih starenjem postaju nesigurnije u hodu, manje koordinirane te slabije ili slabije pokretne. Mišićna masa se smanjuje, a time i mišićna snaga, brzina pokretljivosti i izdržljivost.

Ligamenti postaju manje elastični i tvrđi, dok zglobna tekućina gubi viskoznost, a njezina količina može biti smanjena, što doprinosi oštećenju hrskavice. Kosti su zbog osteopenije ili osteoporoze slabije i krhkije.

Dodatni problem predstavljaju slabiji vid i sluh, sporije reakcije, reumatske bolesti, stare ozljede te pothranjenost i manjak važnih nutrijenata. Kod mnogih starijih osoba razvija se i tzv. krhkost organizma koja uključuje opću slabost, gubitak tjelesne i mišićne mase, otežanu pokretljivost i slabiju kontrolu kroničnih bolesti.

Zbog svega toga padovi su u starijoj dobi česti, a posljedice ozbiljnije nego kod mlađih osoba. Najčešći su prijelomi kuka, kralježaka i palčane kosti. Posebno su opasni prijelomi kuka i kralježnice jer često dovode do hospitalizacije, dugotrajne nepokretnosti, smještaja u dom za starije osobe te povećanog rizika smrtnosti.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Koji lijekovi povećavaju rizik od padova?

Starije osobe često uzimaju više lijekova istodobno, a neki od njih mogu povećati rizik od gubitka ravnoteže, vrtoglavice i padova.

Prvu skupinu čine lijekovi koji djeluju na središnji živčani sustav i mogu izazvati pospanost, smušenost, vrtoglavicu, slabiju koncentraciju i poremećaj ravnoteže. U ovu skupinu ubrajaju se lijekovi za smirenje i spavanje, antidepresivi, antipsihotici te lijekovi protiv jake i kronične boli (opioidi).

Drugu skupinu čine lijekovi koji mogu uzrokovati ortostatsku hipotenziju, odnosno nagli pad krvnog tlaka pri ustajanju. Tada dolazi do kratkotrajnog smanjenog dotoka krvi u mozak, što može izazvati vrtoglavicu, zamućen vid, zujanje u ušima, mučninu, osjećaj slabosti pa čak i kratkotrajnu nesvjesticu.

Rizik mogu povećati:

• lijekovi za povišeni krvni tlak, diuretici, beta blokatori i kalcijevi blokatori
• lijekovi za benignu hiperplaziju prostate, pojedini antidepresivi i antipsihotici
• lijekovi za prekomjerno aktivan mokraćni mjehur

Kako smanjiti rizik od padova?

Prilikom propisivanja terapije zdravstveni djelatnici trebaju uzeti u obzir tjelesnu kondiciju osobe, prisutnost osteopenije ili osteoporoze te stupanj pokretljivosti i krhkosti organizma. Kad god je moguće, treba izbjegavati kombinacije više lijekova koji zajedno dodatno povećavaju rizik od pada.

Veliku ulogu ima i prevencija u svakodnevnom životu. Preporučuje se redovita i prilagođena tjelesna aktivnost kako bi se održala mišićna masa, koordinacija i ravnoteža. Važno je prilagoditi prostor uklanjanjem prepreka, postavljanjem rukohvata te korištenjem stabilne obuće i pomagala za hodanje.

Također se savjetuje polagano ustajanje iz kreveta ili stolca, kratko zadržavanje prije prvog koraka te dovoljan unos tekućine tijekom dana kako bi se spriječila dehidracija.

Riječ farmaceuta

Lijekovi koji utječu na slabljenje pamćenja

Sigurnost počinje prepoznavanjem rizika

Ako osoba tijekom uzimanja lijekova primijeti slabost, nesigurnost u hodu, vrtoglavicu ili gubitak ravnoteže, potrebno je obratiti se liječniku ili ljekarniku.

Pravovremeno prepoznavanje nuspojava, prilagodba terapije i jednostavne preventivne mjere mogu značajno smanjiti rizik od padova, ozljeda i ozbiljnih komplikacija u starijoj životnoj dobi.

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI