Osteopenija: upozorenje na povećan rizik od osteoporoze i prijeloma

Rast i razvoj kosti je vrlo dinamičan proces da bi se nakon 30. godine života pretvorio u postupno i prirodno smanjenje koštane mase. Taj rast i razvoj je predvidljiv te je specifičan za dob i spol pojedinca.

Najveća koštana masa obično se postiže do trećeg desetljeća života. Neuspjeh u postizanju vršne koštane mase u mladoj odrasloj dobi rezultira ranim pojavama stanja smanjene koštane mase (osteopenija ili osteoporoza) i povećanog rizika od fraktura, krhkosti čak i u adolescenciji i mladoj odrasloj dobi.

Nakon 30. godine dolazi do postupnog i prirodnog smanjenja koštane mase koje se odvija tijekom desetljeća kasnije u životu i koji izaziva „prirodnu“ osteopeniju.

Osteopenija i osteoporoza

Osteopenija je stanje koje počinje s gubitkom koštane mase i slabljenjem kostiju. To se događa kada unutrašnjost vaših kostiju postane krhka zbog gubitka kalcija. Ponekad osteopenija prethodi osteoporozi, pa osobe s osteopenijom imaju veći rizik od osteoporoze. Javlja se uglavnom u starijoj životnoj dobi, ali je moguća i kod mlađih osoba u slučajevima uzimanja nekih lijekova ili postojanja neke bolesti koja utječe na metabolizam kalcija. Ona može biti rani znak osteoporoze. Njihova imena zvuče tako slično jer su blisko povezani.

Osteopenija je medicinska definicija smanjene gustoće kostiju. Znak je upozorenja koji znači da imate povećan rizik od osteoporoze i prijeloma. Ako se ne liječi, osteopenija može postati osteoporoza koja tiho slabi vaše kosti. Osobe s osteoporozom imaju mnogo veću vjerojatnost da će slomiti kost, osobito pri padovima, pa čak i manjim poskliznućima koja inače ne uzrokuju ozljede.

Čimbenici rizika za gubitak koštane mase

Prirodni gubitak koštane mase koji se postupno događa tijekom odrasle dobi smatra se uzrokom primarnih oblika osteopenije i osteoporoze.

Sekundarni uzroci ubrzavaju ovaj proces te uključuju čimbenike stila života kao što su:

• konzumacije alkohola,
• pušenje,
• sjedilački način života,
• habitus mršavosti (BMI ispod 18,5 kg/m2),
• bijela i azijska rasa također su utvrđeni čimbenici rizika. 

Osteopenija je vjerojatno jedino stanje gdje je dobro biti „bucka“ ili „bucko“, ali to definitivno nije razlog da imate prekomjernu tjelesnu težinu.

Opća stanja bolesti i određeni lijekovi također se smatraju sekundarnim uzrocima. Medicinska stanja uključuju:

• hiperparatireozu,
• anoreksiju,
• sindrome malapsorpcije,
• hipertireozu,
• kronično zatajenje bubrega,
• hipogonadizam,
• amenoreju/oligomenoreju,
• rani početak menopauze i
• kronična stanja koja rezultiraju nedostatkom kalcija i/ili vitamina D.

Lijekovi uključeni u proces bolesti uključuju prekomjernu upotrebu kortikosteroida/dugotrajnu upotrebu steroida, valproičnu kiselinu, inhibitore protonske pumpe (lijekovi koji se masovno koriste za liječenje vrijedi želuca ili kroničnog gastritisa), antiepileptike i kemoterapijske agense.

Postavljanje dijagnoze

Osteopenija i osteoporoza ubrajaju se u stanja/bolesti koje se mogu dijagnosticirati samo s pretragama, a ne u kombinaciji s uzimanjem anamneze i fizikalnim pregledom, što je rijetkost.

Općeprihvaćena metoda za dijagnostiku osteoporoze je denzitometrija, odnosno mjerenje gustoće kostiju. Test gustoće kostiju koristi se za mjerenje njihova mineralnog sadržaja i gustoće. Može se izvesti uz pomoć rendgenskih zraka, dvoenergetske rendgenske apsorpciometrije (DEXA ili DXA) ili posebnog CT skeniranja koje koristi računalni softver za određivanje gustoće kostiju kuka ili kralježnice.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, osteoporoza se definira na temelju sljedećih razina gustoće kostiju:

• T-rezultat (T-score) unutar 1 SD (+1 ili -1) od prosjeka mlade odrasle osobe ukazuje na normalnu gustoću kostiju.
• T-rezultat od 1 do 2,5 SD ispod prosjeka mlade odrasle osobe (-1 do -2,5 SD) ukazuje na nisku koštanu masu.
• T-rezultat od 2,5 SD ili više ispod prosjeka za mlade odrasle osobe (više od -2,5 SD) ukazuje na prisutnost osteoporoze.

Prema hrvatskim smjernicama osobe koje trebaju napraviti denzitometriju su:

• sve žene u postmenopauzi mlađe od 65 godina koje, uz to, imaju jedan ili više čimbenika rizika,
• sve žene starije od 65 godina,
• žene u postmenopauzi s prijelomima s ciljem potvrde i procjene težine bolesti te kao početno mjerenje radi praćenja učinka liječenja,
• odrasli s osteoporotičnim frakturama,
• odrasli koji imaju bolesti, stanja ili uzimaju lijekove koji su povezane s niskom koštanom masom ili gubitkom kosti,
• osobe u kojih su prisutni čimbenici rizika, a koje razmatraju mogućnosti liječenja osteoporoze,
• kontrola učinka liječenja (jednom u godinu do dvije), a u slučaju sekundarne osteoporoze i češće,
• muškarci s kliničkom sumnjom na osteoporozu, anamnezom prijeloma nakon minimalne traume, kao i svi muškarci stariji od 70 godina,
• žene s dugotrajnom amenorejom.

Denzitometrija je bezbolna pretraga koja se obavlja u ustanovama javnog zdravstva, nije hitna, te se može pričekati na pretragu.

Liječenje osteopenije

Održavanje tjelesne aktivnosti može ojačati vaše kosti, kao i sva tkiva povezana s njima, poput mišića, tetiva i ligamenata. Tjelesne aktivnosti koje tjeraju vaše tijelo da radi protiv gravitacije poput hodanja, joge, pilatesa i tai chija, mogu poboljšati vašu snagu i ravnotežu bez prevelikog opterećenja kostiju. U današnje vrijeme postoji sve više programa orijentiranih starijim osobama gdje se rade vježbe koje odgovaraju dobi i stupnju pokretljivosti.

Nekim osobama potreban je D vitamin (prije toga je dobro odrediti razinu D vitamina u krvi). D vitamin se nalazi i u obliku kapsula koje se uzimaju jednom tjedno. Boravak na suncu i prirodno stvaranje D vitamina je najkvalitetniji izvor D vitamina. Kalcij je u ovom stadiju dobro uzimati putem hrane, a postoji dugi niz namirnica bogatih ovim mineralom.

Savjet za kraj – krećite se, vježbajte i čuvajte se padova koje možete izbjeći.