Štitnjača - 18. lipnja 2019.
AUTOR ČLANKA - Prim. dr. sc. Jozo Jelčić, internist endokrinolog, Specijalistička ordinacija za endokrinologiju prim. dr. sc. Jozo Jelčić

Najčešće bolesti štitnjače: od dijagnoze do liječenja

Mala žlijezda smještena u donjem dijelu vrata ima iznimno važnu ulogu u tijelu pa bolesti štitnjače mogu stvoriti brojne tegobe

bolesti štitnjače, zlijezda, stitnjaca, tireotoksikoza, hipotireoza

Bolesti štitnjače su najčešće bolesti endokrinog sustava te mogu prouzročiti poremećaj razine hormona štitnjače u krvi.

Štitnjača (štitna žlijezda, lat. glandula thyreoidea) žlijezda je s unutarnjim lučenjem koja u krv izlučuje hormone trijodtironin (T3) i tetrajodtironin ili tiroksin (T4). Smještena je u donjem dijelu vrata ispred grkljana i početnog dijela dušnika. Hormoni štitnjače utječu na brzinu prometa materije i energije u stanicama i tkivima, odnosno na intenzitet metabolizma. Oni utječu na kalorigenezu, metabolizam proteina, ugljikohidrata, lipida i vitamina te na interakcije sa simpatikusom.

Bolesti štitnjače su najčešće bolesti endokrinog sustava te mogu prouzročiti poremećaj razine hormona štitnjače u krvi. U tireotoksikozi je razina hormona štitnjače u krvi povišena, što intenzivira metabolizam, a u hipotireozi je snižena razina hormona štitnjače zbog čega dolazi do smanjenja intenziteta metabolizma.

Tireotoksikoza

Tireotoksikoza je klinički sindrom koji je posljedica povišene razine hormona štitnjače u krvi. Najčešći uzrok je hipertireoza, kod koje je pojačana produkcija hormona štitnjače. Hipertireoza je najčešće prouzročena autoimunom bolešću štitnjače (Graves-Basedowljeva bolest), a rjeđi uzroci su toksični adenom, multinodozna toksična struma, trudnoća i pojačan unos joda.

Tireotoksikozu mogu prouzročiti lijekovi (amiodaron) i upalne bolesti štitnjače kod kojih dolazi do pojačanog otpuštanja hormona iz oštećenih stanica štitnjače: Hashimotov kronični autoimuni tireoiditis, poslijeporođajni tireoditis te De Quervainov subakutni tireoiditis. Ponekad je tireotoksikoza prouzročena uzimanjem tiroksina u prekomjernoj dozi.

Klinička slika

Tireotoksikoza uzrokuje ubrzani metabolizam i pojavu simptoma: umor, pojačan apetit, mršavljenje, nepodnošenje topline, znojenje, difuzno ispadanje kose, lomljivost noktiju, crvenilo dlanova, nepravilan i ubrzan rad srca, emocionalna nestabilnost i razdražljivost, nesanica, poremećaj menstrualnih ciklusa i neplodnost. Može se razviti i osteoporoza. Kod 30% bolesnika s Gravesovom bolešću javljaju se očne smetnje u obliku osjećaja peckanja u očima, dvoslika, otoka vjeđa, izbočenosti očnih jabučica (egzoftalmus), nemogućnosti zatvaranja očiju i preosjetljivosti na svjetlo.

Postavljanje dijagnoze

  • Laboratorijske pretrage: T3, FT3 (slobodni, engl. free T3), T4, FT4, anti-TPO antitijela, anti-tireoglobulinska antitijela i anti-TSH receptor antitijela
  • UZV štitnjače
  • Citološka punkcija čvorova
  • Scintigrafija štitnjače tehnecijem

Liječenje

Tri su metode liječenja tireotoksikoze:

  1. medikamentozno
  2. kirurško i
  3. radioaktivnim jodom.

Osnovna metoda liječenja je medikamentozno liječenje kojim se uvijek počinje liječenje. Ako medikamentozno liječenje ne uspije dovesti do izlječenja ili je riječ o toksičnom adenomu, preporučuje se kirurško liječenje ili radioaktivnim jodom.

Što očekivati nakon operacije štitnjače?

Operacija štitnjače preporučuje se kao krajnje rješenje kod bolesti koje traju niz godina te se ne mogu drugačije izliječiti

SAZNAJTE VIŠE

Hipotireoza

Hipotireoza je klinički sindrom prouzročen smanjenom produkcijom hormona štitnjače i znatno je češća od hipertireoze. Učestalost je 1 do 2%, a kod starijih žena subklinička hipotireoza se javlja kod 5 do 25% osoba. Najčešće je prouzročena Hashimotovim tireoiditisom ili je posljedica operacije štitnjače, a rjeđe može biti prouzročena zračenjem, primjenom radioaktivnog joda, amiodarona, litija, nerazvijenom ili slabije razvijenom štitnjačom, Riedelovom strumom ili infiltrativnim procesima u štitnjači. Može biti i prolazna nakon porođaja zbog poslijeporođajnog tireoiditisa.

Hashimotov tireoiditis kronična je progresivna autoimuna upalna bolest štitnjače kod koje citotoksični limfociti u asimptomatskoj, blagoj upalnoj reakciji postupno uništavaju folikularne stanice štitnjače. U taj se proces najčešće uključuju i autoantitijela (anti-TPO At i anti-Tg At), ali njihov je učinak slabiji. Kako se broj funkcionalnih stanica štitnjače smanjuje, tako progresivno slabi funkcija štitnjače.

U početku se to smanjenje broja stanica štitnjače kompenzira pojačanom stimulacijom štitnjače povišenom razinom TSH u krvi (stimulator štitnjače koji izlučuje hipofiza), čime se preostale zdrave stanice potakne da pojačanom funkcijom nadomjeste funkciju propalih stanica i tako održavaju razinu hormona štitnjače u krvi urednom. To je faza latentne (subkliničke) hipotireoze.

U konačnici, dolazi do razvoja manifestne hipotireoze s izraženim simptomima, visokom razinom TSH i sniženom razinom T3 i T4 u krvi. Ponekad se događa, obično u početku bolesti, da zbog pojačanog upalnog procesa dolazi do pojačanog otpuštanja u krv uskladištenih T3 i T4, zbog čega može nastati prolazna hipertireoza.

Postavljanje dijagnoze

  • Laboratorijske pretrage:T3, FT3, T4, FT4, anti-TPO antitijela, anti-tireoglobulinska antitijela
  • UZV štitnjače

Liječenje

Kako nije moguće liječenje autoimune bolesti (koja je najčešći uzrok), liječenje se sastoji u nadoknadi tiroksina (T4.). T3 nije potrebno nadoknađivati jer on najvećim dijelom nastaje iz T4 u perifernim tkivima. Tiroksin se uzima u tabletama natašte i nakon toga ne bi trebalo jesti barem pola sata jer hrana smanjuje apsorpciju lijeka.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama