Štitnjača - 28. rujna 2017.
AUTOR ČLANKA - Saša Magaš

Život kao usporen film u režiji hipotireoze

Hipotireoza je skup kliničkih simptoma (sindrom) koji su posljedica smanjenog stvaranja, izlučivanja i djelovanja hormona štitnjače (tiroksina i trijod tironina)

Hipotireoza ili smanjena funkcija štitnjače

Hipotireoza je skup kliničkih simptoma (sindrom) koji su posljedica smanjenog stvaranja, izlučivanja i djelovanja hormona štitnjače (tiroksina i trijod tironina). Uzroci smanjene funkcije štitnjače su mnogobrojni, a najčešće je posljedica nedostatka joda.

Pri normalnoj mijeni tvari jod se mora vezati za bjelančevinu koju proizvodi štitnjača, a naziv joj je tireoglobulin. Pričuve tireoglobulina su dostatne za dvomjesečnu normalnu funkciju štitnjače, čak i bez novog stvaranja. Pritom je važno napomenuti da štitnjača vrlo brižno gospodari jodom jer se sva oslobođena količina na kraju jednog ciklusa stvaranja hormona štitnjače ponovno upotrebljava u sljedećem ciklusu stvaranja novog hormona. 

Pojavnost spontane smanjene funkcije štitnjače je između 1 i 2%, a češća je među ženama

Autoimune (autoagresivne) poremetnje drugi su najčešći uzrok hipotireoze. To je poremetnja u kojoj tijelo proizvodi bjelančevine (antitijela) protiv sebe samog, dovodeći do oštećenja tkiva i organa protiv kojih su te bjelančevine usmjerene. Takva je, naprimjer, upala štitnjače poznata pod nazivom Hashimoto tireoiditis.

Ostali uzroci

  • lijekovi za liječenje hipertireoze (prekomjernog lučenja hormona štitnjače),
  • operacija štitnjače,
  • primjena radioaktivnog joda tijekom liječenja povećane funkcije štitnjače ili tumora štitnjače
  • bolesti hipofize i hipotalamusa (strukture mozga koje su nadređene štitnjači i upravljaju njezinim radom) mogu uzrokovati nedostatak hormona koji upravljaju radom štitnjače
  • rijetko, smanjena funkcija štitnjače može biti posljedica neosjetljivosti na hormone štitnjače, tako da ciljna tkiva ne reagiraju na inače uredno prisutne dostatne količine hormona štitnjače.

Pojavnost spontane smanjene funkcije štitnjače je između 1 i 2%, a češća je među ženama. Naročito je ovisna o dobi – od smanjene funkcije štitnjače boluje svega oko 2 promila žena u tridesetim godinama života, a u sedamdesetim oko 8 promila.

>>Štitnjača je mala žlijezda s velikom ulogom i važno ju je dobro čuvati. Kako su utvrdila mnoga istraživanja, najveća ljekarna na svijetu – priroda – za nju nudi mnoštvo “pripravaka”.<<

Kako se prepoznaje hipotireoza?

Pri pregledu smanjena funkcija štitnjače može, ali i ne mora, biti povezana s pojavom povećane štitnjače (gušom). U odraslih je smanjena funkcija štitnjače s gušom najčešće posljedica Hashimotovog tireoiditisa (autoagresivne upale štitnjače). U krajevima gdje postoji nedostatak joda smanjena funkcija štitnjače povezana je s pojavom guše koja je prožeta čvorovima (višečvorasta guša). Zloćudne su bolesti štitnjače vrlo rijetko uzrok gušavosti uz smanjenu funkciju štitnjače.

Kako hormoni štitnjače djeluju na svaku stanicu u tijelu, tako su simptomi smanjene funkcije mnogobrojni i očituju se na mnogim organskim sustavima. Nedostatak hormona štitnjače u djetinjstvu dovodi do razvoja kliničke slike kretenizma.

  • lice bolesnika oboljelog od hipotireoze je podbuhlo, oskudnih pokreta ličnih mišića,
  • jezik je zadebljan,
  • vjeđe često otečene
  • kosa i dlake su suhe, rijetke, bez sjaja
  • koža je hladna i djeluje otečeno
  • srčani ritam je usporen, ali do popuštanja srca dolazi tek u uznapredovaloj fazi bolesti
  • krvni tlak je često malo povišen
  • usporena je pokretljivost crijeva, pojavljuje se konstipacija (zatvor)
  • dolazi do povećanja tjelesne težine
  • seksualni nagon je smanjen
  • može se pojaviti neplodnost, iako je trudnoća moguća
  • napetost i snaga mišića je pri nedostatku hormona štitnjače često smanjena
  • moguće su i promjene psihičkog stanja. Pamćenje je oštećeno, razmišljanje usporeno, a pacijent često naginje depresiji.

Treba napomenuti da su svi ovi simptomi jasno izraženi tek u uznapredovaloj fazi bolesti, a takvi su oblici rijetki. Klinička slika nedostatka hormona štitnjače zapravo se razvija postupno i tiho napreduje tijekom godina pa se obično otkrije “usput“.

Klinička slika nedostatka hormona štitnjače zapravo se razvija postupno i tiho napreduje tijekom godina pa se obično otkrije “usput“

Komplikacija bolesti: miksedemska koma

Miksedemska koma je rijetka, ali i najteža komplikacija nedostatka hormona štitnjače, i to je hitno medicinsko stanje. Nedostatak hormona štitnjače postupno dovodi do usporenja svih tjelesnih funkcija, a naposljetku se razvija besvjesno stanje.

Razvija se najčešće u starijih i socijalno zapuštenih pacijenata te se često događa da razvoj neke istodobne zarazne ili neke druge bolesti uz upotrebu lijekova za bolove, spavanje, smirenje, maskiraju najteži oblik bolesti. Opasnost neprepoznavanja krije se u činjenici da pacijenti ne razvijaju klasične simptome upale, kao što su povišena temperatura, porast bijelih krvnih stanica u krvnoj slici.

Stanje svijesti takvih pacijenata je u različitom stupnju suženo, osjećaju se bez snage, pospani su, snižena im je tjelesna temperatura, puls je vrlo usporen, a tlak nizak tako da naginju zatajenju cirkulacije. Usporena je učestalost disanja, pa je često potrebno pacijenta priključiti na stroj za potpomognuto disanje, a smrtnost je velika.

Dijagnoza – TSH i hormoni štitnjače 

Dijagnostika hipotireoze je jednostavna i temelji se na određivanju TSH (hormona hipofize koji kontrolira izlučivanje hormona štitnjače) te samih hormona štitnjače. Ako je bolest štitnjače uzrok njezinoj smanjenoj funkciji, TSH je povišen, a hormoni štitnjače sniženi. TSH može biti iznad granice normale i uz uredne hormone štitnjače. Takvo se stanje naziva subklinička hipotireoza i često ga nije potrebno liječiti, naročito ako je riječ o starijem pacijentu.

Uz određivanje TSH i hormona štitnjače potrebno je odrediti antitijela (anti Tg i TPO-at) čija prisutnost upućuje na autoagresivnu prirodu bolesti. Uputno je učiniti i ultrazvučnu pretragu štitnjače i vrata. Obično se pronađe smanjena, skvrčena ili difuzno promijenjena štitnjača.

Liječenje

Miksedemsku komu je potrebno liječiti u jedinicama intenzivne njege uza svu moguću potpornu terapiju koja uključuje antibiotike u slučaju bakterijske infekcije, strojno disanje, infuzije, primjenu kortikosteroida i velikih doza levotiroksina (hormona štitnjače).

Liječenje ostalih hipotireoza je jednostavno i jeftino, a provodi se tabletama levotiroksina u svakodnevnoj dozi koju propiše liječnik. Kontrola TSH i T4 u početku se obavlja tromjesečno, zatim polugodišnje, a u pacijenata koji su stabilni i izgubili su simptome hipotireoze kontrola se može provesti i samo jednom godišnje.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama