Štitnjača - 28. ožujka 2019.
AUTOR ČLANKA - izv. prof. dr. sc. Donatella Verbanac, dipl. inž. med. biok., Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet

Prehrana kod bolesti štitnjače: Što smijemo konzumirati?

Hormoni štitnjače kontroliraju brzinu kojom će se zbivati izmjena tvari u našem organizmu, koliko brzo će se one uz prisutnost kisika razgraditi, a novonastale strukture ugraditi u stanicu

štitnjača, bolesti štitnjače, prehrana

Jeste li znali da su bolesti štitnjače ili tiroidee jedne od onih koje je najteže dijagnosticirati?

Zapanjuje ta činjenica s obzirom na to da je diferencijalna dijagnoza i određivanje biomarkera rada štitnjače već desetljećima prisutno u svakodnevnoj biomedicinskoj praksi. No unatoč pomno razrađenim protokolima, smjernicama i preporukama, ovaj zdravstveni problem i dalje predstavlja izazov za liječnike i pacijente.

Pa pođimo redom. Štitnjača je endokrina žlijezda koja sintetizira hormone koji u svom sastavu imaju jod, a uvelike kontroliraju metabolizam našeg organizma. Naime, hormoni štitnjače kontroliraju brzinu kojom će se zbivati izmjena tvari u našem organizmu, koliko brzo će se one uz prisutnost kisika razgraditi, a novonastale strukture ugraditi u stanicu.

Jod – neophodan mineral za normalan rad štitnjače

Jod je neophodan mineral za normalan rad ove male žlijezde. Svaki nedostatak joda u organizmu vrlo brzo dovodi do nastanka jedne od najraširenijih bolesti „nutritivnoga karaktera“ – uvećanja štitnjače ili takozvane guše.

U razvijenim je zemljama nedostatak joda u prehrani relativno rijetka pojava te je najčešće povezan s malom koncentracijom joda u vodi za piće i zemlji na kojoj se voće i povrće uzgaja. Ako se zna da je područje na kojem pojedinac živi siromašno jodom zbog raznih okolišnih čimbenika, onda se tim osobama mora sugerirati uzimanje većih količina joda putem hrane.

Namirnice koje su najbogatije jodom su morske ribe, alge, jaja, jogurt, sir i jodirana sol. Pojedine namirnice na neki način brane organizmu pravilno iskorištavanje joda pa mogu umanjiti sposobnost organizma da iskoristi jod za sintezu hormona štitnjače. Dobro je znati da u te namirnice spadaju cvjetača, kelj, prokulice, raštika… Najviše su riziku izloženi strogi vegetarijanci (vegani) koji takve namirnice svakodnevno koriste u prehrani, i to u velikim količinama.

Prehrana kod bolesti štitnjače

U zemljama u razvoju gušavost je često posljedica autoimune bolesti koja smanjuje funkciju štitnjače pa nastupa hipotireoza. Iako su spomenute namirnice na crnoj listi kada je riječ o poremećajima vezanim uz hipotireozu i štitnjaču, neupitna je njihova dobrobit za široku populaciju osoba koje sa štitnjačom nemaju poteškoća.

U tim se namirnicama nalazi spoj 3-indol-karbinol koji je po svojim dijetoterapijskim osobinama poznat kao jedna od najkvalitetnijih nutritivnih komponenti s izrazitim ljekovitim svojstvima. U laboratorijskim pokusima taj se spoj pokazao kao učinkovito sredstvo u kontroli maligne proliferacije stanica karcinoma prostate i karcinom kolona.

Osim toga, zbog izrazito protuupalnog djelovanja dugoročna primjena namirnica koje sadrže 3-indol-karbinol štiti organizam od kroničnih upalnih bolesti te od autoimunih bolesti.

Umorni ste, zaboravljate, debljate se? Možda je problem u štitnjači

Sve je više znanstvenih dokaza koji ukazuju na to da niska serumska razina vitamina D može pridonijeti razvoju autoimunih...

SAZNAJTE VIŠE

Hipotireoza – jedan od najpoznatijih poremećaja povezanih sa štitnjačom

Jedan od najpoznatijih poremećaja, bolesti ili stanja povezanih sa štitnjačom jest spomenuta hipotireoza, odnosno smanjena funkcija štitnjače koja dovodi do usporavanja tjelesnog metabolizma. Bolest se razvija izrazito polako. Uz uvećanje štitnjače i pojave gušavosti (što i nije svaki puta pravilo, jer se štitnjača može povećati i samo s jedne strane), javlja se umor, zaboravljivost, uvećanje tjelesne mase, nepodnošljivost hladnoće, zatvor, suhoća kože i kose.

Ako je uzrok autoimune prirode, onda se u organizmu stvaraju protutijela koja napadaju tkivo vlastite štitnjače, a posljedica toga je smanjeni nastanak hormona. Hipotireoza se može javiti u svako životno doba, ali mnogo je raširenija među starijim osobama. Ako se razvije tijekom adolescencije, može usporiti rast i razvoj sekundarnih seksualnih osobina, a ako se javi u najranijem djetinjstvu, često i normalni razvoj moždanih funkcija.

Stoga se danas redovito razina hormona štitnjače kontrolira odmah nakon rođenja djeteta. Slabo aktivna štitnjača kod žena često dovodi do uvećanja vrijednosti kolesterola u serumu. Terapija se sastoji u davanju sintetskih molekula hormona štitnjače.

Hipertireoza – uvećana aktivnost štitnjače

Nasuprot hipotireozi, stoji hipertireoza ili uvećana aktivnost štitnjače koja dovodi do uvećanog stvaranja aktivnih hormona te nastupa ubrzanje metabolizma, srce brže kuca, pritisak krvi je veći, nastupa gubitak težine, povećanje apetita, znojenje, nepodnošljivost topline, izbočenost očiju… Obično se javlja zbog prisutnosti protutijela u krvi koja stimuliraju štitne stanice, ali razlog stvaranja tih protutijela još nije poznat.

Hiperaktivnost štitnjače ima i svoj genetski uzrok te je mnogo raširenija bolest kod žena. Zbog ubrzanog metabolizma osobe koje pate od hipertireoze iskorištavaju prehrambene tvari mnogo brže. Ako gubitak težine počinje predstavljati velik problem, moraju se u prehranu uvesti namirnice bogate bjelančevinama kako bi se nadoknadio gubitak mišićne mase.

To su meso, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, ali neophodne su i dodatne količine vitamina B skupine jer sudjeluju u metabolizmu ugljikohidrata i bjelančevina. U tu svrhu treba konzumirati nemasnu svinjetinu, fermentirane mliječne proizvode ili uzeti nadopune u obliku pivskog kvasca.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama