Druga strana izbjegavanja kuhinjske soli: manjak joda u organizmu i posljedice

Jod u zdravstvenom smislu ubrajamo u elemente u tragovima, odnosno u mikronutrijente. U našem organizmu nalazi se u sastavu hormona štitnjače, tiroksina i trijodtironina, koji su neophodni za odvijanje staničnog metabolizma te ubrzavaju ili usporavaju metaboličke procese.

Posljedice manjka joda

• Manjak joda u organizmu uzrokuje povećanje štitnjače, hiperplaziju, što nazivamo struma ili guša – žlijezda pojačano radi kako bi nadoknadila manjak hormona u krvi. Gušavost je jedan od prvih i vidljivih znakova nedostatka joda u organizmu, iako može nastati i zbog nekih drugih poremećaja.
• Tijekom trudnoće i dojenja povećavaju se potrebe za jodom, a nedostatak može uzrokovati teške neurološke poremećaje i retardacije djeteta, a najteži oblik naziva se kretenizam. Endemski kretenizam je do 20. st. bio posebno izražen u planinskim krajevima s nedostatkom joda – u Europi na području Alpa, a danas ga još ima na području Anda i Himalaja.
• Osim retardacije, nedostatak joda tijekom trudnoće može uzrokovati pobačaj, rađanje mrtvog djeteta i povećanu smrtnost novorođenčeta.
• Nedostatak joda tijekom rasta i razvoja djece uzrokuje nastanak guše te zaostajanje u mentalnom i tjelesnom razvoju.
• Manji nedostatak joda, koji uzrokuje hipotiroidizam, očituje se stalnim osjećajem umora, dobivanjem na težini, zatvorom, suhom kožom, ispadanjem kose, a i neki oblici depresije povezani su s nedostatkom hormona štitnjače.

Jod se nalazi u morskoj vodi, morskim algama (posebno smeđim), školjkašima, rakovima i škampima, bakalaru i tuni te u jajetu i puretini

Svjetski problem

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi nedovoljan unos joda jednim od većih svjetskih zdravstvenih problema i procjenjuje se da više od dvije milijarde ljudi živi u krajevima s nedostatkom joda.

Preporučeni dnevni unos joda

WHO preporučuje dnevni unos joda od 100 do 200 mcg za odrasle, za djecu do 5 godina 90 mcg, djecu od 6 – 12 godina 120 mcg, a tijekom trudnoće i dojenja preporučuje se do 250 mcg joda tijekom dana.

Prirodni izvori joda

Jod se nalazi u morskoj vodi, morskim algama (posebno smeđim), školjkašima, rakovima i škampima, bakalaru i tuni te u jajetu i puretini. U povrću se nalazi u malim količinama u češnjaku, grahu, špinatu, blitvi i bijelom krumpiru, a voćni su izvori joda brusnice i jagode. No, valja znati i da neka hrana sadrži takozvane goitrogene tvari koje sprečavaju da jod ulazi u sastav hormona i zapravo utječu na manjak hormona, a nalaze se u kupusnjačama: kelju, brokuli i cvjetači.

Njihov utjecaj u zdravih osoba nema nikakvog značaja, ali u stanju manjka joda u organizmu ne treba pretjerivati u konzumiranju ovih namirnica. Jod se nalazi u malim količinama i u pekarskim proizvodima jer se koristi kao stabilizator za tijesto te u mlijeku (nalazi se u hrani kojom se prihranjuju krave).

Jodiranje kuhinjske soli

Svakako je najvažniji izvor joda kuhinjska sol koja se jodira prema preporuci WHO-a. U Hrvatskoj je tijekom povijesti nedostatak joda u hrani uzrokovao endemsku gušavost u Slavoniji i Lici, a najznačajnije u selu Rude pokraj Zagreba, te se jodiranje soli provodi još od 1953. godine. Od 1997. godine kilogram soli treba sadržavati 15 – 23 miligrama joda.

>>Kuhinjska sol je, u umjerenim količinama, neophodna i značajna za ljudsko zdravlje jer ima važnu ulogu u biokemijskim procesima u organizmu, međutim zbog njene prekomjerne konzumacije ona je danas opasnost za čovjeka.<<

Zašto nastaje manjak joda?

Ipak, bez obzira na jodiranje soli, u nekim zemljama kao što je SAD, primijećen je manjak joda u organizmu, posebno kod žena u dobi od 20 do 40 godina. Smatra se da taj manjak nastaje zbog promjene načina prehrane, prvenstveno izbjegavanja unosa soli (koje se pak preporučuje zbog smanjenja srčano-žilnih bolesti), kruha i mlijeka te vegetarijanske ili veganske prehrane.

Preporuke stručnjaka za trudnice

Zbog primijećenog manjka joda, posebno zbog činjenice da je riječ o ženama u fertilnoj dobi, endokrinolozi su prilično zabrinuti te je nedavno odlučeno da vitamini za trudnice i žene koje planiraju trudnoću sadrže do 150 mcg joda. Takvi preparati zasad su namijenjeni ženama koje su na posebnim režimima prehrane i nisu za one koje hranom unose dostatne količine joda ili ga mogu povećati unosom hrane bogate jodom.

Ni previše nije dobro

Naime, treba znati i to da dugotrajno unošenje većih količina joda izaziva poremećaj koji se naziva jodizam (najčešće je nuspojava liječenja većim količinama radioaktivnog joda). Smatra se da se hranom ne mogu unijeti prevelike količine joda, osim kod osoba koje koriste veće količine neprovjerenih proizvoda kelpa (smeđe alge), što je popularno u nekim alternativnim metodama liječenja.

Simptomi otrovanja su:

• mršavljenje,
• pospanost,
• akne,
• kašalj i
• jaki proljevi.

Pušenje i jod

Pušenje se također smatra čimbenikom rizika razvoja nedostatka joda, a posebno je opasno u periodu dojenja djeteta jer kemikalije iz dima cigarete inhibiraju aktivnost posebnog enzima potrebnog za unos joda u stanice (natrij-jod simportera).