Starenje i lijekovi: Zašto isti lijek u 20-ima djeluje drugačije nego u 70-ima

Upravo zato liječnici i farmaceuti posebnu pažnju posvećuju propisivanju lijekova starijim osobama. S godinama se mijenja način na koji organizam apsorbira, metabolizira i izlučuje lijekove, a dodatni izazov predstavlja činjenica da mnogi stariji pacijenti istovremeno uzimaju više različitih lijekova.

Zašto lijekovi drugačije djeluju u starijoj dobi?

Pri propisivanju lijekova posebna se pažnja poklanja određenim skupinama pacijenata: maloj djeci, trudnicama i dojiljama, bolesnicima koji boluju od bolesti jetre ili bubrega te starijim osobama. Kod ovih skupina bolesnika fiziološki čimbenici utječu na metabolizam lijeka te on može imati jači ili slabiji učinak ili češće izazvati nuspojave nego kod ostalih odraslih osoba, onih u dobi od 18. do 65. godine života.

Kod starijih osoba nekoliko je metaboličkih čimbenika koji utječu na liječenje lijekovima. Prvo, smanjuje se količina vode u organizmu. To je stoga što je smanjena mišićna masa u kojoj se voda zadržava i smanjena je funkcija bubrega u koncentriranju urina pa se više vode izlučuje iz organizma. Starije osobe imaju i smanjeni osjećaj žeđi te zbog toga ne uzimaju dovoljno tekućine. Brojni lijekovi se otapaju u vodi, a kako je njena količina u starijem organizmu manja, onda takvi lijekovi mogu biti u većim koncentracijama. Većim koncentracijama postižu jači učinak te češće mogu izazvati neželjene učinke.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Jetra sporije metabolizira lijekove

Jetra ima ključnu ulogu u preradi lijekova. Pomoću jetrenih enzima neki se lijekovi aktiviraju kako bi mogli djelovati, dok se drugi pretvaraju u neaktivne spojeve koji se zatim izlučuju iz organizma.

S godinama funkcija jetre postupno slabi pa se lijekovi uglavnom sporije metaboliziraju. To može dovesti do dva problema:

• lijekovi koji se trebaju aktivirati možda neće postići dovoljan terapijski učinak
• lijekovi koji se trebaju razgraditi i ukloniti iz organizma dulje se zadržavaju u tijelu, što povećava rizik od nuspojava

Usporava se i rad bubrega

Bubrezima se iz našeg tijela filtriraju, odnosno izlučuju nepotrebne i štetne tvari, pa i brojni lijekovi, što nazivamo klirens lijekova. Tvari koje s krvi dolaze u bubrege kroz nekoliko mehanizama se izlučuju iz organizma. Starenjem bubrega, izlučivanje tvari je sporije i slabije, pa se i lijekovi slabije izlučuju. Zbog toga dolazi do duljeg zadržavanja lijeka u organizmu, što opet pogoduje češćem nastanku nuspojava.

Individualan pristup terapiji

Lijekovi u starijoj dobi trebaju se vrlo pažljivo propisivati i njima se bave specijalisti za farmakoterapiju u gerijatriji, koji proučavaju metabolizam lijeka te određuju smjernice za propisivanje starijim bolesnicima. Ovisno o stanju organizma, odnosno biokemijskim pokazateljima jetrenih enzima, serumskog kreatinina, udjela vode i masnog tkiva, nutritivnog statusa, a poznavajući metabolizam određenog lijeka, bolesnicima starije dobi treba prilagoditi lijek. Prilagodba se najčešće odnosi na dozu, koja je obično nešto niža nego u osoba srednje životne dobi te na interval uzimanja lijeka, koji može biti duži nego u ostalih bolesnika.

Što su polifarmacija i polipragmazija?

Osim samih fizioloških promjena koje utječu na metabolizam lijeka, kod starijih osoba je često prisutna i polifarmacija i / ili polipragmazija. Polifarmacija je pojam kojim opisujemo istovremeno uzimanje pet i više lijekova i često je prisutna u starijoj dobi, jer osobe boluju od više kroničnih bolesti.

Polipragmazija je pojam kojim opisujemo neopravdanu i nepotrebnu istovremenu primjenu više lijekova, koja najčešće nehotično nastaje. Bolesnik se može liječiti kod više različitih liječnika, a da liječnici ne poznaju sve lijekove koje bolesnik uzima.

Interakcije lijekova mogu biti opasne

Također, starije osobe posežu i za brojnim dodacima prehrani s namjerom da uspore tijek bolesti ili si olakšaju neku tegobu. Kad u organizam istovremeno unosimo više lijekova i dodatke prehrani, unosimo i znatno više kemijskih tvari koje mogu međusobno djelovati. Kažemo da međusobno interferiraju, odnosno ulaze u interakciju. Pri tome se mogu stvarati nove tvari ili mogu međusobno djelovati na način da se pojačava ili smanje učinak, što pak dovodi do češćih nuspojava. Ove interakcije mogu biti poželjne i nepoželjne. Poželjne su one kada dva lijeka imaju istu svrhu, ali djeluju drugačijim mehanizmom. Tada možemo smanjiti dozu oba lijeka uz jednaki željeni ishod terapije. Pri propisivanju lijekova u starijoj dobi, kad god je moguće treba koristiti poželjne interakcije i voditi posebnu brigu o neželjenim interakcijama.

Treća dob

Lijekovi koji mogu povećati rizik od padova i lomova kod starijih

Sigurna primjena lijekova u starijoj dobi

Starenje prirodno mijenja način na koji organizam reagira na lijekove. Zato isti lijek u 20-im i 70-im godinama života ne djeluje jednako.

Pravilno prilagođena terapija, redovite kontrole i dobra komunikacija između pacijenta, liječnika i farmaceuta ključni su za sigurnu i učinkovitu primjenu lijekova u starijoj dobi. Posebno je važno ne uvoditi nove lijekove ili dodatke prehrani bez savjetovanja sa stručnjakom jer i naizgled bezazlene kombinacije mogu dovesti do neželjenih posljedica.

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI