ADIVA > Riječ farmaceuta

Kako su nekadašnji lijekovi postali zabranjene droge

Razvoj moderne farmakologije uvelike se temeljio na biljkama koje su se stoljećima koristile u narodnoj medicini. Iz njih su izolirani brojni ljekoviti spojevi koji su postali temelj suvremenih terapija. No, dio tih tvari s vremenom je zabranjen zbog snažnog učinka, razvoja ovisnosti i ozbiljnih nuspojava.

Kako su nekadašnji lijekovi postali zabranjene droge
PREGLED SADRŽAJA
  1. Od biljke do lijeka
  2. Opijum i laudanum – lijekovi prošlih stoljeća
  3. Heroin – od lijeka protiv kašlja do zabranjene droge
  4. Kokain – od anestetika do zabranjene supstance
  5. Metamfetamin – stimulans s teškim posljedicama
  6. Pouke iz povijesti farmakologije
  7. Granica između lijeka i otrova

Od biljke do lijeka

Mnogi današnji lijekovi potječu iz biljnih izvora:

  • acetilsalicilna kiselina razvijena je iz salicina iz kore bijele vrbe
  • digoksin, važan lijek za srce, dobiven je iz biljke naprstak (digitalis)
  • atropin, snažan protuotrov i oftalmološki lijek, potječe iz velebilja
  • kinin, lijek protiv malarije, izoliran je iz kore kininovca
  • tubokurarin, mišićni relaksans korišten u kirurgiji, dobiven je iz kurarea, smole biljke vrste Strychnos.

Iako su mnoge biljne tvari donijele značajan napredak medicini, neke su se pokazale preopasnima za široku primjenu.

Psihodelicima potpomognuta terapija: nova nada za liječenje teških depresija

Opijum i laudanum – lijekovi prošlih stoljeća

U prošlosti, mnogi su se biljni lijekovi koristili za različite bolesti i bili su lako dostupni, a liječnici su ih na veliko propisivali kao pomoć odraslima i djeci. Mnogi od njih sadržavali su spojeve koje danas klasificiramo kao narkotike i koji su zbog vrlo jakog učinka i izazivanja ovisnosti danas zabranjene supstancije ili su u vrlo strogom režimu propisivanja i izdavanja.

Kroz stoljeća, djeci se davao čaj od maka “za bolje spavanje” i probleme pri rastu zubića, a odrasli su koristili sok dobiven iz čahura maka, odnosno opijum. Tako je nastao i lijek u 17. st. pod nazivom laudanum, kojeg su propisivali protiv nesanice, bolova i menstrualnih grčeva. Opijum je u 18. i 19. st. bio lijek kojeg su koristili mnogi umjetnici, a povijesni dokumenti pokazali su da su bili i pravi ovisnici: Lord Byron, Charles Dickens, George Eliot, Edgar Allan Poe te Arthur Conan Doyle. Njegov glavni lik Sherlock Holmes, poznati je ovisnik o laudanumu.

Iz opijuma se izolirao i njegov najsnažniji sastojak morfin, koji je i danas u primjeni za liječenje vrlo jake boli. U 19. i 20. st. na tržištu su se nalazili sirupi s morfinom, a propisivali su se za liječenje grlobolje, kašlja, nesanice, bolova, pa i depresije. Postojao je i oblik protiv kašlja za djecu i kapi protiv bolova kod rasta zubi, dok se 1911. nije shvatilo da je uzrok iznenadnih smrti kod djece te je 30-tih godina prošlog stoljeća zabranjen.

Heroin – od lijeka protiv kašlja do zabranjene droge

Heroin, kemijski diacetilmorfin, sintetiziran je krajem 19. stoljeća iz morfina te je 1898. godine uveden na tržište kao sirup protiv kašlja. U vrijeme kad nisu postojali lijekovi za upalu pluća, tuberkulozu, hripavac, pa ni prehladu, kašalj je bio ozbiljan i težak simptom kojeg je trebalo i ozbiljno liječiti. Heroin je odlično liječio kašalj, no vrlo brzo su otkrivene i njegove snažne nuspojave i razvoj ovisnosti te je zabranjen 1913. godine.

Kokain – od anestetika do zabranjene supstance

Kokain se kao lijek počeo primjenjivati krajem 19. stoljeća, najčešće protiv zubobolje te u raznim napitcima kao sredstvo za poboljšanje općeg stanja. Iz njega su sintetizirani i prvi anestetici. Veliki pobornik kokaina bio je Sigmund Freud, koji ga je propisivao za liječenje depresije, alkoholizma i ovisnosti o morfinu. Navodno ga je i sam koristio dok nije shvatio da je postao ovisan te se teškom mukom riješio ovisnosti. Bolesnici koji su uzimali lijekove s kokainom vrlo brzo su primjetili poremećaje hranjenja i spavanja, halucinacije i tešku depresiju nakon otrežnjenja. Jedan od najpopularnijih današnjih napitaka, Coca Colu, počeo je proizvoditi američki ljekarnik John Pemberton, kao napitak koji je sadržavao ekstrakt koke, ekstrakt oraščića kole i karamelu, a kasnije je dodana i soda voda. Iz sastava napitka ekstrakt koke i kole su izbačeni 1911. godine i od tada je receptura tajna.

Metamfetamin – stimulans s teškim posljedicama

Metamfetamin, droga koja se danas smatra najopasnijom zbog izuzetno teških nuspojava te vrlo kompliciranog i teškog odvikavanja, također je proizvedena kao lijek krajem 19. stoljeća. Koristio se za poboljšanje općeg stanja organizma i povećanje izdržljivosti. U početku su ga koristili njemački vojni piloti u Drugom svjetskom ratu, dok nije zabranjen zbog posljedica teškog mamurluka. Do 50-tih godina prošlog stoljeća metamfetamin se u nekom obliku koristio kao lijek za mršavljenje.

Kako su nekadašnji lijekovi postali zabranjene droge

 

Pouke iz povijesti farmakologije

Mnoge tvari koje danas smatramo opasnim drogama nekoć su bile legalno propisivani lijekovi. U vrijeme njihova uvođenja medicina nije raspolagala suvremenim znanstvenim metodama ispitivanja sigurnosti i dugoročnih posljedica.

Napredak znanosti omogućio je bolje razumijevanje mehanizama ovisnosti i štetnih učinaka tih supstanci, što je dovelo do njihove zabrane ili strogog nadzora.

Granica između lijeka i otrova

Povijest pokazuje da je razlika između lijeka i droge često u dozi, načinu primjene i kontroli. Tvari koje su nekoć bile simbol medicinskog napretka danas su zabranjene zbog ozbiljnih posljedica po zdravlje.

Razvoj farmakologije temelji se na stalnom ispitivanju sigurnosti i učinkovitosti lijekova kako bi se spriječilo ponavljanje pogrešaka iz prošlosti i zaštitilo zdravlje pojedinca i zajednice.

 

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.