Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiKad lijek postane potreba: psihološka i tjelesna ovisnost o lijekovima
Lijekovi mogu pomoći u liječenju brojnih tegoba, no njihova dugotrajna ili nepravilna primjena može dovesti do razvoja psihološke i/ili tjelesne ovisnosti. Na toj su se listi našli i dodaci prehrani
Brojni lijekovi mogu izazvati tjelesnu i/ili psihološku ovisnost. Ovisnost je prisilna aktivnost koja tjera na neodoljivo izvršavanje neke aktivnosti ili uzimanje neke tvari. Bez te aktivnosti ili tvari osoba više ne može funkcionirati.
Psihološka i tjelesna ovisnost
Psihološka ovisnost „tjera“ osobu na uzimanje lijeka kako bi se nastavio osjećaj smanjenja napetosti, tjeskobe i općenito stresa te zbog toga dovodi i do ugode. Ugoda se manifestira kroz promjene raspoloženja u smislu veselosti ili povećane psihičke ili tjelesne sposobnosti ili pak promjene osjetnih opažanja.
Lijekovi i njihova primjena: Pacijenti moraju znati koje su nuspojave lijekova
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
Tjelesna ovisnost nastaje kad se tijelo prilagodi na učinak lijeka, što nazivamo tolerancija, a prestanak uzimanja dovodi do raznih neugodnih simptoma apstinencije. Tjelesna ovisnost uzrokuje potrebu za stalnim nastavkom uzimanja lijeka i povećanjem doze da bi se održao učinak. Tjelesna ovisnost može, ali ne mora uključivati psihološku ovisnost.
Anksiolitici i hipnotici
Lijekovi koji izazivaju psihološku ovisnost, pa onda i tjelesnu, najčešće pripadaju skupini anksiolitika i hipnotika. Anksiolitici se koriste za smirenje, odnosno smanjenje tjeskobe, napetosti i straha, a hipnotici se koriste za liječenje poremećaja spavanja. Mogu se koristiti i kao dodatni lijekovi u terapiji anksiozno depresivnog poremećaja, generaliziranog anksioznog poremećaja, paničnog poremećaja, socijalne anksioznosti, posttraumatskog stresnog poremećaja, opsesivno kompulzivnog poremećaja i drugih.
I jedni i drugi uzrokuju toleranciju i ovisnost te se zbog toga u pravilu propisuju za kratkotrajno liječenje. Neki antidepresivi također mogu djelovati kao anksiolitici. Ako se ovi lijekovi koriste dulje nego što je propisano, u većim dozama nego što su propisane ili ako se koriste kad je početni uzrok liječenja uklonjen, govorimo o zloporabi lijekova. Ona dovodi do tolerancije i, najzad, do ovisnosti. Prestankom takvog dugotrajnog uzimanja anksiolitika ili hipnotika razvijaju se apstinencijski simptomi koji uključuju psihičke simptome:
- tjeskobu,
- razdražljivost,
- nemir,
- strah,
- svadljivost ili
- veliku tugu.
Javljaju se i tjelesni simptomi kao što su:
- drhtanje,
- grčevi,
- znojenje,
- nesanica,
- glavobolja ili
- mučnina.
Lijekovi protiv bolova
Psihičku i/ili tjelesnu ovisnost mogu izazvati i brojni lijekovi protiv bolova. To su prvenstveno opioidni analgetici koji se propisuju na recept, a namijenjeni su liječenju jakih boli, ali i neki koji se mogu nabaviti bez recepta, a sadrže kodein.
No, neke osobe mogu razviti i ovisnost o lijekovima protiv bolova koji uopće ne izazivaju nikakvu ovisnost, već se razvija oblik psihološke ovisnosti. Naime, osoba je uvjerena da će se bol pojaviti, čak i kad više nema uzroka za razvoj boli ili je bolest izliječena te nastavlja uzimanje analgetika zbog straha od moguće pojave bola.
Stimulansi, anabolici i hormoni
Razni stimulansi, anabolici ili hormoni koji povećavaju mišićnu masu i utječu na povećanje izdržljivosti ili snage također uzrokuju i psihološku i tjelesnu ovisnost koja se razvija zloporabom tih supstancija. Najčešće ih zloporabe rekreativci i sportaši. Kad se ovi lijekovi primjenjuju u liječenju, nema razvoja ovisnosti.
Dodaci prehrani
Posljednjih desetak godina poznata je i psihološka ovisnost o brojnim dodacima prehrani kao što su vitamini, minerali, proteini, imunostimulansi ili adaptogeni, a koji se inače koriste za bolje opće stanje organizma, povećanje energije i zaštitu od bolesti. Ovaj poremećaj ubraja se u ortoreksiju, odnosno poremećaj prehrane. Kod osoba je razvijena pretjerana briga o zdravlju koja se naziva i zdravstvena anksioznost, pri kojoj želja za zdravljem prelazi u opsesiju, a često se razvija i hipohondrija. Takve osobe nekontrolirano uzimaju brojne, često i neprovjerene dodatke prehrani u prekomjernim dozama i dugo vrijeme kako bi spriječili razvoj bilo koje bolesti, usporili starenje ili poboljšali opće stanje, koje čak ne mora biti ni narušeno.
Uzimanje bilo kojeg dodatka prehrani uz savjetovanje s liječnikom ili ljekarnikom, dakle, kad postoji stvarna indikacija, ne uzrokuje nikakvu ovisnost.