ADIVA > Riječ farmaceuta

O indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama – Upitajte svog ljekarnika

Sigurno vam je dobro poznata napomena koja se učestalo ponavlja u oglašavanju medicinskih proizvoda. No, ljekarnici su uvijek tu da vas savjetuju o lijekovima, posebice ako neki od njih koristite po prvi put te uvijek brinu da primjena lijeka bude sigurna i učinkovita

hrvatski dan ljekarni
PREGLED SADRŽAJA
  1. Savjetovanje o pravilnom uzimanju lijeka 
  2. Informiranje o nuspojavama 
  3. Zašto ljekarnici postavljaju pitanja? 
  4. Pitajte i savjetujte se, zato smo tu 

Ove godine obilježavamo 19. Hrvatski dan ljekarni pod sloganom: „O indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama – Upitajte svog ljekarnika“. Projekt je pokrenulo Hrvatsko farmaceutsko društvo, koje još od 1858. godine, kao strukovna organizacija, potiče razvoj hrvatske farmaceutske struke. 

Savjetovanje o pravilnom uzimanju lijeka 

Jedna od glavnih zadaća svakodnevnog ljekarničkog rada jest briga o pravilnom uzimanju lijeka, kako bi primjena lijeka bila sigurna i učinkovita. Pri izdavanju lijeka, posebno ako je to pacijentu novi lijek, ljekarnici savjetuju i odgovaraju na pitanja o lijeku ili načinu liječenja. 

2025. proglašena Godinom ljekarništva: priznanje stoljetnoj ulozi ljekarnika u Hrvatskoj

No, pacijenti često zaborave ili ne razumiju što im je rečeno. Ponekad ne stignu ili ne žele saslušati. Po dolasku kući većina pročita upute o lijeku i tad im se jave brojne nedoumice i pitanja. Neki pacijenti, opet zbog raznih, a najčešće zdravstvenih razloga, ne razumiju napisane upute. 

Informiranje o nuspojavama 

Upute su napisane prema strogim pravilima te imaju navedene sve podatke o određenom lijeku, kao i sve moguće, poznate događaje, što uključuje i nuspojave. Najzad, čak i kad su pacijentu lijekovi poznati, može se dogoditi da se tijekom uzimanja lijeka nakon par dana, mjeseci ili godina, jave neke smetnje koje ga zbune. One mogu, ali i ne moraju biti povezane s lijekovima. 

Nuspojave su poznata štetna i neželjena djelovanja lijeka te ih razlikujemo prema težini i učestalosti. Lijekovi koji imaju česte ili teške nuspojave u pravilu se povlače s tržišta ili – ako su potrebni za liječenje smrtonosnih bolesti – onda se primjenjuju pod strogom kontrolom liječnika, najčešće u bolnici. Većina lijekova ima blage i prolazne ili rijetke nuspojave. No, kad pacijenti čitaju o nuspojavama lijeka koje su navedene u uputama o lijeku, mnogi se zbog straha odluče lijek ne primjenjivati. 

Zašto ljekarnici postavljaju pitanja? 

Kako bi ljekarnici mogli provjeriti jesu li pacijenti razumjeli uputu, oni će postavljati pitanja o bolesti, o poznavanju razloga uzimanja lijeka te o načinu njegova uzimanja ili mogućim smetnjama koje se javljaju pri uzimanju. Ispitivanjem žele provjerili je li pacijent razumio uputu i pridržava li je se. Provjeru rade ponajprije zbog sigurnosti primjene lijeka, posebno ako pacijent ima više lijekova ili mu je teško točno se pridržavati primjene lijeka. 

Brojni pacijenti koriste i bezreceptne lijekove ili dodatke prehrani u samoliječenju. Oni mogu biti odlični pomagači, no mogu i stupati u brojne interakcije s propisanim lijekovima. Stoga može izostati željeni učinak lijeka ili može nastati neželjena reakcija na lijek ili dodatak prehrani. 

Razgovor o lijekovima uvijek je dvosmjerna komunikacija. Važna pitanja i odgovori su: 

  • čemu služi lijek, 
  • kako ga treba uzimati, odnosno u koje vrijeme, koliko dugo i s kojom hranom, 
  • koji se neželjeni učinci lijeka mogu očekivati, kako ih spriječiti ili ublažiti 
  • kada lijek treba prestati uzimati, 
  • s kojim drugim lijekovima ili proizvodima se ne smije uzimati. 

Naime, treba razumjeti da su lijekovi propisani u najboljoj namjeri liječenja, međutim, isto tako je i važno razumjeti da isti lijek neće kod svake osobe djelovati posve jednako. Kao što smo pojedinačno posebni u svemu, tako i posebno reagiramo na primijenjeni lijek. To znači da određeni lijek kod većine ljudi djeluje na željeni način, ali kod manjeg broja može djelovati i drugačije. 

Kod trajne terapije za kronične bolesti, dakle kod onih lijekova koje bolesnici trebaju uzimati cijeli život, važno je shvatiti kako do potpunog izlječenja ne može doći. Međutim, upravo lijekovi služe za kontrolu kronične bolesti, a time i za održavanje kvalitete života. 

Pitajte i savjetujte se, zato smo tu 

Pitajte svoje ljekarnike o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama. Dozvolite im da oni vas pitaju o tome kako ste razumjeli liječenje vašim lijekom i pridržavate li ga se. Dozvolite vašim ljekarnicima da vam daju potpunu uputu.  

I za kraj podsjetimo da hrvatsko ljekarništvo ima dugu tradiciju; 29. listopada 1271. godine zaključen je ugovor za ljekarnu u Trogiru, čime ljekarništvo u Hrvatskoj dokumentirano postoji već gotovo osam stoljeća. U Hrvatskoj je i najstarija ljekarna uopće na svijetu (koliko znamo!) koja neprekidno radi na istom mjestu. To je Ljekarna Male Braće u Dubrovniku, za koju se smatra da je otvorena 1317. godine. Studij farmacije u Zagrebu osnovan je 1882. rješenjem cara i kralja Franje Josipa I.