Zanimljivosti i savjeti - 30. listopada 2018.
AUTOR ČLANKA - Melita Petrović

Zagrebački ljekarnički štikleci: Duga i zanimljiva povijest

Bogata povijest farmacije ostavila je traga i na području hrvatskoga glavnog grada u kojem ljekarnici postoje od 14. stoljeća

zagrebački ljekarnici su bili utjecajni i imućni građani

Ljekarnici su oduvijek bili utjecajni i imućni građani koji su podizali cijele zgrade u čije bi prizemlje smještali svoju ljekarnu. Obično su gradili zgrade na uglovima velikih ulica, takozvane uglovnice.

Promišljajući o povijesti ljekarništva u Hrvata, od ilirskih vračeva i rimskih ljekarnika preko srednjovjekovnih alkemičara do modernih farmaceuta, iščitavamo i povijest farmacije u Europi, za kojom Hrvati, znamo, nimalo ne zaostaju – od ljekarne Male braće otvorene 1317. godine, bolničke ljekarne Domus Christi osnovane u Dubrovačkoj Republici 1420. godine, pa do osnutka studija farmacije 1882. na Sveučilištu u Zagrebu i objavljivanja Zakona o ljekarništvu 1894. godine.

Prema sačuvanim dokumentima, ljekarna sv. Marije, utemeljena na zagrebačkom Kaptolu, druga je po starosti na području grada. Premda postoje pretpostavke o njezinu starijem postanku, najstariji sačuvani podaci potječu tek s kraja 16. stoljeća

Ljekarnička baština Zagreba predstavlja neodvojiv dio povijesti i razvoja grada jer su, uz svoju primarnu svrhu, ljekarne znatno pridonosile kulturi života i urbanoj arhitekturi 19. i 20. stoljeća. Duga i zanimljiva povijest zagrebačkog ljekarništva još je nedovoljno istražena, no posljednjih godina sustavno istraživanje provode stručnjaci Odsjeka za povijest medicinskih znanosti u sklopu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Ljekarne na uglovima

Ljekarnici su oduvijek bili utjecajni i imućni građani koji su podizali cijele zgrade u čije bi prizemlje smještali svoju ljekarnu. Obično su gradili zgrade na uglovima velikih ulica, takozvane uglovnice. U jednoj takvoj palači, koju je u Masarykovoj 2 podigao ljekarnik Antun Kögl, danas je smješteno Hrvatsko farmaceutsko društvo, a Köglova ljekarna u prizemlju zgrade radi i danas.

U općem trendu nacionalizacije ljekarni nakon 1945. godine mnoge su ljekarne na našim prostorima uništene, premještene ili prenamijenjene. U potpunosti je zaštićena tek ona najstarija, K crnom orlu, kod Kamenitih vrata. Njezini počeci vezuju se uz dokument u kojem se prvi put spominje ljekarnička profesija, u parnici između apotekara Jacobusa i jednoga krznara, 6. ožujka 1355. godine. Ljekarna i danas radi u Kamenitoj ulici 9 te se ubraja u jednu od znamenitih kulturnih i turističkih atrakcija Zagreba. Uz nju se veže i zanimljiv podatak da je ondje radio Danteov praunuk Nicolo Alighieri.

>>Hrvatski ljekarnici obilježavaju svoj dan 29. listopada kao spomen na 1271. godinu kad je zaključen ugovor za otvaranje ljekarne u Trogiru. U Hrvatskoj ljekarništvo time dokumentirano postoji već gotovo osam stoljeća.<<

Nestala raskoš

Prema sačuvanim dokumentima, ljekarna sv. Marije, utemeljena na zagrebačkom Kaptolu, druga je po starosti na području grada. Premda postoje pretpostavke o njezinu starijem postanku, najstariji sačuvani podaci potječu tek s kraja 16. stoljeća. Neizostavan dio bogate povijesti grada Zagreba predstavljaju i stare ljekarne smještene u središtu i široj jezgri grada. Ljekarna K Zrinjskom (današnja lokacija Zrinjevac 20) bila je jedna od najprometnijih i najraskošnije uređenih zagrebačkih ljekarni. Danas je od te raskoši ostao dio ljekarničkog posuđa, apotekarska vaga, autentičan namještaj i velika slika Nikole Šubića Zrinskog naslikana na limu, vidljiva i danas ispod staklene vitrine uz ulaz. Ljekarna K svetom Antunu nalazi se na današnjoj lokaciji Ilica 301 (Kustošija), a ljekarna K crvenom križuna uglu Kačićeve i Ilice (Ilica 79).  Ljekarna K Sv. Trojstvu tijekomsvog postojanja mijenjala je lokacije, vlasnike i izgled pa na današnjoj lokaciji u Ilici 43, nažalost, nije sačuvan secesijski izgled.

Začeci farmaceutske proizvodnje

Sve do potkraj 19. stoljeća ljekarništvo se smatra obrtom, a  otkrićem sintetičkih lijekova postaje sve važnija i njihova proizvodnja. U to vrijeme (1892.)  sagrađena je prva tvornica lijekova u zagorskome mjestu Pregradi. Ljekarnik Adolf Alfons Thierry sagradio je ondje veliku zgradu u stilu secesije u kojoj je otvorio ljekarnu K angjelu čuvaru, a iza nje smjestio je tvorničke hale. Bila je to prva kemijsko-farmaceutska tvrtka u jugoistočnoj Europi. Već početkom 20. stoljeća ondje se proizvodilo 60-ak lijekova, a najpoznatiji su bili Thierryjev balzam za tegobe s probavom i mast za rane. Nešto kasnije, 1921. godine u Karlovcu niče poduzeće Kaštel, koje uskoro seli u Zagreb, a iz njega je izrastao današnji  farmaceutski div – Pliva.

Farmaceut Eugen Viktor Feller, vlasnik ljekarne Sveto Trojstvo u Donjoj Stubici, smatra se pionirom industrijske proizvodnje lijekova u Hrvatskoj – 1899. godine počeo je proizvodnju eliksira koji je nazvao po nadimku svoje majke Else. Eliksir se reklamirao kao lijek za sve bolesti (bolove u zglobovima, prehlade, bol u križima, glavobolje, zubobolje, itd.) te se oko 1908. godine otpremalo od 300 do 400 pošiljki lijeka na dan na razne strane svijeta. Početkom 20. stoljeća, na vrhuncu svog uspješnog poduzetništva u proizvodnji i izvozu ljekarničkog specijaliteta, izaziva pravu senzaciju upečatljivom reklamom svog proizvoda. Golema boca Elsa-fluida protezala se duž dva kata njegove novosagrađene četverokatnice na središnjem zagrebačkom trgu, postavši tako prva takva reklama u široj regiji.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama