2025. proglašena Godinom ljekarništva: priznanje stoljetnoj ulozi ljekarnika u Hrvatskoj
Godina 2025. proglašena je Godinom ljekarništva u Hrvatskoj, kao priznanje neprocjenjivom doprinosu ljekarnika zdravlju stanovništva. Povodom toga, prisjećamo se bogate povijesti ljekarništva i otkrivamo što sve danas podrazumijeva uloga ljekarnika
Odlukom Hrvatskog sabora od 6. je lipnja 2025. godina i službeno proglašena Godinom ljekarništva u Republici Hrvatskoj. Ljekarnička struka iznimno je ponosna na ovu Odluku koju smatra priznanjem nezamjenjive uloge ljekarnika i njihovog stoljetnog doprinosa zaštiti zdravlja na području Hrvatske.
Više od 7. stoljeća ljekarništva u Hrvatskoj
Rado ćemo se podsjetiti da je Hrvatska prva zemlja na našim prostorima u kojoj je još 1271. godine otvorena javna ljekarna i to u Trogiru.
Dan hrvatskih ljekarni: bogata povijest ljekarništva u Hrvatskoj
Vjerujemo i da većina naših stanovnika zna da je Ljekarna Male braće u Dubrovniku najstarija ljekarna na svijetu (koliko znamo!) koja neprekinuto radi u istom prostoru. Smatra se da je otvorena 1317. godine i od tada je bila samo nakratko zatvorena nakon katastrofalnog potresa 1667. godine. Nažalost, u požaru koji je buknuo nakon potresa, izgorio je najstariji dio povijesne građe, pa danas povijesna zbirka sadržava ljekarničko posuđe, aparaturu, stručne knjige i preko 2000 recepata za izradu lijekova od 15. stoljeća na dalje.
Obljetnica osnutka Hrvatske ljekarničke komore
Ove godine hrvatsko ljekarništvo obilježava i 30. obljetnicu osnutka Hrvatske ljekarničke komore. Inače, prva osnovana ljekarnička udruga bio je Hrvatsko-slavonski ljekarnički zbor koji je bio aktivan u periodu od 1858. do 1930. Potom je 1890. osnovano Hrvatsko farmaceutsko društvo Aesculap, pa Apotekarska komora Hrvatske 1931.
Pod nazivom Hrvatska ljekarnička komora djelovala je u periodu od 1941. do 1945.godine te je ponovno obnovljena 1995. godine. Prva farmakopeja na hrvatskom jeziku, uz latinski, tiskana je 1901. godine pod nazivom Hrvatsko-slavonski ljekopis.
Odvajanje liječništva od ljekarništva
U dalekoj prošlosti posao liječnika i ljekarnika obavljala je jedna osoba. Napretkom znanosti, otkrivanjem bolesti i postupaka liječenja te lijekova i njihove izrade polako su se odvajale struke. Odlukom cara Svetog Rimskog carstva Fridrika II. 1240. godine i službeno su odvojene dvije profesije.
Stručnost ljekarnika: mnogo više od izdavanja lijeka
U današnje doba, kad je otkrivanje novih aktivnih supstancija u punom jeku, a proizvodnja lijekova gotovo nevjerojatno tehnološki napredna, ljekarnici su zaduženi za nabavu, skladištenje i izdavanje lijekova.
Izdavanje lijekova se neupućenima čini jednostavnim činom i zbog toga nerijetko čujemo da su ljekarnici prodavači, što nas, ljekarnike, jako žalosti. Poznavanje lijekova kompleksno je znanje kemije, fizike i biologije te iz njih izvedenih znanosti poput fizikalne kemije, biokemije, fiziologije, patofiziologije i vrlo specifičnih znanosti kao što su farmakologija, farmakognozija, biokemija lijekova, analitika lijekova ili pak farmaceutska tehnologija.
Osnovna zadaća ljekarnika jest izdati lijek tako da njegova primjena bude sigurna i učinkovita. Dakle, ljekarnik treba sigurno nabaviti i skladištiti lijek, a potom ga izdati pacijentu s točnom uputom. Važno je prenijeti informaciju kako određeni lijek valja uzimati, odnosno u koje vrijeme, koliko dugo, s kojom hranom, koji se neželjeni učinci lijeka mogu očekivati, kada lijek treba prestati uzimati, s kojim drugim lijekovima ili preparatima se ne smije ili pak treba uzimati.
Često bolesnicima treba pojasniti i zašto im je liječnik propisao neki lijek, posebno ako uzimaju više lijekova odjednom, kako bi bolesnici mogli prihvatiti važnost pravilne i točne primjene svojeg lijeka, te time utjecati na bolji učinak.
Najzad, ljekarnici pacijentima daju i brojne upute o održavanju zdravlja te sprečavanju nastanka bolesti.
Dobrodošli u ADIVA ljekarne
U svakodnevnom životu često smo u potrazi za stručnim savjetima vezanim uz naše zdravlje – zanima nas ublažavanje simptoma,...
SAZNAJTE VIŠEOdgovornost pri izdavanju bezreceptnih lijekova
Drugi, veliki dio ljekarničkog rada odnosi se na izdavanje bezreceptnih lijekova, biljnih pripravaka, te raznih dodataka prehrani. To su preparati za koje nije potrebna preporuka liječnika, koji se mogu kupiti prema vlastitoj želji i često su osobe potaknute reklamom.
Izdavanje ovakvih preparata također zahtijeva pravilno savjetovanje, prvenstveno sa svrhom da se organizmu ne našteti, te da se postigne što bolji učinak. Zaista nije svejedno koji preparat će netko uzimati za određeno stanje, te odabir treba uskladiti sa savjetom ljekarnika.