Kako ljekarnik može pomoći oboljelima od psorijaze

Psorijaza je kronična, upalna, nezarazna bolest kože koja u svijetu zahvaća oko 125 milijuna ljudi. Bolest je imunološki i genetički posredovana, iako se još uvijek ne zna točan uzrok. Često ima pridružene bolesti: upalne bolesti zglobova (posebno psorijatični artritis), crijeva, metabolički sindrom i kardiovaskularne bolesti.

Negativan utjecaj na kvalitetu života

Obilježava je karakterističan plak, odnosno suhe srebrno-bijele ljuske na koži koje često mogu biti i vidljivo upaljene u pogoršanju simptoma. Najčešće se javlja na laktovima, koljenima, donjem dijelu leđa i na skalpu, no može se javiti i na noktima i ostalim dijelovima tijela.

Psorijaza ne boli, ponekad svrbi i ne izgleda lijepo, no nije životno ugrožavajuća bolest. Ipak, ima značajan utjecaj na kvalitetu života, posebno na emocionalni status oboljelog. Osobe sa psorijazom se često osjećaju vrlo neugodno, srame se, izbjegavaju socijalne odnose, posebno intimne veze. Ovakvo stanje pogoduje razvoju stresa, koji pak donosi razna druga pogoršanja zdravlja.

Osim vlastitog osjećaja neugode i nesigurnosti, oboljeli su izloženi i stigmatizaciji u društvu, posebno na radnom mjestu.

Liječenje psorijaze

Na sreću, većina osoba boluje od blagog ili umjerenog oblika psorijaze koji se liječi lokalnim kortikosteroidima, vitaminom D i svjetlosnom terapijom.

Teži i teški oblici bolesti danas se liječe biološkim lijekovima te imunosupresivima koji mogu biti lijekovi malih molekula i nebiološki lijekovi. Svi djeluju preko imunosnih čimbenika ublažavajući upalu. Biološki lijekovi pripadaju skupini mab monoklonskih antitijela,  imunosupresiv malih molekula je apremilast, a nebiološki imunosupresivi su stari lijekovi: metotreksat, ciklosporin ili pak retinoidi.

Njega kože zahvaćene psorijazom

No, vrlo je važna pravilna, stalna i uporna njega zahvaćene kože, koja se često zaboravlja ili zanemaruje.

Kreme koje se koriste za njegu nazivaju se emolijensi. Njeguju kožu, vlaže je i time smanjuju površinsko ljuštenje. Djeluju tako da tvore film na koži i time sprječavaju da ona gubi vlagu, što joj omogućuje da ostane zdravija i otpornija na vanjske čimbenike. Može se nanositi na kožu i više puta dnevno, no najvažnije je nakon tuširanja, kako bi se spriječilo dodatno isušivanje.

Emolijens neće spriječiti pojavu pogoršanja bolesti, niti će dovesti do izlječenja, no značajno će smanjiti učestalost pogoršanja i trajanje. Također, emolijens znatno doprinosi manjem osjećaju neugode na koži, odnosno suhoće i svrbeža te omekšava ljuskice koje tako postaju manje izražene.

Kod osoba koje koriste lokalnu terapiju, poput kortikosteroida ili retinoida, emolijens se može nanijeti na kožu 30 minuta prije lijeka. Time će se koža navlažiti i omekšati, što će omogućiti lijeku da lakše i dublje prodre do zahvaćenih mjesta na koži.

Ljekarnički savjeti za uspješnije liječenje

Kako je psorijaza kronična bolest s redovnim pogoršanjima i poboljšanjima, oboljeli često posustaju u liječenju. U fazama poboljšanja prestaju s primjenom lijekova, a u fazama pogoršanja ne provode pojačanu njegu kože „…jer i tako nema pomoći“. Upravo je upornost u liječenju i pridržavanje svih preporuka presudna za što bolju kontrolu bolesti i značajno smanjenje simptoma.

Ljekarnici će često svoje pacijente podsjetiti na pravilno i redovito uzimanje terapije lijekovima te ih upozoriti na moguće nuspojave kako bi se na vrijeme spriječile i umanjile. Iako su lokalni kortikosteroidi lijekovi koji su desetljećima u terapiji i dobro su poznati, brojni pacijenti ih i dalje izbjegavaju te ih ne znaju pravilno koristiti. Stoga je važno da ih ljekarnik poduči pravilnoj primjeni.

Svim oboljelima će savjetovati redovitu primjenu emolijensa i pomoći im u njihovom izboru. Naime, ne postoji univerzalan emolijens koji će odgovarati svim osobama, pa ponekad treba isprobati dva ili više različitih kako bi se pronašao odgovarajući. Također, nije neobično da izabrani emolijens nakon nekog vremena, kao da prestane djelovati. To je stoga što je svaka koža drugačija i što se nakon nekog vremena, laički rečeno, „zasiti“ određenog preparata. Zato ih i ima dosta različitih, s dodacima poput vitamina, biljnih ekstrakata ili biljnih ulja, a upravo će ljekarnik pomoći u izboru.