Hrvatski dan ljekarni: upitajte ljekarnika o samoliječenju boli

Datum obilježavanja hrvatskih ljekarni izabran je na spomen prvog pisanog traga o postojanju jedne ljekarne u Hrvatskoj. Toga dana 1271. godine u Trogiru je zaključen ugovor o prodaji javne ljekarne, pa je vjerojatno ljekarna započela s radom i prije ovog datuma. Prema zapisu povjesničara Ivana Lucića, prvi domaći ljekarnik u Trogiru, Hrvat, bio je iz obitelji Kreljutić.

U to doba ljekarna je većinom pripravljala lijekove od ljekovitog bilja ili minerala: sumpora, arsena, antimona i žive. Iako je tadašnje znanje o lijekovima bilo vrlo skromno, neki od njih su imali ljekovit učinak o kojem se pročulo te su se i u drugim gradovima na obali otvarale javne ljekarne.

Svakako treba naglasiti da je Hrvatska prva zemlja na ovim prostorima u kojoj je otvorena javna ljekarna, a prva je i po najstarijoj ljekarni uopće na svijetu (koliko znamo!) koja neprekidno radi na istom mjestu. To je popularna Ljekarna Male Braće u Dubrovniku, za koju se smatra da je otvorena 1317. godine. Ona nije zapravo najstarija na svijetu, ali otkako je otvorena, nije prestala pružati usluge svojim pacijentima.

Bol kao alarm

Tema ovogodišnjeg hrvatskog dana ljekarni je „Samoliječenje boli – upitajte ljekarnika za savjet“.

Bol je prirodni mehanizam, prati različita stanja u organizmu, a njime nam naše tijelo govori kako nešto nije u redu. Bol prati velik broj bolesti, a sam doživljaj boli ovisi o fizičkom i psihičkom stanju pojedinca. Neugodan je osjet koji nam ometa svakodnevne aktivnosti, kvari raspoloženje, ometa koncentraciju, ometa san, otežava rad i umanjuje uživanje u slobodnom vremenu. Bol se može osjećati kao tupa bol, žarenje, pečenje, lagana neugoda, jaka neugoda, oštra bol, probadajuća bol, grčevi.

Osim zbog bolesti, bol se često javlja i zbog umora, stresa, konfliktnih situacija, nakon sportskih aktivnosti i u nizu drugih situacija. Bol se treba ukloniti ili umanjiti koliko god je to moguće, a utvrđivanje uzroka prvi je korak k njezinu otklanjanju.

Bol je zapravo alarmantni simptom koji upozorava na već nastalo ili neko moguće oštećenje u organizmu i kao takva je dobrodošla. Međutim, bol se treba liječiti i ne treba je pustiti da se pojača i iscrpljuje organizam. Bez liječnika liječimo akutne kratkotrajne boli kao što su glavobolja, zubobolja, dismenoreja ili blaže mišićno-koštane boli kao što je križobolja ili bol nakon ozljede. Samoliječenje boli traje dva do tri dana, a ako bol traje dulje, treba potražiti liječničku pomoć.

Osnovno o analgeticima

Lijekovi za liječenje boli zovu se analgetici i djeluju različitim mehanizmima, a izabiru se ovisno o vrsti i jačini boli. Neki analgetici mogu imati nuspojave te se moraju primjenjivati s oprezom, stoga je za većinu analgetika potrebna preporuka liječnika.

Analgetici koji se mogu nabaviti bez preporuke liječnika pripadaju skupini bezreceptnih lijekova. Najčešće korišteni bezreceptni analgetici su acetilsalicilna kiselina, paracetamol, ibuprofen, naproksen i ketoprofen. Bezreceptni analgetici mogu biti i u obliku lokalnih pripravka: kreme ili gela i koriste se za ublažavanje mišićno-koštanog bola.

No, treba znati da, iako se mogu nabaviti bez recepta, bezreceptne analgetike treba uzimati odgovorno i razumno. Dugotrajno samoliječenje bola može odgoditi pravovremeno postavljanje dijagnoze i odgađanje liječenja neke ozbiljnije bolesti. Također, dugotrajno uzimanje analgetika ili uzimanje znatno većih doza od preporučenih može dovesti do razvoja nuspojava analgetika.

O samoliječenju bola i ispravnoj primjeni lijekova protiv bola savjetujte se s vašim ljekarnikom. Ovogodišnji 29. listopada, Dan ljekarni, posebno je posvećen savjetovanju o samoliječenju boli. Dođite taj dan u vaše ljekarne!