Zanimljivosti i savjeti - 29. listopada 2019.
AUTOR ČLANKA - Redakcija

Mag. pharm. Melita Petrović: „Pacijenti ne traže samo lijek, nego i razumijevanje i ohrabrenje“

Ljekarne ne čine samo lijekovi i drugi proizvodi na policama, njih čine i ljudi – stoga obilježavamo Hrvatski dan ljekarni te vam tim povodom predstavljamo našu dugogodišnju ADIVA ljekarnicu, mag. pharm. Melitu Petrović

Hrvatski dan ljekarni: ADIVA ljekarne ne čine samo lijekovi, već i ljudi

Ljekarna je mjesto na kojem uvijek možete potražiti savjet, a pritom najčešće dobijete i razumijevanje, toplu riječ i osmijeh. Ponekad nismo ni svjesni koliko su nam ljekarnici potrebni te da oni zapravo rade za nas. Hrvatski dan ljekarni upravo zato promiče ljekarništvo i ljekarničke struke u javnosti te ljekarne kao mjesta gdje se, osim izdavanja lijekova i drugih proizvoda za zdravlje, mogu dobiti stručni savjeti o pravilnoj upotrebi lijekova, prevenciji bolesti i poboljšanju kvalitete života – a takva su mjesta i naše ADIVA ljekarne.

Ljekarne ne čine samo lijekovi i drugi proizvodi na policama, njih čine i ljudi. Stoga vam predstavljamo našu ADIVA ljekarnicu, mag. pharm. Melitu Petrović.

Kako ste se odlučili postati ljekarnik?

Tijekom školovanja bila sam sklonija prirodnim nego društvenim predmetima. Tako sam nakon matematičke gimnazije (kasnije MIOC) odabrala studij farmacije. U vrijeme kada je moja generacija studirala farmaciju, prilike su bile takve da je nakon diplome bilo jako teško naći posao. Počela sam, volonterski, pripravnički staž u ljekarni Trešnjevka u Zagrebu, ljekarničkoj ustanovi uz koju me vežu lijepa sjećanja. Ona je rasla i razvijala se zajedno s nama, tada mladim farmaceutima. Od svojih mentora i susretljivih kolegica učila sam i ubrzo shvatila da je ljekarništvo moj put. Zavoljela sam tu posebnu atmosferu ljekarne. Stalno se nešto događa, izrađuju se magistralci, dolaze novi preparati, svakodnevna komunikacija s različitim ljudima… Kasnije, kao voditeljica ljekarne, preuzela sam odgovornost i obavezu rukovođenja velikom ljekarnom i dežurstva.

Koja je, prema vašem mišljenju, najljepša strana vašeg posla?

U profesionalnom smislu ljekarništvo je struka koja se neprestano razvija. Tijekom cijelog radnog vijeka prolazimo kontinuiranu stručnu edukaciju kako bismo pratili novosti u medicini i farmaciji. Unatoč svim problemima i teškoj situaciji u ljekarništvu danas, svoju profesiju smatram najprivlačnijom i da mogu birati – opet bih je odabrala. Nije uvijek lako… Rad s ljudima je ponekad stresan, ali veliko je zadovoljstvo kad možeš pomoći nekome, profesionalnom uslugom i lijepom riječju. Ugodno je dobivati pohvale od zadovoljnih pacijenta, no ponekad, iako rijetko, i pretrpjeti neugodne situacije.

Svakodnevni rad s pacijentima donosi brojne dogodovštine. Možete li neke podijeliti s nama?

U svakodnevnoj komunikaciji s ljudima farmaceuti se suočavaju s različitim situacijama, ponekad teškim, ali češće komičnim. Sjećam se raznih zgoda i nezgoda. Često su bile povezane uz nazive preparata („Molim vas onu kremu za sve“) ili jedan stalni pacijent šaljivčina koji nam je prigovorio da bi za savjete koje mu dajemo o zdravom životu dan trebao trajati 29 sati (pojesti jednu bananu radi kalija, naranču radi C vitamina, popiti dvije litre vode, jogurt s barem milijardu bakterija, oprati zube nakon obroka, hodati barem pola sata, družiti se s obitelji i prijateljima, „raditi na sebi“, spavati barem osam sati…).

Što biste naveli kao prednosti današnjeg ljekarništva?

Progresivni napredak u kliničkoj praksi, inovacije u tehnologiji proizvodnje lijekova, analize ishoda liječenja, kao i razvoj informatičkih tehnologija sigurno su donijeli i promjene u ljekarništvu. I pacijenti se sve više proaktivno skrbe o svom zdravlju, zdravstveno se obrazuju putem novih komunikacijskih kanala, što ima svoje dobre i loše strane. Danas je u ljekarnama dostupan jako velik broj lijekova i ostalih preparata (dodataka prehrani, medicinskih proizvoda…). Među prvima u Europi počeli smo primjenjivati e-recept, proširili su se razina i opseg ljekarničkih usluga… Sve to daje današnjem ljekarniku mogućnost da svojim znanjem i vještinama u neposrednom kontaktu pomogne pacijentu donijeti pravilnu odluku za zdravlje. Dosta se toga promijenilo u ljekarništvu, no najvažnija uloga ljekarnika ostaje ista – da se pacijent u ljekarni ne osjeća samo kao anonimni potrošač lijekova, jer on traži ne samo lijek, nego i razumijevanje i ohrabrenje.

Mislite li da su pacijenti svjesni važnosti ljekarničkih savjeta ili možda umanjuju njihovu vrijednost u odnosu na savjete liječnika?

Liječnici uglavnom nemaju vremena objašnjavati pacijentu detaljne upute o uzimanju lijekova, a i za pacijente je važnije da dobiju ispravnu dijagnozu i pravilno propisanu terapiju. Savjeti liječnika su važni, ali ne umanjuju važnost ljekarničkih savjeta. Iako se informacije o lijeku nalaze u tekstu upute priložene uz lijek, često su laiku nerazumljive. Kod velike količine informacija na internetu teško je procijeniti vjerodostojnost i važnost podataka te objektivnost. Dakle, izravan kontakt s ljekarnikom pacijentu je od najveće koristi. U skladu s rastućim trendom samoliječenja i kod nas se posljednjeg desetljeća može kupiti velik broj proizvoda bez liječničkog recepta, kada se pacijent odluči na samoliječenje lakših tegoba bez odlaska liječniku. Uloga ljekarnika u samoliječenju je neosporna. Jer tu se kriju i opasnosti kao što su, primjerice, pogrešan odabir lijeka, pogrešna doza, interakcije s drugim lijekovima, pogrešna indikacija ili prikrivanje ozbiljnije bolesti.

Koji su najveći izazovi s kojima ste se susretali u svom radu i koji biste savjet dali mlađim generacijama koje su odlučile krenuti vašim stopama i žele postati magistri farmacije?

Osobnim primjerom i učeći druge, stručnim aktivnostima u našem  strukovnom udruženju (Hrvatsko farmaceutsko društvo), nastojala sam dati svoj doprinos nastojanju da naša struka dobije važnije  mjesto u društvu, kakvo i zaslužuje. Percepcija ljekarnika u nas svodi se na puko izdavanje lijekova. No lijekovi nisu roba, oni moraju ostati dio ljekarništva, pod nadzorom magistara farmacije, u sustavu učinkovite zdravstvene skrbi. Educirani ljekarnik mogao bi dati još veći doprinos zdravstvenom sustavu i zajednici, no nažalost u našem društvu to još nije dovoljno prepoznato. Neki su pomaci napravljeni, no mnogo je još izazova koje će, nadam se , nove generacije uspješnije rješavati. Poruka mladim kolegama – iskoristite znanja stečena na fakultetu i nadograđujte ih tijekom cijelog radnog vijeka. Pred vama je mnogo profesionalnih izazova koje ćete trebati riješiti!

Proširena je lista lijekova u Hrvatskoj i omogućeno liječenje najtežih bolesti

Proširena lista lijekova sadrži više od 4.500 lijekova, od kojih je 80% na osnovnoj, besplatnoj listi - pročitajte koji...

SAZNAJTE VIŠE

Možete li ukratko obrazložiti koja bi konkretno bila uloga ljekarnika na području racionalne i odgovorne primjene lijekova, kao i na koji način se očituje uloga ljekarnika u prevenciji bolesti?

Racionalna farmakoterapija podrazumijeva primjenu pravog lijeka u skladu s potrebom određenog pacijenta, u dozi koja mu je potrebna, primjenu tijekom određenog vremena te uz najprihvatljiviju cijenu za pojedinca i društvo. Ljekarnik je posljednji u lancu zdravstvene skrbi kojeg bolesnik posjećuje prije početka farmakoterapije pa je njegova zadaća osigurati najsigurniji i najučinkovitiji način primjene propisanih lijekova, upozoriti na moguće nuspojave ili interakcije te donošenje odluke o eventualnom uključivanju dodataka prehrani ili biljnih pripravaka.

Podaci pokazuju da se u mnogim zemljama, pa i kod nas, pretjerano i nepotrebno propisuju lijekovi, a više od polovice pacijenata ne uzima lijekove kako je propisano. Ljekarnici i kod nas sudjeluju u različitim javnozdravstvenim akcijama, primjerice o zaštiti  od  pretjeranog sunčanja, o pretilosti i drugim rizičnim faktorima za kardiovaskularne bolesti, o podizanju svijesti o dobrobiti cijepljenja, kao najučinkovitijeg načina sprečavanja obolijevanja od gripe… Kad je riječ o antibioticima, Hrvatska je među boljim primjerima država koje antibiotike koriste racionalno.

Što biste poručili našim čitateljima, što biste im savjetovali – kada je dobro da vam se obrate i pišu?

Dugo sam već Adiva ljekarnik i nastojim na pitanja čitatelja odgovarati stručno, ali jasno i razumljivo. Ponekad dobijemo pitanja koja bi trebalo uputiti liječniku, a ne farmaceutu. Uvijek se distanciram od bilo kakvog dijagnosticiranja na temelju opisanih simptoma i upućujem da se jave liječniku. Volim odgovarati na pitanja o pravilnom korištenju lijekova, o samoliječenju bezreceptnim lijekovima i ostalim sredstvima za liječenje , dakle sve ono što je u kompetenciji ljekarnika.

Koja vam je omiljena izreka za zdravlje ili neka kojom se u životu vodite?

Volim izreke s dozom humora. Primjerice ona doktora Housea: „Čovjek bi jedanput godišnje trebao otići u bolnicu i na groblje, kad shvati da nije tamo, shvatit će koliko je život lijep“.  Ili „Medicina je danas toliko napredovala da praktički više nitko nije zdrav“. To je bilo za šalu, a prava istina je – „Zdravlje nije sve, ali bez zdravlja, sve je ništa.“

Koji su ključni savjeti za zdravlje koje biste podijelili s našim čitateljima. Držite li ih se i vi?

Držim se onoga da ni u čemu ne valja pretjerivati. Treba biti umjeren u svemu, a i ne odricati se baš svega – jer ne treba čuvati samo tijelo, nego i dušu.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama