Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiTablete za spavanje i demencija: Postoji li povezanost?
Problemi sa spavanjem vrlo su česti u starijoj životnoj dobi. Mnoge osobe teško zaspu, često se bude tijekom noći ili imaju osjećaj da se nisu dovoljno odmorile ni nakon više sati sna. Zbog toga se starijim osobama nerijetko propisuju lijekovi za spavanje, no posljednjih godina sve se više raspravlja o njihovoj dugotrajnoj sigurnosti.
Posebnu pažnju izazvala su istraživanja koja upućuju na moguću povezanost između dugotrajnog uzimanja tableta za spavanje i povećanog rizika od razvoja demencije. Iako konačni odgovori još ne postoje, stručnjaci upozoravaju da se ovi lijekovi trebaju koristiti oprezno i što kraće.
Zašto su poremećaji spavanja česti u starijoj dobi?
Nesanica u starijoj životnoj dobi može uključivati:
- teško uspavljivanje
- često buđenje tijekom noći
- prerano jutarnje buđenje
- kratak i nekvalitetan san
Jedan od razloga je prirodno slabljenje cirkadijalnog ritma – unutarnjeg biološkog sata koji regulira spavanje i budnost.
Tijekom noći organizam luči hormon melatonin koji potiče uspavljivanje i održava san. Ujutro, pod utjecajem svjetlosti, lučenje melatonina se smanjuje i organizam se budi. U starijoj dobi taj ritam postaje slabiji, pa je san često kraći, isprekidan i pomaknut prema ranijim večernjim satima i jutarnjem buđenju.
Na kvalitetu sna dodatno utječu:
- manjak tjelesne aktivnosti
- smanjena socijalna i mentalna aktivnost
- stres
- kronične bolesti poput dijabetesa, KOPB-a, srčanožilnih bolesti, kronične boli i reumatskih bolesti
Nesanica je česta i kod osoba koje boluju od različitih oblika demencije.
Zašto se budite između 2 i 4 ujutro? Što vam tijelo pokušava reći?
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
Kako djeluju lijekovi za spavanje?
Lijekovi za spavanje stručno se nazivaju hipnotici. Većina pripada skupini anksiolitika, a dijele se na benzodiazepine i nebendzodiazepine, poznate kao Z-lijekovi.
Njihov učinak je:
- olakšavanje uspavljivanja
- produljenje trajanja sna
- smanjenje noćnih buđenja
Iako mogu pomoći kod kratkotrajne nesanice, hipnotici često uzrokuju nuspojave, osobito kod starijih osoba.
Koje su moguće nuspojave?
Kod starijih osoba lijekovi za spavanje mogu uzrokovati:
- jutarnju smetenost
- dnevnu pospanost
- otežano razbuđivanje
- povećan rizik od padova i ozljeda
Problem predstavlja i razvoj tolerancije. To znači da s vremenom ista doza lijeka više nema jednak učinak pa osoba treba veću količinu lijeka kako bi mogla spavati. Povećanjem doze raste i rizik od nuspojava.
Može se razviti i navika, koja izaziva želju za uzimanjem lijeka, pojačava strah od nesanice i onemogućuje spavanje bez primjene lijeka.
Zbog toga stručnjaci preporučuju da se lijekovi za spavanje koriste samo određeno vrijeme, samo dok se ne poboljša ili ne uspostavi prirodni ritam spavanja, što se postiže metodama higijene spavanja.
Što je s melatoninom i biljnim pripravcima?
Biljni pripravci koji sadrže odoljen, matičnjak ili hmelj znatno su slabijeg djelovanja, ali uglavnom ne uzrokuju nuspojave.
Melatonin je vrlo popularan dodatak prehrani, no njegova dugotrajna primjena još uvijek izaziva rasprave među stručnjacima. Budući da je riječ o sintetskom obliku hormona, smatra se da može djelovati drugačije od prirodnog melatonina koji organizam sam proizvodi.
Neka istraživanja ukazuju na moguću povezanost dugotrajne primjene melatonina s povećanim rizikom od srčanog zatajenja, dok druga govore o njegovim potencijalno zaštitnim učincima na srce. Zbog toga su potrebna dodatna istraživanja prije donošenja sigurnih preporuka o dugotrajnoj primjeni.
Mogu li tablete za spavanje povećati rizik od demencije?
Posebnu zabrinutost izazvale su dvije velike studije koje su pokazale da dugotrajnije uzimanje lijekova za spavanje može biti povezano s većim rizikom razvoja demencije u starijoj dobi.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da rezultati još nisu potpuno jasni. Smatra se da proces razvoja demencije često započinje mnogo godina prije pojave prvih simptoma, još u srednjoj životnoj dobi.
Budući da se problemi sa spavanjem često javljaju upravo u razdoblju kada se počinju razvijati prvi, još neprepoznati znakovi demencije, teško je sa sigurnošću utvrditi jesu li lijekovi za spavanje uzrok bolesti ili su se koristili zbog već postojećih promjena u mozgu.
Važno je naglasiti i da se hipnotici ne preporučuju osobama s demencijom jer mogu dodatno pogoršati smetenost, pamćenje i svakodnevno funkcioniranje.
Oprez i kratkotrajna primjena su ključni
Iako konačni dokazi o povezanosti tableta za spavanje i demencije još nisu doneseni, stručnjaci se slažu da ove lijekove treba koristiti oprezno i što kraće.
Kod dugotrajnijih problema sa spavanjem važno je potražiti uzrok nesanice, liječiti osnovne bolesti i provoditi mjere higijene spavanja poput redovite tjelesne aktivnosti, pravilnog rasporeda spavanja i smanjenja stresa. Upravo takav pristup dugoročno je najsigurniji i najkorisniji za očuvanje zdravlja i kvalitete života u starijoj dobi.
Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.