Dišni sustav - 19. ožujka 2020.
AUTOR ČLANKA - Jelena Ostojić, dr. med., specijalist internist, subspecijalist pulmolog, voditeljica Odjela Poliklinike Specijalne bolnice za plućne bolesti

Plućne bolesti: KOPB se može liječiti

Kronična opstruktivna plućna bolest ili KOPB vrlo je česta iako se o njoj malo piše i govori. Važno je bolest prepoznati na vrijeme, ne odgađati pregled te znati da se može liječiti

kronicna opstruktivna plucna bolest KOPB

KOPB, odnosno kronična opstruktivna plućna bolest, vrlo je česta bolest, a opet – o njoj se začuđujuće malo govori i piše. Često i bolesnici s potvrđenom dijagnozom KOPB-a ne znaju imenovati svoju bolest pa nisu sigurni boluju li od emfizema, kroničnog bronhitisa ili pak samo od „pušačkog kašlja“.

KOPB je kronična upalna bolest koja uzrokuje polagano, ali postupno napredujuće otežano izdisanje zraka iz pluća zbog suženja bronha. Tijekom godina je nezamjetna, a simptomi i znakovi bolesti javljaju se nakon desetljeća izlaganja štetnim česticama u udahnutom zraku, najčešće cigaretnom dimu.

Pušnje cigareta i kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB)

Potrebno je otprilike dvadeset godina pušenja kutije cigareta dnevno (tzv. pušačkih godina) do pojave prvih smetnji: kroničnog kašlja koji traje dulje od tri tjedna, često se ponavlja ili se pak javlja kao „obični“ jutarnji kašalj, uz iskašljavanje koje se obično pogrešno tumači kao znak aktivne borbe organizma i svojevrsnog čišćenja, a zapravo je nedvojbeni znak jedne od najvažnijih sastavnica bolesti – kroničnog bronhitisa.

Također, često još nezamjetnije javlja se polako sve slabije podnošenje napora, ponekad uz čujno piskanje u prsima pri disanju. Najčešće bolesnici pretpostavljaju da je gubitak kondicije normalan i očekivan, uz uglavnom sjedeći posao, vožnju automobilom i nedostatak vremena za sport i rekreaciju pa nesvjesno izbjegavaju uspeti se stepenicama kad su im na raspolaganju pokretne stepenice ili dizalo.

Ne izlažući svoje mišiće potrebi povećanog rada, godinama napredujuća zaduha bolesnicima ostaje neprimijećena.

Probijte barijeru srama

Osim kroničnog bronhitisa koji označava upalu bronha, u KOPB-u se javlja i emfizem. Emfizem označava gubitak alveola uslijed djelovanja štetnih čestica i plinova iz udahnutog zraka. Alveole su prostor u kojem kisik iz zraka ulazi u krvne žile. Tanki zidovi alveola s vremenom pucaju i one se spajaju u velike šupljine koje su beskorisne u procesu disanja.

Zrak zarobljen u tim šupljinama (koje stručno zovemo bule) zbog suženja bronha bolesnici ne uspijevaju izdahnuti i on ostaje zarobljen u plućima. Bule, osim toga, pritišću ostale susjedne zdrave alveole u koje se zrak može udahnuti samo uz povećani rad dišnih mišića i tako disanje postaje naporno.

Je li strah opravdan: Činjenice koje moramo znati o koronavirusu

Posljednjih mjeseci intenzivno se spominje koronavirus, točnije njegov novi soj, a mediji šire brojne informacije, nerijetko polovične i pogrešne

SAZNAJTE VIŠE

KOPB je, nakon koronarne bolesti srca i moždanog udara, treći najčešći uzrok smrti u svijetu. Često je udružen sa srčanim bolestima te povećava rizik od infarkta srca. Prestanak pušenja značajno smanjuje taj rizik.

Također, bolesnici s KOPB-om imaju veći rizik razvoja raka pluća od pušača koji nemaju kronični bronhitis. Bolesnici s KOPB-om češće su prehlađeni, češće obolijevaju od pogoršanja bronhitisa (to zovemo egzacerbacijama), gripe i upala pluća. Nerijetko KOPB uzrokuje seksualnu disfunkciju i udružen je s depresijom. Neobično je važno probiti barijeru srama i nelagode te o simptomima razgovarati s liječnikom.

Kako izgleda pregled?

Nakon razgovora i fizikalnog pregleda koji uključuje perkusiju („kuckanje“) prsnog koša i auskultaciju pluća i srca, liječnik će uputiti bolesnika na ispitivanje plućne funkcije, takozvanu spirometriju. Tijekom pretrage bolesnik sjedi i usnicama čvrsto obujmi kartonski nastavak za cijev pripojenu na stroj koji bilježi koliko zraka sadrže pluća i koliki je kapacitet brzog izdisanja iz pluća.

Pretraga se vrši uz precizne upute stručnog osoblja kojih se valja točno pridržavati kako bi bio zabilježen najbolji mogući rezultat. Nakon prvog ispitivanja bolesnik udiše lijek koji širi bronhe i potom se spirometrija ponavlja – taj tzv. bronhodilatacijski test vrlo je vrijedan klinički podatak. U osnovne pretrage spada i rendgensko snimanje prsnog koša koje se obvezno provodi u dva smjera. Izlaganje zračenju, suprotno uvriježenom i sasvim pogrešnom mišljenju, je malo.

Česta je zabluda da se KOPB ne može liječiti. Najvažniji korak je prestanak pušenja u kojem bolesnik treba podršku obitelji, prijatelja, poznanika, svog obiteljskog liječnika, medicinske sestre i pulmologa. Važno je i izbjegavati pasivno pušenje. U odvikavanju od pušenja postoji čitav niz pomoćnih sredstava te se o njima treba savjetovati s liječnikom i ljekarnikom.

Zablude o inhalacijskim lijekovima

U liječenju KOPB-a koriste se inhalacijski lijekovi, bronhodilatatori – lijekovi koji šire bronhe i održavaju ih prohodnima te tako olakšavaju disanje i podnošenje napora, poboljšavaju kvalitetu života i sprečavaju pogoršanje bolesti, a kod težih oblika s čestim pogoršanjima dodaju im se i lokalno, u plućima, djelujući kortikosteroidi.

Važno je znati da se KOPB liječi dugodjelujućim bronhodilatatorima, lijekovima koji se uzimaju jednom ili dvaput dnevno, kako bi svih 24 sata u danu bili djelotvorni. Kratkodjelujući lijekovi koriste se samo za trenutačno olakšanje i ne smiju biti osnova liječenja.

Mnoge su zablude o inhalacijskim lijekovima raširene zbog nepoznavanja činjenica. Primjerice: „inhalacijski lijekovi su slabiji od tableta“ ili „inhalacijski lijekovi su štetni za srce“. Ništa od toga nije točno. Inhalacijski lijekovi djeluju upravo na mjestu gdje su potrebni, u dišnom sustavu, a liječenjem plućne bolesti smanjuje se rizik razvoja bolesti srca. Inhalacijske lijekove vrlo je važno uzimati redovito i trajno.

Kako dijagnosticirati astmu?

Astma je jedna od najčešćih bolesti respiratornog sustava, a ovo su njezini okidači te najčešći uzroci i simptomi koji...

SAZNAJTE VIŠE

Pritom može pomoći držanje na noćnom ormariću kako bi se lijek mogao uzeti odmah nakon buđenja ili povezivanje uzimanja lijeka uz neku aktivnost, npr. pranje zuba. Dužnost je tima liječnika i medicinske sestre pokazati bolesniku kako se uzimaju lijekovi, a u tome sve češće sudjeluju i ljekarnici. Dobro je na svaki kontrolni pregled nositi inhalatore i vježbati primjenu (ne bi trebala biti tajna: liječnici očekuju nepravilnosti u primjeni, one su uobičajene i očekivane, događaju se gotovo svakome).

Bolesnici s KOPB-om trebaju biti upućeni na periodičku plućnu rehabilitaciju koja, osim vježbi disanja, uključuje savjetovanje o prehrani i tjelesnoj aktivnosti. Liječenje KOPB-a, uz zajednički trud i neposrednu komunikaciju bolesnika i medicinskog osoblja, poprima novu dimenziju i značajno poboljšava kvalitetu bolesnikova života.

Kada se javiti liječniku?

Ako primijetite neki od sljedećih simptoma ili znakova:

  • svakodnevni kašalj s iskašljavanjem bjelkastog, žutog ili zelenog sekreta tijekom barem tri mjeseca unatrag dvije godine
  • nedostatak zraka (zaduhu) u tjelesnim aktivnostima
  • piskanje u prsima
  • pritisak u prsima, posebice prilikom napornih radnji
  • plavkasta obojenost usnica ili noktiju
  • zadebljanje vršaka prstiju uz šire i kupolasto svinute nokte
  • česte infekcije dišnog sustava
  • gubitak energije, bezvoljnost i umor
  • nenamjerno mršavljenje.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama