Dišni sustav - 11. listopada 2017.
AUTOR ČLANKA - Aleksandra Grundler Bencarić

Možemo li u svijetu u kojem živimo utjecati na zdravlje našeg dišnog sustava?

U zraku koji svakodnevno udišemo nalaze se prašina, brojne kemijske supstancije, bakterije, virusi, pelud… Možemo li se uopće zaštititi?

Kako se zaštititi od zagađenja

Odrasla osoba dnevno udahne oko 20.000 puta i izmijeni oko 10.000 litara zraka. No, u zraku koji udišemo nalaze se prašina, brojne kemijske supstancije, bakterije, virusi, pelud. Što je zrak onečišćeniji, dišni sustav je opterećeniji

Ljudski dišni sustav sastoji se od nosa, bronha i pluća, a kroz njega se prvenstveno izmjenjuju kisik i ugljični dioksid. Nos priprema i provodi udahnuti zrak do ostatka dišnog sustava, omogućava nam osjet mirisa, daje rezonanciju glasu te oblikuje govor. Iznutra je obložen sluznicom koja tijekom dana proizvede otprilike pola litre sluzi, a na sluznici je mnoštvo finih dlačica, takozvanih cilija. Sluz nosa luči, među ostalim, lizozime i imunoglobuline koji služe za razgradnju bakterija. Dlačice zadržavaju finu prašinu i nečistoće, koje se dodatno slijepe sa sluzi, a izbacuju se ispuhivanjem nosa.

Opterećenost dišnog sustava

Kad veća količina prašine ili neugodan miris podraži nos, dolazi do kihanja, odnosno naglog izbacivanja zraka iz nosa i usta. Kad se zrak udahne kroz nos, počinje se filtrirati i vlažiti te je do ulaska u bronhe gotovo sterilan i 90 % vlažan. Zrak potom prolazi kroz ždrijelo i grkljan te ulazi u dušnik. Dušnik, hrskavična cijev, dijeli se u dvije dušnice koje ulaze u pluća te se dalje dijele u sve manje i manje bronhiole koji naposlijetku završavaju plućnim mjehurićima, alveolama, kojih zdrava odrasla osoba ima preko 300 milijuna. Alveole su obavijene spletom kapilara u kojima se izmjenjuju plinovi, kisik koji udišemo i dušikov dioksid koji izdišemo.

Kad bi se pluća mogla „rastegnuti“, površina bi im bila veličine teniskog terena

Kad bi se pluća mogla „rastegnuti“, površina bi im bila veličine teniskog terena. No, osim izmjene plinova, pluća sudjeluju u regulaciji acidobazične ravnoteže, tjelesne temperature, krvnog tlaka te štite srce od naglih pokreta.

Odrasla osoba dnevno udahne oko 20.000 puta i izmijeni oko 10.000 litara zraka. No, u zraku koji udišemo nalaze se prašina, brojne kemijske supstancije, bakterije, virusi, pelud. Što je zrak onečišćeniji, dišni sustav je opterećeniji te izlaganje nečistom zraku dovodi do brojnih bolesti pluća, kao što su različite infekcije, među kojima su najteže upala pluća i tuberkuloza te astma, KOPB i karcinom bronha i pluća.

Duhanski dim je posebno opasan

Duhanski dim posebno je opasan za dišni sustav jer sadrži preko 4000 supstancija, od kojih je 500 izuzetno otrovno. Osim nikotina, sadrži ugljični monoksid, katran, formaldehid, aceton, amonijak, cijanid, arsen, pa čak i radioaktivni polonij. Duhanski dim jednako šteti i pušačima i nepušačima koji udišu dim pušača. Dokazano je da je uzrok nastanka KOPB-a, raka bronha i pluća u 90 % bolesnika isključivo duhanski dim. Prestanak pušenja, ali i izbjegavanje zadimljenih mjesta, odnosno boravka u blizini pušača, najbolja je zaštita dišnog sustava.

Dokazano je da je uzrok nastanka KOPB-a, raka bronha i pluća u 90 % bolesnika isključivo duhanski dim

Rizik zanimanja

No, osim duhanskog dima, još je nekoliko uzroka dišnih bolesti, a koji se možda mogu izbjeći iako zahtijevaju promjenu posla ili primjenu zaštitnih sredstava. Zdravstveni radnici izloženi su raznim respiratornim infekcijama jer su one i najčešće infekcije uopće, a i najčešći razlog posjeta liječniku. Na sreću, većina ovih infekcija uzrokovana je virusima i blagog su oblika. Za zaštitu od gripe i upale pluća kao posljedice infekcije pneumokokom, najbolja zaštita je preventivno cijepljenje.

Udisanju štetnih kemikalija, posebno teških metala, koje mogu pogoršati astmu te uzrokovati emfizem ili rak izloženi su radnici u kemijskoj industriji, frizeri ili osobe koje rade, primjerice, u kemijskoj čistionici. Korištenje agresivnih sredstava za čišćenje kućanstva također može nadražiti dišni sustav. U građevinskoj industriji nekoć se koristio azbest, koji se u vrlo finim česticama udisao i uzrokovao bolest azbestozu, ali i karcinom pluća te je danas zabranjen, no u okolišu, a posebno u otpadu, još ga ima dosta. Rudari u ugljenokopima obolijevali su od „crnih pluća“, odnosno fibroze pluća uzrokovane udisanjem ugljene prašine. Na našem području to je zaboravljena bolest, no u svijetu je ima još mnogo. Naposljetku, vatrogasci su prilikom gašenja požara izloženi ne samo udisanju vrućeg zraka nego i vrlo opasnih dimova i stoga obavezno moraju koristiti zaštitne maske.

Korištenje agresivnih sredstava za čišćenje kućanstva također može nadražiti dišni sustav

Preseljenje u interesu zdravlja

Nažalost, zrak u okolišu, a posebno u velikim gradovima s velikim automobilskim prometom i različitom industrijom sve je zagađeniji i sve ga je teže izbjegavati. Koliko god drastično zvučalo, ali preseljenje u područja s čišćim zrakom jedini je način zaštite. Osobe koje boluju od peludne alergije i astme trebaju naučiti izbjegavati alergene, a kod nekih se može primijeniti hiposenzibilizacija. Boravak u područjima bez alergena znatno pomaže u suzbijanju simptoma bolesti.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama