Bronhitis: Prepoznajte simptome i naučite kako se liječi

Bronhitis je upalna bolest donjih dišnih putova uzrokovana najčešće virusima, rjeđe bakterijama. Javlja se u svim dobnim skupinama od dojenačke do pozne dobi, a može biti akutni ili kronični. Najčešće obolijevaju djeca, starije osobe i osobe slabije otpornosti koje imaju i neku drugu kroničnu bolest.

Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike. RTG pluća je potreban samo u slučaju vrućice, dispneje (otežanog disanja) ili drugih simptoma i znakova koji upućuju na pneumoniju.

Simptomi bronhitisa

U akutnom ili kroničnom bronhitisu glavni simptomi su kašalj, iskašljavanje sluzavog sadržaja koji može biti proziran, bijeli, žućkasti, zeleni, a rijetko se mogu vidjeti i tragovi krvi. Bolesnici osjećaju nedostatak zraka, umor, nelagodu u prsima, a zimice i tresavice se javljaju ako je povišena tjelesna temperatura. U akutnom bronhitisu javljaju se glavobolja i bolovi u cijelom tijelu, a nadražajni kašalj može potrajati još nekoliko tjedana nakon prestanka drugih simptoma.

Kronični bronhitis obilježava produktivni kašalj koji traje najmanje tri mjeseca, tijekom dvije uzastopne godine. Postoje razdoblja kada se kašalj i drugi simptomi pogoršaju, što pak ukazuje na akutnu infekciju u kroničnom bronhitisu. U oba oblika bolesti liječniku se treba javiti kod kašlja koji traje dulje od tri tjedna, tjelesne temperature iznad 38 °C, otežanog i ubrzanog disanja, bolova u prsima, gubitka tjelesne težine te iskašljavanja obojenog sadržaja (posebno ako je u njemu prisutna krv).

Kod djece se najčešće javlja u akutnom obliku nakon virusnih infekcija (u otprilike 90% slučajeva), povremeno s naknadnom bakterijskom superinfekcijom.

Pojavi bolesti općenito pogoduju loši uvjeti okoliša (blizina industrijskih zagađivača – željezare, cementare, otvorena odlagališta otpada, sumporni dioksid, tvornički dim i sl.), pušenje osoba u okolišu (ukućana), boravak u vlažnom, pothlađenom ili neprozračenom prostoru u kojem boravi više osoba, jednako za akutne i za kronične oblike te bolesti.

Liječenje i prognoza

Akutni bronhitis u inače zdravih osoba je glavni razlog prekomjernog uzimanja antibiotika.

Gotovo je svim bolesnicima potrebna samo simptomatska terapija, npr. paracetamol i odgovarajuća hidracija. Antitusike treba koristiti samo s ciljem olakšanja spavanja. Bolesnicima s bronhoopstrukcijom (piskanje u prsima) može pomoći inhalacijski β–agonist (npr. salbutamol) ili antikolinergik (npr. ipratropij) a daju se ≤7 dana. Oralni antibiotici  mogu koristiti pacijentima sa KOPBom ili drugim ozbiljnim bolestima pluća sa barem 2 od sljedećih simptoma: pojačan kašalj i dispneja ili povećana količina gnojnog sputuma.

Kašalj se smiruje unutar dva tjedna kod 75% bolesnika. Bolesnike s dugotrajnim kašljem treba uputiti na RTG pluća, ali treba misliti i na pertusis (hripavac), neinfektivnu etiologiju (udisanje nadražajnih i toksičnih materija iz okoline ili profesionalna izloženost) kao što su sekrecija iz nosa, alergijski rinitis i varijantna astma s kašljem. Nekim bolesnicima pomažu inhalacijski kortikosteroidi unutar nekoliko dana ako je trajni kašalj posljedica iritacije dišnih putova.

Poznate su mnoge štetne posljedice pušenja, ali se vrlo malo govori o kroničnom bronhitisu kao rezultatu te nezdrave navike. Ipak, u čak 90% slučajeva kronični bronhitis je upravo rezultat pušenja. Štoviše, respiratorne infekcije četvrti su uzrok smrti u svijetu, s napomenom da muškarci češće obolijevaju.

Kod kroničnog bronhitisa može se provoditi plućna rehabilitacija – program vježbi disanja u kojem respiratorni terapeut uči kako olakšati disanje i povećati sposobnost za vježbanje. Nadalje, u svakom bronhitisu preporučuje se uzimanje veće količine tekućine zbog lakšeg iskašljavanja.