Zanimljivosti i savjeti - 29. siječnja 2021.
AUTOR ČLANKA - Predrag Madžarević

Ovisni o poslu: što kada radoholizam postane prijetnja vašem zdravlju

U kulturi koja slavi radna postignuća, a prekovremeni rad je poželjna stvar, teže je prepoznati pojavu ovisnosti o radu

radoholizam ovisnost o poslu

Ovisnost o poslu, često zvana radoholizam, ozbiljno je mentalno stanje. Kao i svaka druga ovisnost, i radoholizam je prinudna radnja koju je teško zaustaviti. Ljudi oboljeli od radoholizma imaju kompulzivnu potrebu za ostvarivanjem zamišljenog statusa ili uspjeha ili pak žele pobjeći od emocionalnog stresa. Ovisnost o radu najčešće je motivirana uspjehom na poslu, a najviše je ispoljavaju ljudi koje zovemo perfekcionisti. Koji su simptomi radoholizma i kako se s njim možemo nositi, donosi članak zdravstvenog portala healthline.com kojeg ovdje prenosimo.

Kao i kod, primjerice, ovisnosti o drogi, osoba koja je radoholik osjeća „povišeno stanje svijesti“ kad obavlja svoju omiljenu aktivnost – u ovom slučaju rad. Ovaj narkotički „high“ navodi osobu da neprestano ponavlja ponašanje koje joj donosi ugodu. Čak i kada opsesija poslom počne negativno utjecati na osobni život ili psiho-fizičko zdravlje, takvoj je osobi teško prestati s radom.

Simptomi radoholizma

U kulturi koja slavi radna postignuća, a prekovremeni rad je poželjna stvar, teže je prepoznati pojavu ovisnosti o radu. Radoholičari će radije posegnuti za racionalizacijama svojeg ponašanja kako bi iscrpljujući rad sebi predstavili kao dobar put za ostvarivanje uspjeha. Na prvi pogled doimaju se kao obični djelatnici, posvećeni svojem poslu ili uspjehu projekata na kojima rade. No ovdje odlučno treba povući crtu – ambicija i ovisnost dvije su posve različite stvari.

Osoba koja pati od ovisnosti o radu najvjerojatnije će imati kompulzivnu potrebu za obavljanjem poslovnih zadataka te će htjeti izbjegavati sve druge aspekte svojeg života kao što su „problematičan“ emocionalni život ili osobne krize. I kao što je slučaj kod svih drugih ovisnosti, radoholičar će se kompulzivno posvetiti poslu nesvjestan svih negativnih posljedica koje idu uz vlastitu ovisnost.

Simptome ovisnosti o radu možemo prepoznati kod ovih pojava:

  • Produljeni rad u uredu, čak i kada to nije potrebno
  • Smanjivanje sati potrebnih za spavanje samo da bi se dovršilo projekte ili zacrtane radne zadatke
  • Fiksiranost na uspjeh u poslu
  • Pojačani strah od neuspjeha u poslu
  • Paranoidne projekcije o kvaliteti izvedbe vlastitog posla
  • Razaranje odnosa s drugim osobama zbog posla
  • Opsesivno zauzimanje za posao kojeg obavljaju drugi ljudi
  • Korištenje posla kako bi se izbjeglo njegovanje prisnih odnosa s drugima
  • Rad kao izlaženje na kraj s osjećajem krivnje ili depresije
  • Bijeg u posao zbog kriznih životnih situacija kao što su smrt, razvod, financijski problemi

Dijagnoza radoholizma

Ovisnost o radu identificira se uz pomoć skale koju je definiralo Sveučilište Bergen u Norveškoj. Ovu ljestvicu ovisnosti prihvatila je i međunarodna medicinska zajednica. Skala mjeri nekoliko čimbenika ili tvrdnji u koje je uključena i njihova učestalost pojave. Ovi se čimbenici mjere po tome koliko se puta pojavljuju:

Nikada (1)

Rijetko (2)

Ponekad (3)

Često (4)

Uvijek (5)

A čimbenici ili tvrdnje koji se prosuđuju (ocjenjuju od 1-5) mogu biti:

  • Razmišljate kako biste još dodatnog vremena mogli osloboditi za obavljanje posla.
  • Radite kako biste smanjili osjećaj krivice, bespomoćnosti, depresije i tjeskobe.
  • Rekli su vam da smanjite vrijeme provedeno na poslu, ali se ne obazirete na to.
  • Provodite mnogo više vremena radeći nego što ste to u početku namjeravali.
  • Osjećate stres kada ne možete raditi.
  • Manji značaj pripisujete hobijima, zabavnim aktivnostima i tjelovježbi samo kako biste mogli više raditi.
  • Radite toliko puno da vam je posao već počeo negativno utjecati na zdravlje.

Istraživači koji su postavili skalu svoje su istraživanje objavili u stručnoj publikaciji Scandinavian Journal of Psychology, a navode da ako ste barem na 4 od ovih tvrdnji odgovorili sa „često“ i „uvijek“ to znači da možda bolujete od ovisnosti o radu.

Kako se tretira radoholizam?

Ako ste oboljeli od radoholizma ipak se ne trebate podvrgnuti istom intenzitetu odvikavanja kao netko tko je ovisan o drogi. Međutim, postoji mogućnost da će vam zatrebati pomoć nekog rehabilitacijskog programa kako biste obuzdali svoje ovisno ponašanje. U Hrvatskoj, nažalost, takvih programa nema, no svakako možete potražiti savjet psihologa.

Ovisnost o radu može nastati i kao posljedica nekih mentalnih stanja kao što su OCD (opsesivno-kompulzivni poremećaj ponašanja) ili bipolarni poremećaj. A može biti uzrok nekim psihičkim problemima kao što je depresija.

Očekivanja

Kao i kod drugih ovisnosti, i radoholizam se s vremenom pogoršava sve dok osoba koja se više ne može nositi s njim ne zatraži pomoć. Neki dožive i tzv. „burnout“ ako se iscrpljuju radom do točke nakon koje postaje neizdržljivo. Izgaranje na poslu vrlo je čest rezultat ovisnosti o radu. A kao krajnju posljedicu može imati ekstremni stres, potpuni raskid odnosa s drugima, pa čak i stvoriti novu ovisnost – onu na lijekove ili droge.

Bez pravilnog tretmana, osoba koja je ovisna o radu može se otuđiti od prijatelja i obitelji. A ako se čeka predugo ti bi odnosi mogli ostati trajno narušeni. Kronični stres, uz to, može rezultirati narušenim fizičkim zdravljem, što je potvrdilo istraživanje objavljeno u publikaciji Journal of the American Medical Association (JAMA).

Pretjerani rad nije dobar ni za naš imunosni sustav. Može ga oslabjeti te time povećati rizik od obolijevanja. Na sreću, ovisnost o radu može se uspješno tretirati nakon čega bivši radoholičari postižu zdrav odnos prema radu.

Kada je opravdano tražiti bolovanje?

Postoje razni opravdani razlozi zbog kojih možemo zatražiti bolovanje, no jedino je liječnik obiteljske medicine odgovoran za otvaranje bolovanja

SAZNAJTE VIŠE

Uzeti predah od posla

Zna se i da neki ljudi pretjeranim radom izbjegavaju osjećaj krivnje da ne rade dovoljno. Zato je važno kod oporavka od ove ovisnosti razviti zdrav odnos prema radu. Većina od nas radi da bi zaradila za plaćanje računa ili životnih troškova pa je stvaranje izbalansiranog odnosa prema radu od ključne važnosti. U većini slučajeva to se ne postiže jednostavnim rješenjem, primjerice, prestankom rada.

No ono što može pomoći jest uzimanje predaha od posla kako bi se shvatilo da život može ići dalje i bez konstantne potrebe za radom. Promjena karijere još je jedna od mogućnosti za prevrednovanje odnosa prema radu. A dobro je i to što je ovisnost o radu kudikamo jednostavniji poremećaj od ovisnosti od drogama.

Male životne promjene mogu stoga učiniti puno. Dovoljno je da napravite zaokret u stilu života, izbalansirate rad s drugim aktivnostima u vašem životu ili se naučite nositi sa stresorima koji bi mogli biti okidači vašeg radoholizma.

Izvor: https://www.healthline.com/health/addiction/work

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button