Koronavirus - 1. lipnja 2020.
AUTOR ČLANKA - Vladimira Šimić

Stručnjaci upozoravaju: Sagorjeti na poslu možemo i kod kuće

Burnout sindrom je pojava o kojoj se intenzivno piše posljednjih godina u zapadnim zemljama. No prisilni rad od kuće uslijed epidemije koronavirusa skrenuo je pažnju na činjenicu da u toj situaciji možemo „sagorjeti“ još i lakše

burnout sindrom rad od kuce koronavirus stres karantena

Sindrom sagorijevanja na poslu, poznatiji po engleskom nazivu burnout sindrom, dobro je poznata posljedica pretjeranoj izloženosti stresu na poslu. On označava progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada, kao rezultat frustracija i stresa na radnome mjestu. U vrijeme pandemije novog koronavirusa stručnjaci su upozorili – sagorijevanje na poslu može se dogoditi i dok radite od kuće.

Stres vezan uz posao, kao što smo pisali i na našim stranicama, je situacija u kojoj čimbenici posla u interakciji s radnikom mijenjaju njegovo psihološko ili fiziološko stanje. To može ići do te mjere da odstupa od normalnog funkcioniranja, a posljedica su neodgovarajućih zahtjeva radne okoline koji nisu u skladu s mogućnostima zaposlenih. Stres na poslu stvara pretpostavke za moždani i srčani udar, uništava mentalno zdravlje i skraćuje život.

Pogoršanje čimbenika rizika uslijed pandemije COVID-19

Što se dogodilo tijekom pandemije COVID-19? Situacija je postala još kritičnija. Zaposlenici su iznenada morali „žonglirati“ s višestrukim obavezama. Istovremeno se ispreplitao posao i obiteljski život te su postali još osjetljiviji na utjecaj stresa.

S naglim prelaskom na posao na daljinu, gubitkom mogućnosti da se djeca pošalju u vrtić ili školu te uz sve brige koje prate pandemiju i njezin štetan utjecaj na ekonomiju, svi čimbenici rizika koji uobičajeno prate sindrom izgaranja postali su intenzivniji, objasnila je prof. Vanessa K. Bohns, izvanredna profesorica organizacijskog ponašanja na Sveučilištu Cornell za BBC.

Kao osnovne čimbenike rizika za izgaranje na poslu tijekom rada od kuće, prof. Bohns je istaknula: gubitak granica između poslovnog i privatnog, manjak kontrole, stres izazvan željom da budete „savršen“ djelatnik, manjak socijalnih kontakata, ne određivanje vremena za sebe.

Gubitak granica između poslovnog i privatnog

Kad radite u uredu, svakodnevni odlazak kući je granica koja vam pomaže da odvojite posao od privatnog života. Ako nikada ne isključite računalo dok radite od kuće, vrlo je lako nastaviti s poslom do kasnih večernjih sati, pa i vikendima. Stoga zaposlenici koji rade od kuće nerijetko rade više radnih sati. Dođete li ikada u sličnu situaciju ili se iz bilo kojeg razloga (možda zbog potresa) još uvijek niste vratili u ured, stručnjaci savjetuju da svakako poradite na toj granici – odredite fizički koje je vaše radno mjesto, najbolje bi bilo da je to radna soba te odredite vrijeme kad prestajete s radom.

Postavite pravila, primjerice, da nećete raditi noću ili vikendom. Uvedite i neke druge fizičke granice kroz rutine, primjerice, vrijeme za vježbanje prije ili nakon posla ili pauzu, bilo za ručak ili kavu. Tijekom pauze nemojte raditi već, na primjer, nazovite prijatelje ili obitelj.

Manjak kontrole

Zaposlenici koji osjećaju da gube kontrolu nad rasporedima, interakcijama i upravljanju vremenom su pod rizikom od sagorijevanja. Stoga stvorite raspored koji će uključivati ne samo posao, već i obitelj te slobodno vrijeme.

Stres zbog želje da budete „savršen djelatnik“

Čak i prije pandemije nerijetko se viđalo ljude vođene opsesijom da budu „savršeni zaposlenici“ koji su uvijek na raspolaganju te nikada ne odbijaju novi projekt. Njihova je briga sada dodatno pojačana razmišljanjem da bi šefovi mogli pomisliti kako kod kuće ne rade dovoljno, da su se opustili.

Situacije poput ove gdje smo bili (ili još uvijek jesmo) prisiljeni raditi od kuće, pružaju priliku da razjasnimo sa šefom koja su njegova, odnosno njezina očekivanja te da se i sami osjećamo u redu s „dovoljno dobrim“ (a ne samo savršenim).

Manjak društvenih kontakata

Rad od kuće može biti samotan posao, čak i ako ste u punoj kući. Imati u blizini kolege kojima se možete obratiti za savjet ili pomoć u određenoj stresnoj situaciji, mogu ublažiti sagorijevanje. Bez takve podrške, možete se osjećati izolirano. Održavanje tih društvenih kontakata je teže kada se radi od kuće te je potrebno uložiti trud u telefoniranje i video pozive, odnosno sastanke. Menadžeri bi se trebali redovito javljati članovima svog tima kako bi im pomogli u određivanju prioritetnih zadataka te im pružili povratne informacije. Tako mogu pomoći radnicima da budu više uključeni u proces donošenja odluka te da se osjećaju kao da doprinose uspjehu tima.

Kako ne izgorjeti u sindromu izgaranja? Ohladite situaciju na poslu

Često osjećate da pucate po šavovima, ništa ne stižete, osjećate nervozu i anksioznost. Sve češća nemogućnost postavljanja zdrave granice...

SAZNAJTE VIŠE

Ne određivanje vremena za sebe

Nemojte zaboraviti dodati brigu za sebe u vaš zatrpan raspored. Mogli biste usporiti s radom popodne te se usmjeriti samo na jedan zadatak koji vam donosi zadovoljstvo. Naime, zamka rada od kuće leži i u multitaskingu, obavljanju više poslova istovremeno. Čak i ako vam svi oni pružaju zadovoljstvo, predstavljat će rizik. Možda uživate u kuhanju ili volite razgovarati sa svojim kolegama putem video poziva. No, ako obje stvari radite istovremeno, zapravo ne uživate niti u jednom od tih poslova.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button