Psiha i emocije - 08. prosinca 2017.
AUTOR ČLANKA - dr. Ivo Belan

Jednostavni savjeti za ublažavanje stresa – od relaksacije do meditacije

U današnje vrijeme stres je gotovo nemoguće izbjeći, no postoji niz sitnica koje nam mogu pomoći da se lakše nosimo sa stresnim situacijama

Savjeti za opuštanje

Početak novog milenija obilježen je stresom. Današnji način života pred nas stavlja brojne izazove usklađivanja poslovnog i privatnog života ili pak preživljavanja uz visoke stope nezaposlenosti ili zaduženost.

Iako nije sve mračno kao što na prvi pogled izgleda, svakodnevica nije jednostavna, godine nam idu te prije ili poslije posrćemo pod težinom stresa.

Štetni učinci stresa

Stres ima dokazane štetne učinke na zdravlje te je u podlozi kardiovaskularnih bolesti, imunosnih poremećaja, utječe na skraćivanje životnog vijeka, dovodi do sindroma iscrpljenosti, odnosno izgaranja na poslu. Često znamo reći da stres subjektivno najprije osjetimo u trbuhu, bilo kao grčenje, titranje, težinu ili kao poremećaj probave. Stres doista, u kombinaciji s nekvalitetnom prehranom, a posebno s emocionalnim prejedanjem koje je gotovo uobičajena pojava u stresnim okolnostima, narušava takozvanu crijevnu mikrobiotu na kojoj, u velikoj mjeri, leži snaga našeg imuniteta.

Stres ima dokazane štetne učinke na zdravlje te je u podlozi kardiovaskularnih bolesti, imunosnih poremećaja, utječe na skraćivanje životnog vijeka, dovodi do sindroma iscrpljenosti

S druge strane, tragovi stresa i s njim povezane oslabljene otpornosti organizma nerijetko se očituju i na našoj vanjštini pa ga tako nije teško prepoznati po aknama, podočnjacima, opadanju kose ili pak izbijanju herpesa. Kontrola stresa preduvjet je dobrog zdravlja. U velikoj mjeri svodi se na našu perspektivu, naš pogled na život – na mnoge situacije ne možemo utjecati, ali možemo naučiti prihvatiti ih drugačije. Stoga optimisti po prirodi stvari imaju bolju obranu od stresa, ali neke jednostavne „trikove“ čak i pesimisti mogu uvježbati. Donosimo vam nekoliko jednostavnih savjeta primjenjivih u svakodnevnom životu.

Odmorite se

Došli ste kući s posla nakon lošeg dana. Nemojte odmah leći, naprotiv – odlučite se za šetnju, hodanje ili tuširanje. Učinite bilo što kako biste “ohladili” svoje usijano neraspoloženje. Mogli biste i na poslu pokušati organizirati nekoliko minuta “hlađenja”.

Uvrstite probiotike u jelovnik

Zdrava i uravnotežena prehrana najbolje je jamstvo zdravlja. No s obzirom na to da su naša crijeva intenzivno izložena stresu, mislite na njihovo zdravlje. Fermentirane namirnice bogat su izvor probiotika koji imaju važnu ulogu u vraćanju ravnoteže mikrobioti. Uz stručan savjet ljekarnika možete odabrati i neki od dodataka prehrani s probioticima koji mogu biti dragocjena podrška zdravlju vaše probave i imunitetu.

Nasmijte se

Razvedrite li tešku situaciju, ona odmah gubi nešto od svoje težine. Moramo više cijeniti humor u ovim teškim, stresnim vremenima. Postoji ponešto (ili mnogo) humora u svemu ako se možemo dovoljno opustiti da ga uočimo.

Istraživanja su pokazala da žrtve srčanog udara koje imaju ljubimce žive dulje jer životinje mogu smanjiti napetosti u kući

Nabavite kućnog ljubimca

Kućni ljubimci mogu smanjiti stres. Istraživanja su pokazala da žrtve srčanog udara koje imaju ljubimce žive dulje jer životinje mogu smanjiti napetosti u kući.

Korigirajte svoje stavove

Mnogima od nas stres ne izaziva toliko često okolina koliko to čine naši stavovi. Možda previše očekujemo od sebe ili od drugih? Ili možda patite od manjka samopouzdanja te ste previše pasivni? U bilo kojem od tih slučajeva stres može biti rezultat našeg neuspjeha da od života dobijemo ono što mislimo da zaslužujemo.

Delegirajte

Zašto su neki rukovodioci pod manjim stresom od drugih? Zato što su razvili umijeće prenošenja dijela poslovnih obaveza na druge. Stručnjaci kažu da je razumno delegirati poslove koje možemo kako bismo imali više vremena za one kod kojih to nije moguće.

Razmišljajte u nijansama sivog

Misli izazivaju osjećaje, a pogrešne misli mogu biti uzrok stresnih osjećaja. Svi mi s vremena na vrijeme upadnemo u začarani krug negativnog razmišljanja, gubimo iz vida činjenicu da je “dobro” i “loše” u životu rijetko crno i bijelo. “Razmišljajte u nijansama sivog”, kaže psihijatar David Burns.

Potražite podršku grupe

Nevolje i jad trebaju utjehu i bodrenje. Skupine ljudi koje muče isti ili slični problemi pružaju priliku da učinite nešto u vezi tih svojih problema, a ne samo da budete pasivne žrtve. Takve posebno oformljene grupe pružaju svojim članovima i manji osjećaj izolacije.

Pazite na granicu

Da, neki stresovi su neizbježni, čak i potrebni za preživljavanje. Osim toga, ako nikada ne riskirate, ništa nećete ni dobiti.

Bože, daj mi spokoj da prihvatim stvari koje ne mogu promijeniti, hrabrost da promijenim ono što mogu i mudrost da razlikujem to dvoje.

No postoji tanka granica između vlastitog izazova i frustracije izazvane time što pokušavate izvesti nemoguće. “U takvim trenucima može dobro poslužiti poznata molitva Sioux Indijanaca”, kaže stručnjakinja za stres dr. Joan Borysenko. A ona glasi ovako: “Bože, daj mi spokoj da prihvatim stvari koje ne mogu promijeniti, hrabrost da promijenim ono što mogu i mudrost da razlikujem to dvoje.”

Meditirajte

Zaboravite na gurue koji su u neprestanoj potrazi za nirvanom. Meditacija je od pomoći ako tražite malo više mira. Odvojite nekoliko trenutaka kako biste se usredotočili na neku specifičnu misao, riječ, zvuk ili tjelesni osjet (kao što je, primjerice, disanje). Cilj nije trenutačna relaksacija nego meditacija pomaže smiriti dušu kako bi ona organizirano smirila misli tijekom cijeloga dana.

Šećite

Hodanje kao bijeg od stresa? Točno. Hodanje, džoging ili neka druga aerobna fizička aktivnost pomažu u olakšavanju napetosti. A kad je ta aktivnost kombinirana s meditacijom, postaje snažno oružje u kontroli stresa.

„Uposlite“ dušu

Žena koju su mučile velike glavobolje nalazila je olakšanje u kupnji i skupljanju odjeće za siromašnu djecu. Direktor velike tvrtke nakon kaotičnog dana u uredu pronalazi mir pri svakom zabadanju motike u zemlju dok se priprema zasaditi grah u svom vrtu. Ti ljudi svladavaju stres podržavajući svoj duh i hraneći svoju dušu.

Darujte

Ne samo što je plemenitije davati nego primati nego davanje može biti i zdravije. Kada pomažemo drugima, pomažemo i sebi smanjujući stres. To nam odvlači pažnju, a s pažnjom odlazi i zabrinutost. Čini se da humanitarne aktivnosti smanjuju osjećaj usamljenosti koji može proizvesti stres.

Pišite dnevnik

Pero nije moćnije samo od mača nego može biti moćnije i od vojske briga koje nas drže u zarobljeništvu stresa. Psihijatar James Pennebaker savjetuje vođenje dnevnika. Izaberite povučeno i mirno mjesto te pišite 20 – 30 minuta. Što detaljnije i iskrenije pišite o tome što vas muči, a pobrinite se za to da vaše misli nikada nitko ne otkrije. Nemojte osjećati obavezu pisati svaki dan, previše pisanja može postati zamjena za djelovanje. 

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama