Obiteljsko zdravlje - 24. lipnja 2022.
AUTOR ČLANKA - Vladimira Šimić

9 zabluda o zaštiti od sunca

Jedva smo dočekali ljeto, odmore i boravak na otvorenom. Međutim, odgovarajuća zaštita od sunca ključna je za zdravlje kože, posebice s ciljem prevencije karcinoma kože

9 zabluda o zastiti od sunca

Danas postoji doista ogroman izbor krema za sunčanje, a posljednjih godina odjeća u prodaji je i odjeća koja nas može zaštititi od ultraljubičastog zračenja. No prije nego što se bacite u trošak, morate biti svjesni mitova i zabluda vezanih uz odgovarajuću zaštitu od sunca.

Mit #1: Viši SPF daje znatno veću zaštitu

Većina ljudi misli da krema za sunčanje sa SPF faktorom 100, pruža više nego trostruku zaštitu od sunca u odnosu na SPF 30. U stvarnosti, krema za sunčanje sa SPF 30 blokirat će 97% sunčevih zraka. Proizvodi koji imaju viši SPF, iako su skuplji, blokirat će samo jedan do dva posto više, a nijedna krema za sunčanje ne može blokirati 100% sunčevih štetnih zraka. SPF također nema utjecaja na duljinu vremena u kojem će vas krema za sunčanje zaštititi; isto trajanje vrijedi i za niske i za visoke SPF, obično dva sata ili manje.

Preporuke Hrvatskog crvenog križa: Zaštitite se od velikih vrućina!

Mit #2: Bilo koja odjeća blokira sunčeve zrake

Vrsta odjeće bitna je kada je u pitanju sigurnost od sunca. Tamnije i blještave boje apsorbiraju više UV zraka, pa pružaju veću zaštitu od sunca od bijelih ili pastelnih nijansi. Također, teže, gušće tkanine s čvršćim tkanjem, nude veću zaštitu od tankih, laganih tkanina s rahlim tkanjem. Bijela majica, na primjer, ne nudi veliku zaštitu, a kada je mokra, nudi još manju.

Mnoge nove tkanine pružaju visokotehnološku zaštitu i prozračnost, što ih čini dobrim izborom za ljetne sportove. Potražite UPF oznaku (ultraljubičasti zaštitni faktor) na naljepnicama za odjeću i šešire. Broj pokazuje koliki dio sunčevih UV zraka prodire u tkaninu. UPF od 30 do 49 nudi vrlo dobru zaštitu, dok je UPF 50+ ocijenjen kao odličan od strane Skin Cancer Foundation (američka organizacija za karcinom kože).

Što veću površinu kože pokrijete (visok vrat, dugi rukavi, hlače), to bolje, a šešir sa širokim obodom (7,5 cm ili više) pomaže zasjeniti oči, uši, lice i vrat. Također, nosite sunčane naočale s UV filterom kako biste zaštitili oči.

Mit #3: Nanošenje kreme za sunčanje uzrokuje nedostatak vitamina D

Kada je vaša koža izložena sunčevoj svjetlosti, proizvodi vitamin D. Sunčeve UVB zrake stupaju u interakciju s proteinom u koži, pretvarajući ga u vitamin D3, aktivni oblik vitamina D.

Čak i ako dobro nanesete kremu za sunčanje, ona i dalje omogućuje da dva do tri posto sunčevih UVB zraka dopre do vaše kože, a vašem tijelu treba samo malo za proizvodnju vitamina D. „Studije nikada nisu otkrile da svakodnevna upotreba kreme za sunčanje dovodi do nedostatka vitamina D“,  navodi se u članku kojeg je objavila Zaklada za rak kože.

Mit #4: Ne možete izgorjeti ako je oblačno

Važno je zaštititi kožu od sunca čak i ako vani nije posebno sunčano. Tijekom oblačnog dana do 90 posto sunčevih zraka još uvijek može prodrijeti u vašu kožu. S obzirom na to da vam neće biti toliko vruće, mogli biste doći u iskušenje da preskočite odgovarajuću zaštitu. No morate znati da opekline možete dobiti čak i kada je oblačno. Također, ako ste u blizini vode ili pijeska, računajte na refleksiju sunca koja povećava rizik od opeklina.

Mit #5: Moja šminka je sa zaštitnim faktorom, to mi je dovoljno

Korištenje pudera s najmanje SPF 30 na licu pružit će vam određenu zaštitu od sunca, ali ne djeluje tako dobro kao standardna krema za sunčanje. Budući da se na lice nanosi samo tanki sloj, šminka sa SPF-om neće vam pružiti zaštitu tijekom cjelodnevnog boravka na suncu. Također, vjerojatno nećete nanositi puder na uši, vrat ili druga područja izložena suncu. Dakle, čak i ako vaša šminka ima SPF, svakako koristite i standardnu kremu za sunčanje.

Mit #6: Nije važno u koje vrijeme izlazite na sunce

UV zrake su najjače, a rizik od oštećenja kože najveći, kada je sunce visoko na nebu, dakle između 10 i 16 sati. U tom periodu čak i kratkotrajno izlaganje suncu može dovesti do opeklina brže nego u drugo doba dana, kao što je kasno poslijepodne ili rano ujutro. Naravno, još uvijek se možete opeći i u jutarnjim ili ranim večernjim satima. Pokušajte izbjeći izlaganje suncu u vremenu kad je najjače. Ako to nije moguće, pokušajte biti u sjeni, nosite zaštitnu odjeću i koristite odgovarajuću kremu za sunčanje.

Mit #7: Tamnoputim osobama nije potrebna zaštita od sunca

Tamna koža neće izgorjeti tako lako kao svijetla koža, ali uz pretjerano izlaganje suncu i dalje može dovesti do oštećenja kože i opeklina. Američka akademija za dermatologiju preporučuje da svi, bez obzira na boju tena, nose kremu za sunčanje jer „svatko može dobiti rak kože, bez obzira na dob, spol ili rasu”.

Mit #8: Štetne sučeve zrake ne prodiru kroz prozore

Dok staklo doista uspješno blokira UVB zrake, UVA zrake, koje mogu povećati rizik od raka kože, kroz njega prolaze. Ako provodite puno vremena izloženi suncu pored prozora (na primjer tijekom dugog putovanja automobilom ili ako je vaš stol pored prozora), na vašoj koži mogu nastati oštećenja. Prozori na zrakoplovima, vlakovima i autobusima također ne sprečavaju prolaz UVA zraka. Stoga tijekom putovanja budite sigurni da vi i vaša obitelj koristite zaštitu od sunca.

trovanje suncem-opekline od sunca

Možemo li se „otrovati“ suncem? 

U engleskom govornom području, ali i u tekstovima na hrvatskim stranicama, udomaćio se izraz „trovanje suncem“, odnosno „sun poisoning“....

SAZNAJTE VIŠE

Mit #9: Sva su sredstva za sunčanje ista

Kreme za sunčanje obično sadrže ili kemikalije, kao što je oksibenzon, a koje apsorbiraju sunčeve zrake, ili minerale, poput titanovog dioksida, koji ih blokiraju. Oksibenzon, tvar koja je, prema izvješću „Environmental Working Group (EWG)“ prisutna u više od 40% krema za sunčanje, povezana je s poremećajem hormona i oštećenjem stanica koje može dovesti do raka. EWG također izvještava da retinil palmitat (oblik vitamina A) može ubrzati razvoj tumora kože kada se nanese na kožu izloženu sunčevoj svjetlosti. Trenutno samo dva sastojka u proizvodima za zaštitu od sunca Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) priznaje kao „općenito priznata kao sigurna i učinkovita“: cink oksid i titanijev dioksid.

Izvor: Cancer Treatment Centers of America

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button