Dodaci prehrani - 07. veljače 2019.
AUTOR ČLANKA - Katarina Fehir Šola, mag. pharm., Ljekarna Bjelovar

Vitamin D: Sve što trebate znati o sunčanom vitaminu

Vitamin D sintetizira se kada nam je koža neposredno izložena suncu, a u organizam se može unositi i putem hrane te dodataka prehrani

Vitamin D

Tijelo sintetizira vitamin D kada je koža neposredno izložena suncu pa tako možemo stvoriti velike količine vitamina.

Vitamin D esencijalan je vitamin iz skupine vitamina topivih u mastima, a drugačiji je od ostalih vitamina po tome što se može sintetizirati u našem organizmu, točnije u koži, pod utjecajem sunca, odnosno UVB zraka. Zbog toga ga i nazivamo sunčanim vitaminom. Nakon što se u koži pretvori u previtamin D, u jetri i bubrezima pretvara se u aktivni oblik kalcitriol.

Procjenjuje se da više od milijarde ljudi diljem svijeta ima niske koncentracije vitamina D, a studije pokazuju da čak 40-50% populacije u našem području ima nedostatak tog vitamina. Njegove najniže vrijednosti bilježe se tijekom zimskih mjeseci. Status vitamina D u organizmu određuje se mjerenjem koncentracije 25-hidroksi vitamina D (25-OH D) u krvi.

Adekvatnom koncentracijom vitamina D (25-OH D) smatra se koncentracija ≥ 75 nmol/L. Koncentracije između 50 i 75 nmol/L smatraju se manjkom vitamina D. Vrijednosti 25-OH D < 50 nmol/L smatraju se nedostatkom vitamina D i imaju jasan negativan učinak na kosti. Vrijednosti 25(OH)D < 30 nmol/L smatraju se teškim nedostatkom vitamina D, a vrijednosti 25(OH)D < 20 nmol/L uzrokuju ozbiljan poremećaj metabolizma kosti (rahitis ili osteomalaciju) i miopatiju. 

Rizične skupine za pojavu nedostatka vitamina D su osobe koje se nedovoljno izlažu suncu, one tamnije puti, pretile osobe, ljudi smješteni u domovima za starije i nemoćne te oni koji ne izlaze puno van, trudnice, dojenčad, osobe koje boluju od osteoporoze, kao i oni koji boluju od raznih oboljenja (npr. autoimune bolesti, endokrinološke bolesti, psihijatrijske bolesti). Posebno su osjetljiva djeca čija suplementacija vitaminom D počinje odmah nakon porođaja, upravo kako bi se spriječio poremećaj metabolizma kostiju, rahitis.

Kada možemo primijeniti vitamin D?

Tijelo sintetizira vitamin D kada je koža neposredno izložena suncu pa tako možemo stvoriti velike količine vitamina. No današnjim užurbanim ritmom, manjim boravkom u prirodi, primjenom zaštitnih sredstava za zaštitu od sunca taj prirodni način stvaranja vitamina D se sve manje iskorištava.

Osnovno područje primjene vitamina D je osteoporoza i primjena kod dojenčadi. Povoljan je učinak dokazan novijim istraživanjima kod dijabetesa tip 1 i 2, kod kardiovaskularnih bolesti, gastroenteroloških bolesti, karcinoma, autoimunih bolesti, multiple skleroze…

Folna kiselina, jod, željezo, vitamin D: Čuvari zdravlja trudnica i beba

Tijekom trudnoće i dojenja povećavaju se potrebe za  mikronutrijentima zbog izgradnje i hranjenja djeteta, ali i zbog metaboličkog procesa...

SAZNAJTE VIŠE

Vitamin D nalazi se u nekim namirnicama – sirevima, maslacu, vrhnju, lososu, tuni, skuši, sardini, školjkama… Preporučuje se uvijek da se deficit vitamina nadomjesti pravilnom prehranom i kretanjem, odnosno u ovom slučaju odgovornom izlaganju suncu, ali kada to nije dovoljno, moramo uzimati nadomjestke prehrani. U dodacima prehrani koje možemo pronaći na tržištu vitamin D dolazi u dva oblika – D2 i D3.

Odlučite li se za suplementaciju vitamina D, trebate potražiti savjet ljekarnika u vezi prikladne doze. Za većinu odraslih preporučena dnevna doza je 600 IU (međunarodnih jedinica), a za starije od 70 godina 800 IU. Djeci do 12 mjeseci dovoljno je 400 IU. Prema novim preporukama, maksimalna podnošljiva dnevna doza za odrasle iznosi 4000 IU.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama