Nahranite se narančastim: namirnice za zaštitu kože od sunca

Ljeto je u punom jeku i često tražimo osvježenje uz more, rijeku ili jezero. Nezaobilazan suputnik plivanju je sunčanje te se pokazalo kako ono ima mnoge blagotvorne učinke na naš organizam. Izlaganjem suncu u našem se organizmu stvara vitamin D, poboljšava se raspoloženje i jača imunitet.

No, prekomjerno sunčanje ima i svoju negativnu stranu.

Prijatelj kože

Jedna od glavnih komponenata fosfolipidne membrane stanica kože je linolna kiselina. Čestim i dugotrajnim izlaganjem kože suncu, dolazi do tvorbe slobodnih radikala te oksidacije linolne kiseline. To oštećuje stanične membrane i kožu u cjelini te doprinosi njezinom preranom starenju. Povećava se i rizik za pojavu raka.

Srećom, na usluzi nam stoji beta-karoten, prirodni sastojak iz marelice, breskve, mrkve, slatkog krumpira te drugog povrća i voća izražene narančaste boje. Djeluje kao antioksidans koji anulira, odnosno poništava aktivnost slobodnih radikala. Smanjuje rizik za pojavu raka kože tako da smanjuje peroksidaciju masti u strukturi staničnih membrana. Još od 80-ih godina prošlog stoljeća se beta-karoten smatra prirodnim sastojkom hrane koji doprinosi zaštiti kože. Štoviše, koristi se kao pomoć u terapiji urtikarije, lupusa i sličnog. Snažno doprinosi imunitetu i očuvanju prirodne strukture kolagena.

Beta-karoten je čest sastojak i popularnih krema za samotamnjenje, a također se u manjoj količini dodaje i kremama za njegu kože nakon sunčanja.

Treba imati na umu da beta-karoten ne djeluje kao filter za UV zračenje te je svakako potrebno koristiti kremu sa zaštitnim faktorom.

Prirodni izvori beta-karotena

U voću i povrću brojni su karotenoidi, primjerice alfa-karoten, beta-karoten, gama-karoten, likopen i zeaksantin. Od svih je za zaštitu kože najcjenjeniji beta-karoten.

Vidimo u tablici kako se, osim u narančastom voću i povrću, beta-karoten također nalazi i u špinatu, kelju i kupusnjačama općenito. U njima je zamaskiran prevladavajućom, zelenom bojom klorofila.

Iskoristivosti beta-karotena doprinosi termička obrada te začinjanje hrane uljem (jer su karotenoidi topljivi u mastima). Dodatak ulja kuhanoj blitvi ili raštiki poželjan je i s gastronomskog gledišta jer poboljšava njihov okus.

Smijemo ih često jesti bez straha od predoziranja. Naime, u slučaju popunjenih zaliha beta-karotena u organizmu, on se ne apsorbira iz tankog crijeva. Ipak, veći unos karotena (oko 30 mg/dan) kroz dulji period može dovesti do izraženije, no bezopasne hiperkarotenodermije kada koža poprima narančasti ton.

Ideje za jela obogaćena beta-karotenom

Osim što štiti kožu i jača imunitet, beta-karoten je preteča vitamina A koji ima brojne pozitivne učinke na naš organizam. Jednostavno svoju prehranu možemo obogatiti beta-karotenom. Neke od ideja su:

• Zobenim pahuljicama i jogurtu dodajte na kockice izrezanu dinju ili breskvu.
• Napravite sami kvalitetan voćni jogurt tako što ćete izmiksati marelicu i jogurt.
• Kao salatu kombinirajte svježi kupus i sitno izribanu mrkvu.
• Mesnim umacima dodajte mrkvu. U slučaju da ukućani ne voće povrće, mrkvu sitno izribajte.
• Jednostavan prilog je kombinacija kuhanog krumpira, graška, mrkve i cvjetače. Dobro se kombinira s pečenim mesom.
• Prilog mesnim i ribljim jelima može biti krumpir pečen s mrkvom, paprikom i lukom.
• Izvrstan prilog mesu u umaku s voćem (npr. našoj dalmatinskoj pašticadi; junetini u umaku od luka, mrkve, jabuka i suhih šljiva, a također piletini na marakonski način u umaku od bresaka) je slatki krumpir pečen u foliji.

Kao zaključak se nameće misao kako treba iskoristiti blagodati ljeta, te uživati u aktivnostima na otvorenom. Ipak, treba misliti dugoročno na zdravlje kože, te unosom beta-karotena putem hrane doprinijeti njezinoj svježini i mladenačkom izgledu.

Autorica teksta dr. sc. Vesna Bosanac, nutricionistkinja je i autorica knjige „Prehrana mladih sportaša“. Pratiti je možete i na stranici www.prehranasportasa.com