Moždani udar - 19. studenoga 2020.
AUTOR ČLANKA - Prim. dr. sc. Valerija Bralić Lang, spec. obiteljske medicine

Rehabilitacija nakon moždanog udara

Rana rehabilitacija izuzetno je važna kako bi oporavak bio čim bolji. Vrlo važna uloga u oporavku pacijenata koji su preživjeli moždani udar pripada članovima obitelji

mozdani udar oporavak rehabilitacija

Moždani udar je akutna neurološka bolest koja se zbrinjava u intenzivnim jedinicama neuroloških odjela. Svjetska zdravstvena organizacija ishode moždanog udara dijeli prema težini posljedica koje zaostaju te vremenu potrebnom za oporavak. To su potpuni oporavak, blaga, srednje teška i teška oštećenja te smrtni ishod.

Smrtni ishod osoba koje će umrijeti unutar 28 dana od moždanog udara obično se događa šesti dan nakon moždanog udara. Kod tih osoba, uobičajeno neposredno nakon moždanog udara, zaostaju jaki bolovi, značajna kognitivna ili motorička oštećenja te nemogućnost brige o sebi.

Posljedice moždanog udara

Ne-smrtni ishodi se procjenjuju godinu dana nakon moždanog udara. Otprilike polovina svih osoba koje dožive moždani udar u potpunosti će se oporaviti i nastavit će živjeti bez ikakvih ograničenja.

  • Ako nakon godinu dana zaostaju blage motoričke smetnje koje ometaju malo motoričkih aktivnosti, uzrokuju nešto bolova i nelagode te anksioznost i možda depresiju, ali ne i kognitivno oštećenje i ne postoje problemi s brigom o samom sebi, posljedice se karakteriziraju kao blage.
  • Postojanje kognitivnih oštećenja te problema u brizi za samoga sebe, uz blaga motorička oštećenja i probleme mobilnosti s nešto bolova i nelagode te anksioznost ili depresiju, karakteriziraju se kao srednje teške posljedice moždanog udara.
  • Kombinacija zaostajanja teških kognitivnih i motoričkih oštećenja koje onemogućuju osobu da se brine o sebi i obavlja uobičajene aktivnosti, uz prisutne bolove, anksioznost i depresiju opisuju se kao teške posljedice moždanog udara.

Važnost rane rehabilitacije

Za sve oboljele od moždanog udara rehabilitacija započinje odmah po postavljanju dijagnoze i sastavni je dio akutnog zbrinjavanja u jedinicama intenzivnog liječenja.

Rana rehabilitacija skraćuje period akutnog liječenja, smanjuje pojavnost komplikacija (posebno respiratornih infekcija), bitno unaprjeđuje kvalitetu liječenja i poboljšava ishode u smislu smanjenja neurološkog oštećenja nakon moždanog udara.

Nakon provedene rane rehabilitacije, ovisno o veličini deficita, bolesnik se upućuje na bolničku rehabilitaciju u specijaliziranoj ustanovi (toplicama) ili se rehabilitacija nastavlja ambulantno, odnosno kod kuće. Ambulantna rehabilitacija obično se provodi kada je potrebna logopedska rehabilitacija.

Kod velikog udjela preživjelih nakon moždanog udara zaostaje veća ili manja ovisnost o pomoći druge osobe u aktivnostima svakodnevnog života. Oni vrlo često imaju teška oštećenja i funkcionalna ograničenja kretanja i percepcije. Kod više od 40% zaostane veća ili manja ovisnost o pomoći drugih osoba u obavljanju dnevnih aktivnosti, 10% ih nije sposobno samostalno se kretati, a više od 60% ih više nije radno sposobno.

Rehabilitacija u kući

Program rehabilitacije u kući oblikuje se prema individualnim potrebama. Kako bi se praktično mogao realizirati, nakon pregleda i mišljenja specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, koji obavezno određuje vrstu postupaka za fizikalnu terapiju u kući, prijedlog za provođenje fizikalne terapije u kući daje izabrani doktor, odobrava osiguravatelj, a provodi fizioterapeut.

Glavni ciljevi rehabilitacije u kući su prevencija kontraktura i embolija, optimalno zbrinjavanje specifičnih medicinskih problema te osiguravanje psihološke pomoći i podrške bolesnicima i njihovim obiteljima.

I rehabilitaciju u kući treba započeti što je ranije moguće, a tim koji sudjeluje u provođenju rehabilitacije trebao bi biti multidisciplinaran (uz fizioterapeuta često je potrebna medicinska sestra koja provodi specifične postupke medicinske njege ako su potrebni), uz obaveznu uključenost bolesnika i članova njihovih obitelji.

Podrška obitelji

Uključivanjem obitelji se, uz profesionalnu stručnost, osigurava suosjećajno razumijevanje iskustva moždanog udara što ima povoljan učinak na ishode.

Obitelji je potrebno pružiti kvalitetne informacije o mogućnostima oporavka i principima rehabilitacije. Potrebno je što ranije obitelj uključiti u rehabilitaciju. Pomoć obitelji je od neprocjenjive važnosti, posebno iz aspekta psihološkog oporavka i ponovnog aktivnog uključivanja bolesnika u život obitelj. Tako je između ostalog važno motivirati bolesnika i omogućiti mu da dođe za stol kada jede cijela obitelj. To je ujedno i poruka da nije suvišan, odbačen te da je dobrodošao u obitelj.

Koliko dugo rehabilitacija traje?

Do oporavka neuroloških oštećenja dolazi najbrže u prva tri mjeseca nakon nastanka moždanog udara, a to je ujedno i optimalno vrijeme za početak rehabilitacije. Kada bolesnik postigne svoj maksimum funkcionalnosti, poželjno je ponoviti rehabilitacijski tretman, sve s ciljem održavanja postojećeg funkcionalnog stanja kao i kvalitete života.

Nakon dvanaest do petnaest mjeseci od moždanog udara se daljnjim rehabilitacijskim postupcima ne očekuje poboljšanje funkcionalnog statusa u bolesnika i njegovo se postignuto stanje funkcionalnog oporavka smatra konačnim. Ipak, novija istraživanja pokazuju da je i odrasli mozak sposoban za reorganizaciju, a i u kasnijim  stadijima nakon moždanog udara mozak ima dovoljno plastičnosti ako postoje aktivni stimulansi. Stoga trajanje rehabilitacije zapravo treba nastaviti onoliko dugo koliko to zahtijeva stanje bolesnika, kao dio dugoročnog rehabilitacijskog programa. Osim poboljšanja motoričkih deficita, aerobna aktivnost ima povoljan učinak i na kognitivne funkcije te smanjuje rizik nastanka ponovnog moždanog udara.

Prepoznajte pravovremeno simptome moždanog udara

Primijetite li da se moždani udar događa vama ili osobi u vašoj okolini, ne oklijevajte, već odmah potražite pomoć

SAZNAJTE VIŠE

Cilj rehabilitacije je što bolja i brža reintegracija u obitelj i zajednicu te povratak na posao ako je to ikako moguće. Tijekom provođenja postupaka rehabilitacije izuzetno je bitno redovito provoditi, ali i ponavljati edukaciju bolesnika i članova obitelji o čimbenicima rizika koji su doveli do moždanog udara i koji mogu uzrokovati njegovo ponavljanje. Pritom je osobito važno podučiti ih o važnosti redovitog uzimanja propisane terapije i održavanja urednih vrijednosti krvnog tlaka, šećera i masnoća u krvi, zdrave prehrane (poželjno mediteranske), redovitog provođenja tjelesne aktivnosti te prestanka pušenja. 

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button