Neurologija - 30. listopada 2020.
AUTOR ČLANKA - Marija Martinović, dr.med.

Prepoznajte pravovremeno simptome moždanog udara

Primijetite li da se moždani udar događa vama ili osobi u vašoj okolini, ne oklijevajte, već odmah potražite pomoć

mozdani udar znakovi simptomi

Cerebrovaskularnim bolestima nazivamo skupinu bolesti koja zahvaća moždane ili vratne krvne žile, najčešće arterije, a rjeđe vene i venske sinuse. U većini slučajeva te bolesti uzrokuju poremećaj cirkulacije koji se prezentira sindromom moždanog udara.

Moždani udar predstavlja bitan javnozdravstveni problem s obzirom na to da je vodeći uzrok tjelesnog invaliditeta te je među vodećim uzrocima smrti u svijetu i Hrvatskoj. U jednoj godini moždani udar će doživjeti 2.400 od milijun stanovnika. Za njih 75% to će biti prvi udar, a ostatak će činiti recidivi prijašnjih udara.

Vrste moždanog udara

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, moždani udar je klinički sindrom definiran kao naglo nastali žarišni ili, rjeđe, globalni neurološki deficit koji traje dulje od 24 sata ili dovodi do smrti. Ovisno o mehanizmu nastanka, dijelimo ga na infarkt mozga (ishemijski moždani udar), intracerebralno krvarenje (hemoragijski moždani udar) i subarahnoidalno krvarenje.

Više od 85% moždanih udara su ishemijski koji mogu biti posljedica tromboze (stvaranje ugruška u oštećenoj arteriji koja mozak opskrbljuje krvlju) ili embolije (otkidanje komadića ugruška koji je nastao na drugom mjestu, a krvnom strujom doputuje do mozga te uzrokuje začepljenje moždane arterije).

Oko 15% moždanih udara su hemoragijski: intracerebralni hematom nastaje kada se krv iz krvne žile izlije u okolno tkivo mozga, a subarahnoidalno krvarenje nastaje kada se krv izlije u likvorske prostore oko mozga.

Uzroci i rizični čimbenici

Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovede do moždanog udara je ateroskleroza pri kojoj dolazi do nakupljanja masnog materijala pod unutrašnju ovojnicu arterijske stijenke i posljedičnog sužavanja, začepljenja i/ili slabljenja stijenke krvne žile.

Rizični čimbenici koji se povezuju s moždanim udarom i na koje možemo utjecati metodama primarne prevencije su: arterijska hipertenzija, pušenje, konzumacija droga, pretilost, fizička neaktivnost, dislipidemija, dijabetes, bolesti srca i krvnih žila, hiperkoagubilna stanja i mnoga druga. Upravo zato, modifikacija životnog stila može biti vrlo učinkovit način borbe protiv rastuće učestalosti moždanog udara.

Najčešći simptomi moždanog udara su:

  • Utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge
  • Gubitak govora, otežan govor ili razumijevanje govora
  • Naglo zamagljenje ili gubitak vida, osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja
  • Naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka
  • Gubitak svijesti i/ili epileptični napadi
  • Neobjašnjiva omaglica, gubitak ravnoteže, nesigurnost i zanašanje u hodu, iznenadni padovi

Primijetite li da se to događa vama ili osobi u vašoj okolini, ne čekajte, već odmah nazovite liječnika. Drugi, podjednako opasni simptomi koji se mogu iznenada pojaviti su dvoslike, suhoća usta, mučnina i povraćanje. Ti znakovi traju nekoliko trenutaka, a zatim nestanu. Ove kratke epizode nazivaju se prolazni ishemični napadi (TIA). Iako, kratko traje, TIA predstavlja ozbiljno stanje koje neće proći bez medicinske pomoći. Budući se simptomi brzo povlače, većina ljudi ih, nažalost, zanemaruje.

Upute za prevenciju moždanog udara

I vi možete smanjiti rizik od moždanog udara pridržavajući se slijedećih uputa:

  • Kontrolirajte krvni tlak
  • Prestanite pušiti. Istraživanja su pokazala da je rizik niži u osoba koje su prestale pušiti unazad dvije do pet godina u odnosu na pušače.
  • Redovito vježbajte i zdravo starite. Debljina povećava opasnost od razvoja povišenog krvnog tlaka, začepljenja krvnih žila (ateroskleroze), bolesti srca i šećerne bolesti neovisne o inzulinu. Fizička aktivnost kao što su hodanje, vožnja bicikla, plivanje i rad u vrtu smanjuju rizik od moždanog udara i bolesti srca. No, prije započinjanja bilo kojeg oblika programirane tjelesne aktivnosti, razgovarajte sa svojim liječnikom.
  • Hranite se zdravo. Odaberite, pripremajte i jedite hranu koja ima niži udio masnoća životinjskog podrijetla, zasićenih masnih kiselina i kolesterola. Izbjegavajte prehranu bogatu koncentriranim ugljikohidratima (npr. kolači), alkohol, umjereno koristite sol. Povećajte potrošnju povrća, voća i ribe.

Prevencija moždanog udara: sve što trebate znati o fibrilaciji atrija

Fibrilacija atrija čak pet puta povećava rizik nastanka moždanog udara. Stoga je vrlo važno pravovremeno dijagnosticirati ovu aritmiju

SAZNAJTE VIŠE
  • Kontrolirajte šećernu bolest. Ukoliko se ne liječi, šećerna bolest može oštetiti krvne žile u tijelu i tako izazvati začepljenja koja predstavljaju jedna od rizičnih čimbenika za razvoj moždanog udara.
  • Odmah obavijestite liječnika o znakovima moždanog udara. Pojave li se upozoravajući znakovi moždanog udara, odmah izvijestite svog liječnika. Moždani udar ima povoljniji terapijski ishod ukoliko se započinje liječiti u prvih tri do šest sati od početnog događanja.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button