Srce i krvne žile - 18. veljače 2020.
AUTOR ČLANKA - dr. sc. Krunoslav Fučkar, dr. med. Specijalist internist - kardiolog, Jedinica intenzivnog liječenja, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice

Zdravije srce i krvne žile: Kontrola masnoća u krvi ključna je za zdravlje

Povišene vrijednosti masnoća u krvi važan su čimbenik rizika za naše srce i krvne žile. Što o masnoćama i njihovim vrijednostima moramo znati?

Masnoca u krvi srce krvne zile

Masnoće su ljudskom tijelu prijeko potrebne iako mogu biti rizik za naše srce i krvne žile. One potječu iz hrane ili se stvaraju u organizmu, osobito u jetri. Njihova je uloga višestruka – od izgradnje ljudskih stanica, hormona i vitamina do stvaranja masnog tkiva koje nam u slučaju potrebe može biti i rezerva energije. Najvažnije masnoće u krvi su kolesterol i trigliceridi.

Trigliceridi su glavni izvor energije u našem organizmu. Ssastoje se od zasićenih i nezasićenih masnih kiselina. Zasićene masne kiseline dobivamo iz životinjskih masti i predstavljaju veći aterosklerotski rizik od nezasićenih koje u tijelo unosimo konzumiranjem biljnih masnoća. Normalne su vrijednosti triglicerida u krvi manje od 1,7 mmol/L. Vrijednosti više od 2,3 mmol/L smatramo rizičnim čimbenikom za bolesti srca i krvnih žila. A znatno povišene vrijednosti triglicerida mogu dovesti do akutne upale gušterače, koja u težim slučajevima može biti i pogibeljna.

Kolesterol u ljudskom organizmu uglavnom potječe iz jetre. A samo manjim dijelom iz hrane. Hiperkolesterolemija također predstavlja važan čimbenik rizika za nastanak bolesti srca i krvnih žila. Razlikujemo nekoliko podvrsta čestica koje sadrže kolesterol čija bi ukupna koncentracija u krvi trebala biti manja od 5 mmol/L.

Rizici za zdravlje

LDL kolesterol smatra se lošim kolesterolom i dokazano je važan čimbenik rizika za nastanak akutnog infarkta srca. Njegova bi koncentracija u krvi trebala biti manja od 2,5 mmol/L, odnosno manja od 1,8 mmol/L u osoba s visokim kardiovaskularnim rizikom.

HDL kolesterol poznat je kao zaštitni kolesterol pa njegovu razinu u krvi nastojimo održavati što višom. Poželjne su koncentracije HDL kolesterola kod muškaraca više od 1,0 mmol/L. A kod kod žena više od 1,2 mmol/L. Naime, HDL čestice na sebe vežu kolesterol iz područja u organizmu gdje se on nalazi u suvišku te tako odstranjuju kolesterol iz krvnih žila i usporavaju proces nastanka ateroskleroze.

Uzrok povišenim vrijednostima masnoća u krvi može biti genetski (primarni) ili stečeni (sekundarni). Primarni oblici hiperlipidemija prouzročeni su različitim mutacijama gena enzima koji sudjeluju u metabolizmu lipida. Obiteljska hiperkolesterolemija najčešći je genetski poremećaj serumskih masnoća (1:500). Uzrokuje preuranjenu i progresivnu koronarnu bolest srca. No nažalost relativno se rijetko dijagnosticira i liječi. Dijagnostički su kriteriji prije svega jako povećan LDL kolesterol (ponekad čak i iznad 8,5 mmol/L), no i vrijednosti LDL kolesterola iznad 4,0 – 5,0 mmol/L praćene preuranjenom koronarnom ili cerebrovaskularnom bolešću. A javljaju se i eventualne promjene na koži poput ksantoma (žućkaste naslage pod kožom) ili ksantelazmi (žućkaste naslage na vjeđama) prije 45. godine.

Bolesti srca i krvnih žila glavni su uzrok pobola i smrtnosti u zemljama razvijenog svijeta pa tako i u Hrvatskoj. Jedan od važnih uzroka kardiovaskularnih bolesti jest ateroskleroza za čiji su nastanak i progresiju najodgovornije povišene vrijednosti masnoća u krvi, koje stoga smatramo važnim čimbenikom kardiovaskularnog rizika

Posebno ugrožena skupina bolesnika

Sekundarne su hiperlipidemije najčešće posljedica pretjeranog unosa masti. A mogu se javiti i u sklopu pridruženih bolesti kao što su, primjerice, šećerna bolest, bubrežno zatajenje, bolesti štitnjače ili neke autoimune bolesti. Konzumiranje alkohola, ali i neki lijekovi mogu prouzročiti povišene vrijednosti lipida.

Posebno ugroženu skupinu bolesnika predstavljaju oni sa šećernom bolesti. Kod njih je učestalost akutnog infarkta srca ili mozga i desetak puta veća u odnosu na normalnu populaciju. Stoga je kod tih bolesnika adekvatnim liječenjem (često primjenom i više od jednog lijeka za sniženje masnoća) neizmjerno važno postići što niže vrijednosti LDL kolesterola i triglicerida uz što više vrijednosti HDL kolesterola. Suprotno ranijim uvjerenjima, žene, kao i osobe starije životne dobi (iznad 80 godina) u slučaju hiperlipidemije također treba odgovarajuće liječiti zbog dokazano jednako povišenoga kardiovaskularnog rizika.

Prehrana i fizička aktivnost

Terapija povišenih vrijednosti serumskih masnoća može biti nefarmakološka (osobito kod bolesnika s niskim kardiovaskularnim rizikom). A može biti i farmakološka (primjenom neke od skupina lijekova kao što su statini, fibrati i slično) ako prehranom, tjelovježbom i normalizacijom tjelesne težine ne uspijevamo sniziti vrijednosti kolesterola i triglicerida.

U regulaciji masnoća u krvi iznimno je važna zdrava prehrana, odnosno optimalan omjer bjelančevina, ugljikohidrata i masti kako bi se osigurale odgovarajuće kalorijske potrebe organizma. U prehrani je važno što više koristiti masti biljnog podrijetla. To znači izbjegavanje visokokalorične hrane bogate zasićenim masnim kiselinama, kolesterolom i koncentriranim šećerima. Redovita umjerena tjelovježba ima iznimno povoljan učinak na razinu serumskih masnoća.

Ukratko, za sniženje ukupnog, LDL kolesterola i triglicerida potrebno je prilagoditi prehranu prema uputama stručnjaka. Potrebno je  smanjiti tjelesnu težinu i povećati fizičku aktivnost (kontinuirana svakodnevna fizička aktivnost u trajanju od 30 minuta). Za povećanje razine dobrog HDL kolesterola savjetuje se povećati fizičku aktivnost, smanjiti tjelesnu težinu, smanjiti unos ugljikohidrata i zamijeniti ih nezasićenim mastima. A potrebno je i smanjiti unos alkoholnih pića, unositi namirnice s niskim glikemijskim indeksom te prestati pušiti.

Farmakološko liječenje

Ako pridržavanje dijetalnih mjera prehrane i svakodnevne umjerene dozirane fizičke aktivnosti ne rezultira željenim uspjehom, u regulaciji dislipidemija valja pribjeći farmakološkom liječenju. Danas postoji niz lijekova (najpoznatiji su statini) koji na različite načine interferiraju s metabolizmom lipida te tako pridonose sniženju loših i povećanju dobrih masnoća u krvi

Vjerujte im: Liječnici obiteljske medicine mogu procijeniti rizik od infarkta

Već je godinama poznato da zajednice koje imaju dobre programe edukacije laika za oživljavanje imaju i veću stopu preživljavanja...

SAZNAJTE VIŠE

Posljednje smjernice Europskoga kardiološkog društva i Europskog društva za aterosklerozu za dijagnozu i liječenje dislipidemija veliku važnost pridodaju takozvanom ukupnom kardiovaskularnom riziku, a u čijem utvrđivanju vam može pomoći liječnik obiteljske medicine. Sukladno vašem ukupnom kardiovaskularnom riziku, pridruženim oboljenjima i životnim navikama najbolje se može definirati daljnja strategija liječenja povišenih masnoća u krvi.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama