Srce i krvne žile - 25. svibnja 2018.
AUTOR ČLANKA - Tanja Pekez Pavliško

Vjerujte im: Liječnici obiteljske medicine mogu procijeniti rizik od infarkta

Važna uloga u brizi o zdravlju srca pripada liječnicima obiteljske medicine koji, među ostalim, mogu procijeniti rizik nastanka kardiovaskularne bolesti (infarkta srca, moždanog udara) u sljedećih deset godina

liječnica, doktorica, ordinacija

Već je godinama poznato da zajednice koje imaju dobre programe edukacije laika za oživljavanje imaju i veću stopu preživljavanja pacijenata nakon prestanka rada srca.

Kardiovaskularne bolesti i dijabetes, koji se sve češće spominju kao kronične nezarazne bolesti, najveći su problem zdravstvenih sustava svih zemalja. Prije nekoliko desetljeća najveći su problem bile zarazne bolesti, posebice u zemljama u razvoju, no ta je slika sada proširena. Već nekoliko godina liječnici obiteljske medicine putem panela prate kronične bolesti svojih pacijenata (hipertenziju, dijabetes i kroničnu opstruktivnu bolest pluća), a obavljaju se i preventivni pregledi zdravih osoba. Naime, u ordinacijama obiteljske medicine i laboratorijima pri domovima zdravlja može se pratiti razina ukupnog HDL i LDL kolesterola, triglicerida, HbA1C, glukoze u krvi, obavljaju se spirometrija, EKG i, po potrebi, rendgen srca i pluća. To sve omogućava da se mnogo kvalitetnije i bez opterećivanja sekundarne zdravstvene zaštite u ordinacijama zbrinjava najveći dio kroničnih nezaraznih bolesti.

Nije potrebno za svaki visok tlak ili povišene masnoće odlaziti bolničkom specijalistu nego se treba pokušati pridržavati savjeta liječnika obiteljske medicine

Kada dođete u ordinaciju svog liječnika, sestra će vam izmjeriti visinu, težinu, opseg struka i bokova, tlak te uzeti podatke o pušenju i konzumiranju alkohola. Nakon toga će liječnik, na temelju tih podataka te onih iz laboratorija (masnoće i šećer), utvrditi vaš kardiovaskularni rizik kroz panele. Paneli su osmišljeni prema SCORE (Systematic Coronary Risk Evaluation koji je osmislilo Europsko kardiološko društvo) tablicama rizika koje se temelje na spolu, dobi, vrijednostima ukupnog kolesterola, tlaka te statusu (ne)pušača. Time se određuje mogućnost nastanka kardiovaskularne bolesti (infarkt srca, moždani udar) u sljedećih deset godina. Tako postoji zelena zona s najmanje rizika u kojoj je mogućnost nastanka kardiovaskularnog rizika do 1%, žuta zona (do 2%), narančasta (3 – 4%) i razne nijanse crvene od 5 do više od 15 posto.

Orijentir dobrog zdravlja

Nažalost, Hrvatska pripada zemljama koje imaju najviše stanovnika s povećanim Heart SCORE-om. I uz vrlo dobru dostupnost obiteljske medicine te laboratorija u kojima se mogu određivati masnoće i šećer te izvrsne mreže intervencijskih laboratorija u kojima se provodi koronarografija, nemoguće je bez zdravog načina života i promjena navika smanjiti mogućnost nastanka kardiovaskularne bolesti. Već samo promjenom načina života i odgovarajućim lijekovima situacija se može okrenuti u vašu korist. Učestali odlasci liječniku i/ili kardiologu neće vam smanjiti šanse za nastanak bolesti nego se morate pridržavati uputa o zdravom načinu života i redovitom uzimanju preporučenih lijekova.

Uz pridržavanje zdravih životnih navika, iznimno je korisno naučiti i pravilno oživljavanje

Treba znati da su obiteljski liječnici, osobito specijalisti obiteljske medicine, educirani da mogu liječiti najveći dio pacijenata s hipertenzijom te prepoznati druge bolesti kardiovaskularnog sustava. Stoga nije potrebno za svaki visok tlak ili povišene masnoće odlaziti bolničkom specijalistu nego se treba pokušati pridržavati savjeta liječnika obiteljske medicine i njegove medicinske sestre. Ako, pak, na temelju onoga što kažete svom liječniku, vaših nalaza nakon pregleda i EKG-a liječnik obiteljske medicine utvrdi da je potrebna konzultacija kardiologa ili dodatne pretrage, svakako poslušajte njegov savjet. No ne morate inzistirati na odlasku kardiologu, dijabetologu ili nekom drugom bolničkom specijalistu ako obiteljski liječnik drži vašu bolest pod kontrolom.

Budite “dobar” pacijent

Ne zaboravite, za dobru kontrolu bolesti potrebne su dvije strane – pacijent i liječnik. Stoga pokušajte biti “dobar” pacijent, usvojiti zdrave životne navike te se pridržavati savjeta i terapije koju vam je liječnik obiteljske medicine propisao. Zdrave navike podrazumijeva zdravu prehranu (unos povrća, voća te što manje šećera i masnoća), svakodnevno kretanje barem 30 minuta, a ako zdravstveno stanje omogućava, i bavljenje sportom, prestanak pušenja te izbjegavanje alkoholnih pića. Hrvatski kardiolozi u svakom pogledu prate svjetska dostignuća na području kardiologije kako klasične tako i invazivne, pa su u mogućnosti intervenirati u većini kardiovaskularnih bolesti. Osim toga, i kardijalna kirurgija je izvrsno razvijena te je moguće intervenirati od najjednostavnijih procedura do transplantacije srca.

Važnost oživljavanja

Uz pridržavanje zdravih životnih navika, iznimno je korisno naučiti i pravilno oživljavanje. Naime, većina iznenadnih srčanih smrti događa se izvan bolnice i osoba ima mnogo veće šanse ako laik počne kvalitetno oživljavanje ili ako upotrijebi automatski vanjski defibrilator (naime, namijenjeni su za korištenje laicima i iznimno su jednostavni i sigurni za upotrebu). Već je godinama poznato da zajednice koje imaju dobre programe edukacije o oživljavanju za laike imaju i veću stopu preživljavanja pacijenata nakon prestanka rada srca. Stoga možemo zaključiti – zdrav način života, nepušenje te suradnja s obiteljskim liječnikom i eventualno kardiologom preduvjeti su za što kvalitetniji i dulji život.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama