Srce i krvne žile - 05. listopada 2017.
AUTOR ČLANKA - Vlasta Vučevac

Ateroskleroza i mozak: kvarovi na biološkom kompjuteru

Ateroskleroza je odgovorna za najviše smrti u današnje vrijeme, a da bi je se spriječilo, potrebno je osigurati dobru cirkulaciju u mozgu

Ateroskleroza je odgovorna za najviše smrti

Razvojem civilizacije i visokim životnim standardom, odnosno promjenom u načinu prehrane i života, dolazi do ubrzanog razvoja procesa ateroskleroze i zato su bolesti krvnih žila mozga na drugom mjestu, iza bolesti srčanih arterija.

Ni jedna bolest u razvijenim zemljama nije odgovorna za više smrti od ateroskleroze. Proces ateroskleroze može zahvatiti svaku arteriju, a najčešće pogađa aortu, arterije srca – koronarke i arterije mozga – cerebralne arterije. Vrsta zahvaćene arterije određuje organ na kojem će se bolest razvijati. Ateroskleroza krvnih žila mozga glavni je uzrok infarkta mozga i moždanog udara.

Mozak – biološki kompjutor

Mozak je središnji živčani sustav, koji usklađuje i održava funkcije cijeloga tijela. Rad mozga možemo uspoređivati s radom kompjutora, ali tako savršen kompjutor kao što je mozak vjerojatno nitko nikada neće moći napraviti. Mozak je građen od tri djela:

  • moždanog debla,
  • malog i
  • velikog mozga.
Rad mozga možemo uspoređivati s radom kompjutora, ali tako savršen kompjutor kao što je mozak vjerojatno nitko nikada neće moći napraviti

Smješten je u šupljini, koju čine kosti lubanje kao “oklop”. Zato i malo povećanje sadržaja u toj šupljini (kao što je krvarenje, izljev, tumor) mogu biti smrtonosni. Mozak ima dvije polovice, a svaka ima četiri režnja:

  • čeoni,
  • tjemeni,
  • zatiljni i
  • sljepoočni.

Površina mozga je naborana mnoštvom vijuga, težak je oko 1400 g – samo 2 posto od ukupne tjelesne mase, a u sebi ima više od 25 milijardi stanica; od toga su 13 milijardi živčane stanice – neuroni, a 12 milijardi su potporne stanice – glija, koje su zadužene za izmjenu tvari u neuronima. Živčane stanice povezane su obilato živčanim vlaknima, a njihova ukupna dužina je oko 1000 km.

Kako mozak funkcionira?

Dobra moždana cirkulacija osigurava dobre moždane funkcije. Za svoj rad mozak troši veliku količinu energije – kisika i glukoze, koju dobiva krvotokom. Zato je potrebna dobra cirkulacija – dovoljan protok krvi kroz žile za dobar rad mozga. Mozak mora biti izuzetno dobro prokrvljen, tj. “dobro nahranjen” da bi mogao dobro raditi.

Već male promjene u količini krvi koja hrani mozak – malo smanjenje ili potpuni gubitak cirkulacije – uzrokuju zaboravljivost, smetenost, vrtoglavice ili šum u ušima. Kroz mozak odraslog čovjeka u 24 sata proteče oko 1100 litara krvi. Mozak dnevno potroši oko četvrtinu kisika od ukupne količine, a dvije trećine glukoze od ukupne količine u tijelu.

Kako nastaju oštećenja u mozgu?

Dođe li do prekida u protoku krvi, što znači da nestaje kisika i glukoze, odmah dolazi do oštećenja moždanih stanica (već za pet minuta moždane stanice počnu nepovratno propadati). Oštećenja moždanog tkiva nastanu tek kad se prokrvljenost mozga smanji na vrijednost manju od 15 posto prirodnog protoka – tada je riječ o moždanom udaru.

Razvojem civilizacije i visokim životnim standardom, odnosno promjenom u načinu prehrane i načinu života, dolazi do ubrzanog razvoja procesa ateroskleroze

Bolesti krvnih žila mozga – cerebrovaskularne bolesti – poznate su od davnina. Razvojem civilizacije i visokim životnim standardom, odnosno promjenom u načinu prehrane (brza, masna hrana) i načinu života (sjedalački način bez tjelesnih aktivnosti), dolazi do ubrzanog razvoja procesa ateroskleroze i zato su bolesti krvnih žila mozga na drugom mjestu (odmah iza bolesti srčanih arterija), a broj oboljelih se stalno povećava.

Moždani udar

Moždani udar najčešća je bolest poremećaja cirkulacije u mozgu u starijih osoba. To je nagli poremećaj protoka krvi ili potpuni prekid cirkulacije, što znači prekid dotoka hrane za određeni dio mozga. To uzrokuje ishemiju.

Druga vrsta poremećaja krvotoka je krvarenje u mozak – iznenadno pucanje krvne žile koja je aterosklerotski promijenjena, a to znači kruta, neelastična, s odebljalom stijenkom žile. Tako promijenjenu žilu prati povišen krvni tlak, koji uzrokuje pucanje stijenke žile.

Razlikujemo prolazni i razvijeni moždani udar.

Prolazni moždani udar uzrokuje prolazni poremećaj cirkulacije (kratkotrajni gubitak hrane) pa bolesnik osjeća slabost ruke, trnce oko usana, vrtoglavicu, iznenadnu jaku glavobolju, otežan govor, “kao da mu se plete jezi”, otežan hod, gubitak ravnoteže i koordinacije pokreta. Te promjene mogu trajati 24 sata ili nešto dulje. Same se normaliziraju. Stručno govorimo o “prolaznoj ishemičnoj ataci”, ali to je važan predznak da se može razviti smrtonosni moždani udar. Tom bolesniku potrebne su redovite liječničke kontrole krvnog tlaka i ostalih čimbenika rizika.

Razvijeni moždani udar je trajno oštećenje cirkulacije (prekid krvotoka ili pucanje žile). Razvija se polako ili nastaje naglo. Ako je oštećena dominantna, lijeva polovica mozga, imamo oduzetost suprotne strane tijela, poremećen govor ili nestanak govora i poremećenu svijest, od blagih oblika do duboke nesvijesti – “moždane kome”. Bolest krvnih žila glave je učestala, osobito u starijih od 65 godina i izrazito opasna jer uzrokuje visoku smrtnost i visok postotak invaliditeta u onih koji prežive.

Bolest krvnih žila glave je učestala, osobito u starijih od 65 godina i izrazito opasna jer uzrokuje visoku smrtnost i visok postotak invaliditeta u onih koji prežive

Prevencija ateroskleroze

Najvažniji je cilj provoditi prevenciju ateroskleroze, a to znači sniziti sve čimbenike rizika:

  • krvni tlak
  • vrijednost ukupnog kolesterola, triglicerida i “lošeg kolesterola” (LDL)
  • glikemiju,
  • pušenje,
  • prekomjernu tjelesnu težinu i
  • stres (ako je to danas moguće). Treba znati izbaciti ljutnju i pritisak, srediti odnose na poslu i u obitelji, povećati tjelesnu aktivnost (šetnja, plivanje) i ne zanemarivati vlastite tegobe i simptome.

>>Danas neuroznanstvenici znaju iznimno mnogo o tome kako i zašto naš mozak obavlja sve svoje funkcije, ali ipak, u usporedbi s onim što sve naš mozak može, vjerojatno znaju malo.<<

Promjena prehrane najvažniji faktor u prevenciji

Brojni su dokazi da hrana koju jedemo utječe na razvoj ateroskleroze, tj. na uzrok moždanog udara. Zato je upravo promjena u načinu prehrane najvažniji faktor u prevenciji.

  • Smanjiti unos masti u organizam: preporučuje se smanjenje unosa masti u organizam na najviše 30 posto od ukupnog unosa energije dnevno, pa bi tako zasićene masne kiseline (životinjske masti) trebale biti zastupljene najviše do 10 posto, nezasićene masne kiseline (omega-3 i omega-6) također do 10 posto, a jednostruko nezasićene masne kiseline (maslinovo ulje) od 10 do 15 posto ukupnog unosa energije.
  • Korištenje češnjaka u prehrani: djelotvorni sastojak češnjaka alicin i drugi spojevi uspješno snižavaju ukupnu količinu kolesterola i triglicerida, a podižu HDL, “dobar kolesterol”. Tako usporavaju nastanak zadebljanja na stijenki žile – plaka, a mogu smanjiti i veličinu nastalog zadebljanja. To je dokazano u mnogim istraživanjima. Uz to, češnjak sprječava i nakupljanje trombocita i viskoznost krvne plazme i tako olakšava protok krvi, a djeluje i antioksidativno.
  • Među biljnim preparatima najčešće se spominje korištenje drevnog lijeka iz ekstrakta listova drveta ginka, koji je i danas popularan. Smatra se da poboljšava protok krvi, sprječava nakupljanje trombocita i stvaranje ugrušaka, podiže čvrstoću stijenke žile i tako djeluje na poboljšanje cirkulacije, i to osobito u starijih osoba.
  • Omega-3 masne kiseline daju dodatni poticaj moždanoj cirkulaciji u borbi protiv nastanka krvnih ugrušaka i procesa ateroskleroze.

 5 namirnica za zaštitu arterija 

  1. Prženi bademi – 1 šaka = 9 g jednostruko nezasićenih masnih kiselina; dva puta dnevno, umjesto peciva, čipsa. Prirodni E vitamin u bademu i flavonoid u ljuski sprječavaju nastanak plaka, smanjuju upalu stijenke žile i snižavaju kolesterol.
  2. Avokado – snižava “loš” LDL kolesterol i trigliceride, a podiže HDL.
  3. Rajčica – svakodnevno uzimanje smanjuje rizik od razvoja srčano-žilnih bolesti za 30 posto (prema nekim istraživanjima), jer sadrži antioksidans likopen,velike količine vitamina C, kalija i vlakana.
  4. Omega-3 masne kiseline (npr. losos). Obrok = 1,8 g EPA i DHA. Snižava “loš kolesterol”, smanjuje upalu stijenke i tako usporava razvoj ateroskleroze i krvnih ugrušaka.
  5. Zobena kaša – stara hrana. Beta-glukan, topivo vlakno iz zobi, kao spužva upija želučane kiseline pune kolesterola u crijevima i eliminira ih te tako snižava “loš kolesterol”. Smatra se da šalica i pol zobene kaše dnevno snižava kolesterol za 2 do 3 posto.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama