Rekreacija i fitness - 23. listopada 2019.
AUTOR ČLANKA - Lejla Dizdarević Brković, dipl. prof. kineziologije, univ. spec. oec. organizacije i menadžmenta

Kretanje nije izbor nego osnovni preduvjet zdravlja

Zna se koliko je kretanje važno za zdravlje, no u 21. stoljeću svijetom se proširila hipokinezija, pojam kojim se opisuje premala količina kretanja te koji predstavlja siguran preduvjet za razvoj većine bolesti. Spriječimo ih pokretom

Hipokinezija ili premala količina kretanja - zašto je kretanje važno za zdravlje

U obrazovnom sustavu gotovo je zanemarena činjenica da se kretanje ubraja u osnovne ljudske potrebe. Ljudsko tijelo stvoreno je za kretanje i to bismo mu trebali omogućiti kako bi organizam normalno funkcionirao. Čovjek diše, jede i spava, a sve te funkcije mogu se nadomjestiti i na umjetan način, no za kretanje ne postoji zamjena.

Redovito kretanje u primitivnim sredinama još se smatra nužnim zlom. Poželjno je da bude na razini dnevne higijene. Ipak imamo samo jedno tijelo u kojem živimo i sami bismo se trebali pobrinuti te dati sve od sebe kako bismo ga održavali zdravim i funkcionalnim.

Osim brojnih koristi za zdravlje, redovita tjelesna aktivnost ima velike socijalne i psihološke dobrobiti. Za razliku od medicine koja reagira kada je bolest već nastupila, kineziologija je usmjerena na njihovu prevenciju u sklopu svojih mogućnosti – dakle, pokretom.

Hipokinezija – bolest 21. stoljeća

Nekada je svakodnevno i gotovo cjelodnevno kretanje bilo sastavni dio života. Dani su se provodili u lovu i skupljanju hrane u šumama. Bolest koja bi ljude onemogućila u kretanju izravno bi im ugrozila egzistenciju. Već pripitomljavanjem životinja i njihovim uzgojem znatno se smanjila količina kretanja. No ljudi su ipak ostali aktivni jer su se svi poljoprivredni poslovi i dalje obavljali bez strojeva – jedini stroj bilo je ljudsko tijelo.

Nakon industrijske revolucije, otvaranja tvornica te izuma automobila dodatno se smanjuje tjelesna aktivnost. Ipak još se slobodno vrijeme provodi u različitim aktivnostima i hobijima koji podrazumijevaju pokret. Djeca su na ulicama i igralištima, odrasli planinare, bicikliraju ili se druže na igralištu. Kretanje je i dalje važno, no s pojavom moderne tehnologije javlja se pojam hipokinezija, premala količina kretanja koja se smatra bolešću 21. stoljeća.

Možda bi bilo preciznije reći, to je siguran preduvjet za razvoj većine bolesti. Tu se prije svega misli na razvoj kardiovaskularnih bolesti, na dijabetes tip 2, osteoporozu, pretilost, bolna stanja lokomotornog sustava te na maligne bolesti. Pretilost je bolest protiv koje kineziolozi najčešće ratuju. Njome je zahvaćeno čak 65% muškaraca i 45% žena.

Tehnološki napredak utjecao je i na kretanje

Stoljeće u kojem živimo svima je drastično promijenilo životni stil. Tehnologija svakog dana napreduje, a čovjek se kreće manje nego ikad prije. Sve je više radnih mjesta koja zahtijevaju cjelodnevno sjedenje uz računala. Ni tijekom slobodnog vremena ljudi više nisu tjelesno aktivni. Zabavljaju se na društvenim mrežama, igranjem kompjutorskih igara ili nekim drugim hobijima koji gotovo u pravilu isključuju tjelesnu aktivnost.

Možda je do najveće promjene došlo kod djece. Poznato je da redovito kretanje pospješuje dječji razvoj, uključujući i kognitivne funkcije. Zbog prekomjerne roditeljske potrebe za zaštićenosti, djeca se sve manje igraju na otvorenom. Igra kretanjem još do prije nekoliko godina bila je simbol zdravog i lijepog djetinjstva, a sada je gotovo u potpunosti nestala.

Popularno je organizirano vježbanje pod vodstvom stručnih osoba i takve inicijative su za svaku preporuku. No treba znati da takva organizirana i vođena aktivnost u trajanju od sat vremena ne može zamijeniti cjelodnevno igranje na otvorenom. Svaki roditelj zna da djeca imaju neograničene količine energije. Kako bi je drugačije mogli kvalitetno potrošiti nego igrama koje uključuju pokret?

S obzirom na te činjenice o nagloj i drastičnoj promjeni životnog stila, ne treba nas čuditi pojava najrazličitijih bolesti, često već i u dječjoj dobi.

Hodajte! 15 minuta nije puno, a čuda čini za vaše zdravlje, tijelo i mozak

“Ova jednostavna aktivnost propagira se kao nešto što je ‘najsličnije čudotvornom lijeku'”, izjavio je dr. Thomas Frieden, direktor Centara...

SAZNAJTE VIŠE

Koliko kretanja je dovoljno?

Fitness industrija naglo se širi upravo u ovo vrijeme kada je sve više ljudi svjesno da se premalo kreće. Ta nas industrija pokušava uvjeriti da su dva sata treninga tjedno dovoljna za održavanje physical fitnessa (fizičke kondicije). S obzirom na vrijeme provedeno u sjedećem položaju u uredima, automobilima i kafićima, teško je reći da je to dovoljno vježbanja kako bi se anulirali svi negativni učinci sjedalačkog načina života.

Organizirano vježbanje uz stručno vodstvo ima niz prednosti. Međutim, upitno je je li ta količina kretanja dovoljna. Jedna od najvećih prednosti jest ta što se takvim treningom ciljano može utjecati na prevenciju bolesti koje proizlaze iz specifičnosti određenog radnog mjesta. Druga je prednost što se cijeli program vježbanja provodi pod stručnim vodstvom kineziologa. Tako je on prilagođen potrebama i mogućnostima pojedinca.

No uz organizirano vježbanje svakako bismo preporučili aktivan životni stil i izvan fitness studija. To podrazumijeva, ako je moguće, bicikliranje na posao, aktivno provođenje vikenda, svakodnevne šetnje nakon posla, pa i kada ste umorni, džogiranje s prijateljicom umjesto sjedenja u kafiću.

Lekcije od najranije dobi

Već smo ranije spomenuli da u našem društvu još ne postoji svijest o važnosti redovitoga kretanja. No kao što se od najranije dobi djecu uči pravilima osobne higijene, tako bi i kretanje trebalo od djetinjstva uvesti u dnevnu rutinu. Trenutačno je možda prerano govoriti o tome jer ni roditelji kretanju ne pridaju važnost, a oni djetetu predstavljaju primjer.

U vrtićima postoje male sportske škole čiji bi primarni cilj trebao biti da djeca zavole kretanje. U njima djeca usvajaju naviku redovitog vježbanja, ali i uče o važnosti kretanja te pravilnoj prehrani na razini primjerenoj njihovu uzrastu. Iako su moderna djeca zaluđena informatičkom tehnologijom, mogli bismo reći da su male sportske škole u vrtićkoj dobi dobar početak učenja o važnosti redovitoga kretanja.

Budimo iskreni, neke starije generacije nisu imale tu priliku pa i ne čudi što prosječni stanovnik Hrvatske ne vježba redovito i ne shvaća zašto je vježbanje toliko djelotvorno u očuvanju zdravlja. Nove generacije od rane dobi uče da je potrebno vježbati pa vjerujemo da smo na dobrom putu odgajanja tjelesno osviještenih mladih ljudi.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama