Dječje zdravlje - 02. srpnja 2019.
AUTOR ČLANKA - Sanja Petek Modrić, dr. med., spec. dermatovenerolog, Poliklinika Viva-derm, Varaždin

S djecom pod suncobranom: Kako pravilno zaštititi dječju kožu od sunca

Nježna dječja koža posebno je osjetljiva na utjecaje iz okoline, pa tako i na štetno UV zračenje. Stoga joj svakako posvetite punu pažnju i usvojite mjere opreza

S djecom pod suncobranom: Kako pravilno zaštititi dječju kožu od sunca

Sunce i život na Zemlji neraskidivo su vezani, ono je neophodno za našu egzistenciju. Zaslužno je za dobro raspoloženje, a suncu zahvaljujemo i stvaranje aktivnog oblika vitamina D u našem tijelu, s čijim se manjkom povezuje niz bolesti, čak i karcinom i autizam. U prošlosti se boravak na suncu smatrao dobrim i poželjnim, osobito je to vrijedilo za djecu. No današnja moderna znanost dokazala je da sunce ima brojne štetne učinke.

Najčešće oštećenje kože prouzročeno djelovanjem sunca jest opeklina. Nakon sunčanja određeno područje kože postaje crveno, otečeno i bolno na dodir. Ako su opeklinama zahvaćena veća područja, mogu ih pratiti i opći simptomi poput povišene tjelesne temperature, groznice, probavnih smetnji, gubitka svijesti… Tada govorimo o sunčanici koja može biti opasna, osobito u dječjoj dobi. Znamo da sunce uzrokuje i brojne alergije te da u većim količinama može negativno utjecati na naš imunitet te tako potaknuti razvoj određenih infekcija kože (poput herpesa), odnosno sistemskih bolesti kao što je sistemski eritemski lupus.

Spomenimo i hiperpigmentacije. Naime, melanin je prirodni pigment koji našoj koži daje boju, a štiti nas i od štetnih učinaka sunčevih zraka. No njegova pojačana proizvodnja u donjim dijelovima površinskog sloja kože te njegovo pomicanje i prekomjerno nakupljanje u površinskim slojevima kože uzrokuju pojave tamnih mrlja – hiperpigmentaciju. Sunce je zaslužno i za ubrzano starenje kože, kao i za nastanak malignog melanoma.

Nevidljiva prijetnja

Objašnjenje za štetnost sunca skriva se u nevidljivim zrakama UV (ultraljubičastog) spektra, točnije treba ga tražiti u UVA i UVB spektru – štetnost oba je podjednaka. Ne postoje sigurne UV zrake, to pravilo vrijedi i za one koje dolaze iz umjetnih izvora, poput solarija.

Količina sunca (pa tako i UV zraka) koju primimo ovisi o brojnim faktorima. Različita je u različito doba dana, ovisna je i o godišnjem dobu, o mjestu pa i geografskoj širini. Veće količine UV zraka mogu prodrijeti kroz oblake, maglu ili smog. Voda, pijesak, oblaci, kamenje i snijeg izazivaju refleksiju UV zraka i time pojačavaju njihov štetan učinak.
Vrlo važnu ulogu u sprečavanju oštećenja suncem igra ozonski omotač.

On, naime, svojim prisustvom sprečava prodiranje štetnih UV zraka do Zemljine površine. Iako se količina ozona mijenja iz dana u dan i od mjesta do mjesta, znanstvenici su utvrdili da se ukupna količina ozona u posljednjih deset godina znatno smanjuje. To je dijelom posljedica prirodnih čimbenika, ali i onih koji „leže ljudima na duši“ kao što su industrija, ispušni plinovi, sprejevi i drugi.

Pratite UV indeks

Zato je uveden pojam UV indeks. On pruža važnu informaciju pomoću koje možemo planirati svoje aktivnosti izvan kuće kako bismo izbjegli štetna sunčeva zračenja. UV indeks je prognoza koja nas obavještava kolika se količina ultraljubičastih zraka očekuje na površini Zemlje sredinom dana, kada je sunce najintenzivnije. Što je UV indeks viši, brže i jače će ultraljubičaste zrake izazvati oštećenja na koži i očima.

On ovisi o „visini“ sunca, količini i gustoći oblaka te o debljini ozonskog omotača. Vrijednost UV indeksa izražena je na skali od 0 do 10 i objavljuje se najčešće u sklopu vremenske prognoze. Osobita pažnja i izbjegavanje sunca potrebni su kada UV indeks iznosi 5 ili više.

Dakle, sa zaštitom na suncu treba početi što ranije, u djetinjstvu. Smatra se, naime, da čovjek primi do 80 posto sunčeve energije do 18. godine života pa je zaštita od sunca u djetinjstvu iznimno važna za prevenciju karcinoma kože u zreloj dobi.

Zašto djeca nisu otporna

No treba znati i to da nakon dolaska na ovaj svijet naša koža nije ni približno tako otporna kao kod odraslih, a nije ni potpuno razvijena. Sva tri sloja kože – epiderma (vanjski sloj), derma (srednji sloj) i subcutis (masno potkožno tkivo) – tanja su u odnosu na onu kod odraslih, a posebice se to odnosi na epidermu koja nas izravno štiti od vanjskih utjecaja te je prva na udaru. I njezina je struktura različita, stanice su rjeđe raspoređene, aktivnost žlijezda znojnica i lojnica je manja pa sve to utječe na osjetljivost na koju treba pripaziti te stoga bebu na odgovarajući način zaštititi.

Treba uzeti u obzir da će takva koža sve lakše upiti, ono što je dobro i korisno, ali i ono što nije, da ne može zadržati vlagu u istoj količini kao i koža odraslih, pa je sklona isušivanju, a ljeti posebno treba misliti na to da je iznimno osjetljiva na utjecaj sunca. Naime, kod beba je niska aktivnost stanica odgovornih za proizvodnju melanina (melanocita koji štiti jezgru stanica kože od UV zraka).

Koliko su opasni zaštitni faktori i kako se sigurno zaštititi od sunca?

Taman kad smo usvojili savjet da je nezaštićeno sunčanje opasno pa savjesno nanosimo debeli sloj zaštitnog faktora prije izlaska...

SAZNAJTE VIŠE

Pravilna zaštita i njega

Što možemo učiniti kako bismo zaštitili najmlađe i njihovu osjetljivu kožu?

Preporučljivo je izbjegavanje sunca kada je ono najintenzivnije (između 10 i 16 sati) te dulji boravak pod izravnim utjecajem sunčevih zraka. Djeca bi se trebala igrati u sjeni, a bebama mlađima od šest mjeseci boravak na izravnom suncu se uopće ne preporučuje. Osim toga, važno je znati da je sunce „snažnije“ što smo bliže ekvatoru, na planinama te u ljetnim mjesecima uz more. Naime, prisutna je i refleksija sunčevih zraka od morske površine, pijeska, kamenja, pa i betona (a zimi i snijega), što pojačava oštećenja kože nastala djelovanjem sunca.

Svakako najbolju zaštitu na suncu pruža – odjeća. Obucite djeci svijetlu odjeću, na glavu im stavite šeširić, a oči zaštitite sunčanim naočalama.

Otkrivene dijelove tijela namažite zaštitnim kremama namijenjenim osjetljivoj, dječjoj koži. Kreme neka sadrže UVA i UVB zaštitu sa što višim zaštitnim faktorom. Potrebno ih je nanijeti u debelom sloju, barem pola sata prije izlaganja suncu, a nanošenje ponavljati svaka dva sata. U slučaju kupanja, znojenja ili brisanja ručnikom, kremu je potrebno nanositi još češće. Ne zaboravite zaštititi i osobito osjetljive dijelove poput ušiju, usana i nosa.

O njezi kože svojih mališana mislite i nakon dolaska kući s plaže ili izleta. Čak i ako se nije pojavilo crvenilo od sunca, nakon tuširanja nanesite proizvod za njegu osjetljive dječje kože kao što su preparati na bazi kamilice ili aloje koji djeluju umirujuće, hrane kožu te joj osiguravaju odgovarajuću vlažnost.

Ne uskraćujte mališanima radost ljetovanja, no njihovo zdravlje svakako mora biti prioritet. Uostalom, ljeti su dani dulji, a večeri tople pa nema razloga ne dočekati na plaži s djecom nezaboravan zalazak sunca.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama