Kožne bolesti - 19. lipnja 2019.
AUTOR ČLANKA - Sanja Petek Modrić, dr. med., spec. dermatovenerolog, Poliklinika Viva-derm, Varaždin

Mislite na zdravlje kože: „Šalabahter“ za odgovarajuću zaštitu od sunca

Sunce nam daje život, no pretjeranim izlaganjem štetnom UV zračenju možemo ga ugroziti ili prerano ostarjeti

Mislite na zdravlje kože: „Šalabahter“ za odgovarajuću zaštitu od sunca

Iako se o utjecaju sunca na kožu i zaštiti redovito piše svake godine, doista je poželjno uvijek iznova obnoviti znanja, sve dok nam zaštita od UV zraka ne postane dobro uhodana navika.

Ponavljanje je majka mudrosti, lekcija je koja se proteže iz generacije u generaciju. Pa ipak, možda će tek naša djeca doista usvojiti pravila o zaštiti kože od sunca uz spoznaju koliko izlaganje štetnom UV zračenju doista može biti opasno za naše zdravlje, posebice kad je ono najjače.

Možda će njima biti manje privlačna brončana put jer će znati da je takva boja odraz već nastalih oštećenja kože, čak i ako joj nisu prethodile opekline.

Iako se o utjecaju sunca na kožu i zaštiti redovito piše svake godine, doista je poželjno uvijek iznova obnoviti znanja, sve dok nam zaštita od UV zraka ne postane dobro uhodana navika. Stoga vam ovom prilikom donosimo mali „šalabahter“, upute za zdrav život ispod sunca zlatnoga.

Kako sunce djeluje na kožu?

Odgovor na ovo pitanje nalazi se u procesu koji se naziva melanogeneza. Dakle, tamnjenje kože odvija se u dva koraka. Najprije stanice odgovaraju na UVB zrake te dolazi do brze reakcija tamnjenja. U sljedećem koraku slijedi spomenuta melanogeneza, odnosno proces do kojeg dolazi pod utjecajem UVA zraka. U melanocitima se proizvodi pigment melanin pa oni postaju tamniji.

Vaša brončana put na kraju ljeta rezultat je povećanog broja tamnih melanocita. Iznimno je važno uzeti u obzir činjenicu da sunce ne potiče u pozitivnom smislu stvaranje melanina, nego uzrokuje oštećenje stanica zbog čega dolazi do pojačanog stvaranja pigmenta.

Ne uskraćujemo li tijelu stvaranje vitamina D ako se previše štitimo?

Vitamin D ima iznimno važnu ulogu u zaštiti našeg zdravlja. S njegovim se manjkom povezuje niz bolesti, pa se tako spominju i karcinom i autizam, a štiti i naše kosti te je neophodan u prevenciji rahitisa i osteoporoze. Priča o vitaminu D opširnija je i složenija, znanstveno čvrsto utemeljena te se s dobrim razlogom u današnje vrijeme propisuju dodatne doze djeci i starijim osobama te određenim skupinama pacijenata, posebice tijekom zimskih mjeseci.

No kada govorimo o zaštiti od sunca, dobro je znati da je već desetak minuta (do najviše pola sata) nezaštićenog izlaganja suncu tijekom dana dovoljno da se stvori potrebna količina ovog vitamina, barem kod osoba svjetlije puti, tamnijima će biti potrebno samo nekoliko minuta više. Pritom nije nužno svakodnevno izlaganje kože suncu, nego samo nekoliko puta tjedno. Naravno, pritom treba voditi računa o osjetljivosti kože na sunce pa se nikako ne smije pretjerati. Jedna od preporuka kaže da bi se suncu trebalo izlagati pola vremena kraće od onog koje je uobičajeno potrebno da se pojave prvi tragovi opeklina na vašoj koži.

Koliko će se točno vitamina D stvoriti, ovisi o tome koje je doba dana, na kojem dijelu kontinenta živite te kakva je boja vaše kože. Izložite li veći dio tijela suncu, stvorit će se više vitamina D. Ipak, zaštita od sunca je apsolutno na prvome mjestu jer se vitamin D ipak može nadoknaditi dodacima prehrani, a oštećenja kože su nepovratna.

Koje su posljedice pretjeranog izlaganja suncu?

Najčešća posljedica pretjeranog izlaganja suncu su opekline. Kad ste predugo izloženi suncu, koža pocrveni, nerijetko peče te je osjetljiva na dodir. Oštećenja kože uzrokuju UVA i UVB zrake sunca koje prodiru kroz njezinu površinu. Dakle, opeklina je siguran znak da ste predugo bili na suncu.

Međutim, oštećenje kože ne mora uvijek biti vidljivo. Naime, UV svjetlo može promijeniti vaš DNK te dovesti do preranog starenja, a s vremenom i do razvoja karcinoma kože, uključujući melanom.

Koliko su opasni zaštitni faktori i kako se sigurno zaštititi od sunca?

Taman kad smo usvojili savjet da je nezaštićeno sunčanje opasno pa savjesno nanosimo debeli sloj zaštitnog faktora prije izlaska...

SAZNAJTE VIŠE

Kako izabrati odgovarajuću zaštitu?

Sa zaštitom od sunca treba početi od najranije dobi jer posljedice oštećenja mogu biti vidljive puno godina kasnije. Svi preparati imaju za cilj štititi kožu od oštećenja i sprečavati prodiranje sunčevih zraka u dublje slojeve kože. Većina ih sadrži takozvane kemijske filtre koji se aktiviraju kada sunčeve zrake uđu u kožu – tada ih upijaju ili raspršuju.

Postoje i sredstva za zaštitu s fizikalnim ili mehaničkim filtrima koji ultraljubičaste zrake odbijaju ili raspršuju već na površini kože. Kad je riječ o izboru odgovarajućeg preparata, svakako je korisno savjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom, posebice ako je riječ o djeci te osobama s iznimno osjetljivom ili alergijama sklonoj koži, poput atopijskog dermatitisa.

Pripazite da preparati pružaju zaštitu i od UVB, kao i od UVA zraka koje prodiru još dublje u kožu. Pojam s kojim se susrećemo i viđamo ga na ambalaži tih proizvoda jest SPF, odnosno Sun Protection Factor. On označava koliko se puta dulje možemo izložiti suncu, a da pritom ne dođe do razvoja opeklina. Primjerice, ako na suncu bez zaštite pocrvenimo za deset minuta, krema sa SPF 30 omogućava nam da na suncu ostanemo 30 puta dulje, odnosno 300 minuta.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama