Ljutina na tanjuru: ugrijmo se začinima

Hladnije je vrijeme i godi nam hrana koja nas grije, bilo da je riječ o toplom napitku ili začinjenim jelima koja nam pružaju osjećaj ugode iznutra. Danas, čast da se o njima kaže više, imaju feferoni, mažuran, vrisak, origano, đumbir i crni papar.

Ljutina za toplinu

Feferoni (čili ili ljute papričice) uzgajaju se već 12 tisuća godina. Svoju popularnost uvelike mogu zahvaliti širokoj primjeni u narodnoj medicini i mnogim pozitivnim učincima na zdravlje.

Značajno mjesto među aktivnim tvarima feferona svakako imaju kapsaicinoidi koji daju osjećaj žarenja i topline čineći tako jela posebnima. Kapsaicinoidi se ne detektiraju samo osjetnim pupoljcima na jeziku, već i specifičnim receptorima smještenima u ustima, ždrijelu i želucu. Svaki pojedini kapsaicinoid čovjek „osjeća“ drugačije. Tako norhidrokapsaicin iritira najmanje, a osjećaj topline je prisutan u prednjem dijelu usta. Osjećaj žarenja koji daje smanjuje se odmah nakon konzumiranja feferona ili njima začinjene hrane. Nasuprot norhidrokapsaicinu, tipičan, jači osjet žarenja daju kapsaicin i dihidrokapsaicin. Osjeća se u središnjem dijelu usta, na zadnjem dijelu jezika i u ždrijelu. Naknadni, no izrazito iritirajući i dugotrajan osjećaj ljutine na stražnjem dijelu jezika i u ždrijelu daje dihidrokapsaicin.

Osim toga, dodatak feferona u prahu daje crvenu nijansu jelu i tako i vizualno pojačava doživljaj topline.

Kapsaicin – pomoć u očuvanju funkcije perifernih živaca

Poznato je da šećerna bolest negativno utječe na zdravlje perifernih živaca. Rezultat je to, između ostalog, nedovoljnog lučenja ili intolerancije na inzulin, povišene koncentracije glukoze u krvi, slabe opskrbe kisikom, povećanog stvaranja slobodnih radikala i posljedičnih upalnih procesa. U konačnici, čak oko 50 % šećernih bolesnika pati od gubitka osjeta na rukama i nogama.

Znanstvena istraživanja pokazuju potencijal kapsaicina u olakšavanju tegoba povezanih sa šećernom bolešću. Naime, uočilo se kako upravo kapsaicin pomaže u vraćanju osjeta u prstima te ublažavanju bola.

Pikantnošću jela protiv osjećaja hladnoće

Za hladnijeg vremena, kod žena nerijetko dolazi do sužavanja krvnih žila i loše cirkulacije praćene izraženim osjećajem hladnoće, glavoboljom, čestim mokrenjem, ukočenošću leđa, „ljubičastim noktima“ i sl.

Širenju krvnih žila i ublažavanju neugodnog osjećaja hladnoće pomaže dušikov-monoksid kojeg ima u biljkama; povrću i začinima kao što je vrisak. Kao začin se koristi tisućama godina. Njegova dobrobit za zdravlje čovjeka dolazi od esencijalnih ulja i fenolnih komponenti. Među posljednjima su naringenin, eriodictiol i luteolin koji šire krvne žile.

I brojni drugi sastojci začina sadrže aktivne tvari oporog okusa koje pomažu širenje krvnih žila. Primjer su gingerol i šogaol u đumbiru, piperin u crnom papru, te ružmarinska kiselina kojom obiluju origano i mažuran. Gingerol također djeluje protiv gljivica, doprinosi zdravlju debelog crijeva te pomaže pri učenju i pamćenju. Nije na odmet spomenuti kako ružmarinska kiselina pokazuje antioksidativno, protuupalno, antibakterijsko, antivirusno, antimutageno i adstrigentno djelovanje. Njezina prisutnost u prehrani vezuje se uz smanjenje rizika od bolesti srca te pojave različitih vrsta zloćudnih bolesti.

Dašak ljute inspiracije

Feferoni, đumbir, mažuran i origano jednostavno se mogu uključiti u naša uobičajena jela. Dajmo mašti na volju i iskoristimo njihove dobrobiti za zdravlje. Štoviše, njihovim dodatkom jelima smanjujemo količinu soli u prehrani. Evo ideja.

• U svježi sir dodajte mljevene feferone.
• Netom prije posluživanja, mljeveni đumbir dodajte domaćoj povrtnoj juhi (u tom slučaju smanjite dodatak papra).
• Kompotu od suhih šljiva, jabuka, dunja i krušaka dodajte komadić korijena đumbira.
• Umaku od junetine i povrća dodajte malo mljevenih feferona.
• Origano i mažuran se odlično uklapaju s povrćem pirjanim u woku.
• Čaj od korijena đumbira pročišćava dišne putove pa je izvrstan protiv prehlade.    

Gusta povrtna juha

Sastojci (za 4 osobe):

• cvjetača, 150 g
• brokula, 100 g
• mrkva, 100 g
• luk, 50 g
• celerov korijen, 20 g
• ulje, 15 g
• koraba, 5 g
• peršinov korijen, 5 g
• sol, papar, mljeveni đumbir, mažuran, origano
• peršinov list za dekoraciju

Priprema: na ulju i malo vode blago propirjajte sitno izrezani luk. Dodajte cvjetaču, brokulu i na kockice izrezanu mrkvu te sitno izrezani celer, korabu i peršin. Začinite mažuranom, solju, origanom i paprom te dolijte oko 4 dl vode. Kuhajte oko 20 minuta. Kada je povrće kuhano, izvadite mrkvu na tanjur, a juhu izmiksajte štapnim mikserom. Mrkvu izrežite na kockice ili kolutiće. Po potrebi juhu razrijedite vodom i još jednom zakuhajte. Dodajte mljeveni đumbir, vratite mrkvu u juhu, pospite usitnjenim peršinom i uživajte. 

Vjerujemo da vam je ovaj tekst pobudio maštu i da ćete spomenute zanimljive začine češće koristiti u pripremi svojih omiljenih jela. Neka vam je uslast.

Autorica teksta dr. sc. Vesna Bosanac, nutricionistkinja je i autorica slikovnice „Naš veseli dan“. Pratiti ju možete i na stranici www.prehranasportasa.com