Adiva logo
ADIVA > Riječ farmaceuta
Riječ farmaceuta
30. srpnja 2026.
AUTOR: Aleksandra Grundler Bencarić, mag. pharm.

Toplinski val može pogoršati kronične bolesti: Tko je najugroženiji?  

Toplinski valovi posljednjih su godina sve češći, a visoke temperature i povećana vlažnost zraka predstavljaju ozbiljno opterećenje za organizam. Iako vrućinu većina ljudi doživljava kao neugodnost, ona može dovesti do dehidracije, pogoršanja kroničnih bolesti pa čak i životno ugrožavajućih stanja poput toplinskog udara.

Toplinski val može pogoršati kronične bolesti: Tko je najugroženiji?
PREGLED SADRŽAJA
  1. Što je toplinski val?
  2. Kako visoke temperature djeluju na organizam?
  3. Koje zdravstvene tegobe mogu uzrokovati vrućine?
  4. Tko je posebno ugrožen tijekom toplinskog vala?
  5. Toplinski val može pogoršati i mentalno zdravlje
  6. Poseban oprez kod uzimanja određenih lijekova
  7. Vrućine nisu bezazlene

Što je toplinski val?

Toplinski val označava razdoblje izrazito visokih temperatura zraka, često praćenih povećanom vlagom. Tijekom toplinskih valova u Hrvatskoj dnevne temperature redovito prelaze 30 °C, nerijetko dosežu i više od 39 °C, dok se noćne temperature zadržavaju oko 25 °C.

Dodatni problem predstavlja visoka vlažnost zraka. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), normalna vlažnost zraka na otvorenom iznosi između 50 i 80 %, dok se u zatvorenim prostorima preporučuje između 40 i 60 %.

Lijekovi koji mogu povećati rizik od padova i lomova kod starijih

Kako visoke temperature djeluju na organizam?

Toplinski val predstavlja veliko opterećenje i za zdrave i za kronično bolesne osobe. Najčešći simptomi su osjećaj vrućine, žeđ, umor, slabost, omamljenost i smanjena radna sposobnost. Visoke temperature često narušavaju i kvalitetu sna, što dodatno iscrpljuje organizam.

Pri visokim temperaturama tijelo gubi velike količine tekućine znojenjem. Time se narušava ravnoteža elektrolita, krvne se žile šire, a krvni tlak pada. Budući da se smanjuje volumen krvi u cirkulaciji, krv postaje gušća, što povećava rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i tromboze.

Istodobno srce mora raditi brže kako bi održalo dovoljnu cirkulaciju krvi, što dodatno opterećuje kardiovaskularni sustav. Ako je uz visoku temperaturu prisutna i povećana vlažnost zraka, otežano je disanje, pa se ubrzava rad dišnog sustava kako bi organizam dobio dovoljno kisika.

Drugim riječima, visoke temperature pokreću čitav niz promjena koje međusobno djeluju jedna na drugu i dodatno opterećuju organizam.

Koje zdravstvene tegobe mogu uzrokovati vrućine?

Prva posljedica visokih temperatura najčešće je dehidracija, koja može izazvati glavobolju, vrtoglavicu i grčeve u mišićima.

Ako se organizam ne uspije rashladiti i nadoknaditi izgubljenu tekućinu, može se razviti toplinska iscrpljenost, koju karakteriziraju izrazita slabost i nesvjestica.

Najteži oblik je toplinski udar. Tada dolazi do pregrijavanja organizma, a tjelesna temperatura može porasti na 40 °C ili više. Riječ je o hitnom medicinskom stanju koje zahtijeva neodgodivu liječničku pomoć jer može završiti trajnim oštećenjima organizma ili smrtnim ishodom.

Visoke temperature mogu uzrokovati i osip od vrućine, osobito kod djece i osoba koje se pojačano znoje.

Tko je posebno ugrožen tijekom toplinskog vala?

Najosjetljivije skupine su mala djeca, starije osobe i kronični bolesnici.

Osobe koje boluju od kardiovaskularnih bolesti, bolesti dišnog sustava, bubrežnih bolesti ili dijabetesa teže podnose visoke temperature. Kod njih može doći do pogoršanja osnovne bolesti, slabije regulacije kroničnog stanja, pa čak i životno ugrožavajućih komplikacija.

Smrtni ishodi tijekom toplinskih valova često nisu posljedica same vrućine, nego pogoršanja kroničnih bolesti koje visoke temperature dodatno opterećuju.

Toplinski val može pogoršati i mentalno zdravlje

Utjecaj toplinskih valova na mentalno zdravlje često se zanemaruje, iako može biti vrlo značajan.

Većina ljudi tijekom velikih vrućina osjeća umor, iscrpljenost, razdražljivost i smanjenu koncentraciju. Kod osoba koje imaju mentalne poremećaje takve promjene mogu biti još izraženije.

Primjerice, kod osoba koje boluju od depresije mogu se pojačati osjećaji bezvoljnosti, slabosti i nemoći, dok osobe s anksioznim poremećajima mogu češće osjećati tjeskobu ili paniku. Kod osoba koje se liječe od ovisnosti o alkoholu ili drogama može se pojačati žudnja za sredstvima ovisnosti, a osobe sklone agresivnom ponašanju mogu teže kontrolirati svoje reakcije.

Toplinski val može pogoršati kronične bolesti: Tko je najugroženiji?

Poseban oprez kod uzimanja određenih lijekova

Osobe koje uzimaju antipsihotike ili antidepresive trebaju biti posebno oprezne tijekom toplinskih valova.

Naime, neki od ovih lijekova mogu pojačati znojenje, osobito noću, dok drugi smanjuju znojenje ili osjećaj žeđi. U kombinaciji s visokim temperaturama to može ubrzati razvoj dehidracije i povećati rizik od toplinske iscrpljenosti ili toplinskog udara.

Starenje i lijekovi
Riječ farmaceuta

Starenje i lijekovi: Zašto isti lijek u 20-ima djeluje drugačije nego u 70-ima

Vrućine nisu bezazlene

Toplinski valovi predstavljaju ozbiljan izazov za cijeli organizam, a njihov utjecaj posebno je izražen kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Dovoljna hidracija, izbjegavanje boravka na otvorenom tijekom najtoplijeg dijela dana, rashlađivanje prostora i pridržavanje preporuka liječnika, osobito ako uzimate kroničnu terapiju, mogu značajno smanjiti rizik od ozbiljnih zdravstvenih posljedica tijekom velikih vrućina.

 

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.