Srce i ljetne vrućine: Tko je pod najvećim rizikom tijekom toplinskih valova?

Kako se organizam štiti od pregrijavanja?

Sva toplokrvna živa bića nastoje održati tjelesnu temperaturu konstantnom. Životinje zato imaju dugu i gustu dlaku ili krzno koje ih zimi štiti od hladnoće. Dolaskom toplijih dana odbacuju ga kako bi se tijelo moglo lakše hladiti tijekom ljeta.

Slično tome, i čovjek se prilagođava promjenama temperature. Zimi nosimo topliju, višeslojnu odjeću koja čuva toplinu, dok tijekom proljeća i ljeta biramo laganu, prozračnu i svjetliju odjeću kako bi upijala što manje sunčeve topline. Mnogi koriste i klimatizirane prostore kako bi spriječili pregrijavanje organizma.

Podsjetimo, i pothlađivanje i pregrijavanje tijela mogu, ako su dovoljno izraženi, zaustaviti važne metaboličke procese u organizmu, što može biti životno ugrožavajuće.

Temperaturu tijela regulira centar u mozgu – hipotalamus – koji reagira i na njezino povećanje i na sniženje.

Kod pothlađivanja hipotalamus šalje impulse poprečnoprugastim mišićima koji se ritmički stežu i opuštaju. Ta pojava poznata je kao drhtanje, a njome organizam proizvodi toplinu. Kada se tijelo dovoljno zagrije, drhtanje prestaje.

Kod pregrijavanja događa se suprotan proces. Krvne žile u koži se šire, pojačava se znojenje, a isparavanjem znoja s površine kože tijelo gubi toplinu i hladi se.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Zašto su visoke temperature opterećenje za srce?

Pojačanim znojenjem organizam može izgubiti velike količine tekućine, što dovodi do dehidracije. Posljedično se smanjuje volumen cirkulirajuće krvi, krvni tlak pada, a srce mora ubrzati rad kako bi svim organima osiguralo dovoljno kisika i hranjivih tvari.

Istodobno se zbog manjka tekućine srce slabije puni krvlju pa je količina krvi koju izbaci pri svakom otkucaju manja. To pokušava nadoknaditi povećanjem broja otkucaja u minuti.

Dodatni problem predstavlja činjenica da je tijekom dehidracije smanjen i protok krvi kroz koronarne arterije koje opskrbljuju srčani mišić. Tako se srce nalazi u situaciji da dobiva manje kisika i hranjivih tvari, a istodobno mora raditi intenzivnije kako bi organizam normalno funkcionirao. Moglo bi se reći da se srce na neki način “žrtvuje” kako bi ostatak organizma preživio.

Tko je pod najvećim rizikom tijekom toplinskih valova?

Iako visoke temperature mogu predstavljati izazov za svakoga, određene skupine ljudi posebno su osjetljive na posljedice toplinskih valova.

Najveći rizik imaju osobe sa zatajenjem srca, koronarnom bolesti srca (anginom pektoris ili nakon preboljelog infarkta), osobe koje boluju od povišenog ili izrazito niskog krvnog tlaka te uzimaju lijekove za njegovo liječenje, osobito diuretike.

Povećan rizik imaju i starije osobe jer slabije osjećaju žeđ, organizam im se sporije prilagođava visokim temperaturama, a često boluju i od više kroničnih bolesti istodobno.

Posebnu pozornost treba posvetiti i osobama sa šećernom bolešću te kroničnim bubrežnim bolestima jer kod njih dehidracija može dodatno narušiti ravnotežu organizma i povećati opterećenje srca.

U skupinu povećanog rizika ubrajaju se i trudnice te osobe koje zbog prirode posla veći dio dana provode na otvorenom, primjerice radnici u građevinarstvu i poljoprivredi. Dugotrajna izloženost visokim temperaturama uz fizički napor značajno povećava rizik od toplinskog stresa i dehidracije.

Posebno treba upozoriti na opasnost ostavljanja malog djeteta u zatvorenom automobilu, čak i na nekoliko minuta. Temperatura u vozilu vrlo brzo doseže životno ugrožavajuće vrijednosti i može dovesti do teških posljedica.

Kako se zaštititi tijekom velikih vrućina?

Zaštita od ljetnih vrućina temelji se na nekoliko jednostavnih, ali vrlo učinkovitih mjera.

Važno je izbjegavati veće fizičke napore tijekom najtoplijeg dijela dana te aktivnosti planirati rano ujutro ili u večernjim satima, kada su temperature niže. Upravo zato nije slučajno što se mnogi poslovi na otvorenom tradicionalno obavljaju u ranim jutarnjim satima.

Jednako je važna redovita nadoknada tekućine, prvenstveno vodom, dok alkoholna pića treba izbjegavati jer dodatno potiču dehidraciju.

Na nezaštićenoj koži jako sunce može izazvati i opekline, stoga se preporučuje nositi laganu i prozračnu odjeću, po mogućnosti svijetlih boja, te šešir sa širokim obodom koji štiti lice i vrat od izravnog sunčevog zračenja.

Osobe koje boluju od bolesti srca trebale bi tijekom toplinskih valova redovito pratiti svoje stanje, pridržavati se propisane terapije i, u slučaju pojave boli u prsima, otežanog disanja, izrazite slabosti ili omaglice, odmah potražiti liječničku pomoć.

Sunce je korisno, ali umjerenost je ključ

Sunce je neophodno svim živim bićima. Biljkama omogućuje fotosintezu, a kod čovjeka potiče stvaranje vitamina D, važnog za zdravlje kostiju i brojne druge funkcije organizma.

Međutim, kao i u mnogim drugim životnim situacijama, ključ je u umjerenosti. Pretjerano izlaganje visokim temperaturama i jakom sunčevom zračenju može imati ozbiljne posljedice za zdravlje, osobito kod osoba koje već imaju bolesti srca i krvnih žila.

Srce i krvne žile

Kako vrućine utječu na krvni tlak i srce?

Srčani bolesnici trebaju biti posebno oprezni ljeti

Toplinski valovi predstavljaju dodatno opterećenje za srce, a najveći rizik imaju osobe s kardiovaskularnim bolestima, stariji ljudi, kronični bolesnici i oni koji rade na otvorenom. Dovoljna hidracija, izbjegavanje najvećih vrućina, primjerena odjeća i prilagodba svakodnevnih aktivnosti jednostavne su mjere koje mogu značajno smanjiti rizik od toplinskog stresa. Pravodobna prevencija i odgovorno ponašanje najbolji su način očuvanja zdravlja srca tijekom ljetnih mjeseci.

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI