Zdravlje > Žensko zdravlje

Miomi maternice: Simptomi koji nisu samo obilna krvarenja

Miomi su najčešće dobroćudne tvorbe maternice i ujedno najčešći tumori u zdjelici žena. Iako se kod velikog broja žena nikada ne očituju simptomima, u određenim slučajevima mogu značajno narušiti kvalitetu života, uzrokovati razne ginekološke tegobe poput obilnih krvarenja, te utjecati na plodnost i tijek trudnoće.

Miomi maternice: Simptomi koji nisu samo obilna krvarenja
PREGLED SADRŽAJA
  1. Kako i zašto nastaju miomi?
  2. Čimbenici rizika i zaštitni čimbenici
  3. Vrste mioma prema smještaju
  4. Simptomi – kada miomi stvaraju probleme?
  5. Dijagnostika i mogućnosti liječenja
  6. Hormonsko liječenje
  7. Kirurško liječenje
  8. Miomi, plodnost i trudnoća

Procjenjuje se da će čak većina žena do 50. godine života razviti barem jedan miom, najčešće u reproduktivnom razdoblju.

Kako i zašto nastaju miomi?

Miomi nastaju iz mišićnog sloja maternice (miometrija) i građeni su od glatkih mišićnih stanica i fibroznog tkiva. Mogu se pojaviti pojedinačno ili u većem broju, a njihova veličina može varirati od vrlo sitnih promjena do velikih tvorbi koje deformiraju maternicu. Iako je mogućnost zloćudne preobrazbe iznimno rijetka, miomi zahtijevaju praćenje i individualan pristup liječenju.

Točan uzrok njihova nastanka još uvijek nije u potpunosti razjašnjen, no poznato je da su miomi snažno povezani s djelovanjem ženskih spolnih hormona, prvenstveno estrogena. Njihov rast ovisi o razini estrogena u organizmu, zbog čega se ne javljaju prije puberteta, često rastu tijekom reproduktivnog razdoblja i trudnoće, a nakon menopauze se najčešće smanjuju ili spontano povlače.

Sve što treba znati o polipu na maternici

Čimbenici rizika i zaštitni čimbenici

Na razvoj mioma utječe više međusobno povezanih čimbenika. Među onima koji povećavaju rizik ističu se:

  • pozitivna obiteljska anamneza
  • pretilost
  • povišen krvni tlak (hipertenzija)
  • rana prva menstruacija (menarha)
  • manjak vitamina D
  • redovita konzumacija alkohola
  • prehrana bogata crvenim mesom

Na hormonsku ravnotežu mogu utjecati i životne navike poput razine tjelesne aktivnosti, kroničnog stresa i izloženosti štetnim kemijskim spojevima iz okoliša.

S druge strane, postoje i čimbenici koji se povezuju sa smanjenim rizikom od razvoja mioma. Trudnoća i hormonska kontracepcija pokazale su zaštitni učinak, a rizik se dodatno smanjuje sa svakom do kraja iznošenom trudnoćom. Ovi podaci upućuju na složen odnos hormonalnih promjena i zdravlja maternice.

Vrste mioma prema smještaju

Miomi se najčešće klasificiraju prema položaju u maternici, što je važno jer upravo smještaj često određuje simptome i terapijski pristup:

  • Submukozni miomi. Nalaze se neposredno ispod sluznice maternice i rastu prema njezinoj šupljini – prostoru u kojem se odvija menstruacija i razvija trudnoća. Zbog tog položaja često remete funkciju sluznice, pa su najčešće povezani s obilnim i nepravilnim krvarenjima.
  • Intramuralni miomi. Smješteni su unutar mišićne stijenke maternice. Najčešći su oblik mioma te, ovisno o veličini, mogu uzrokovati povećanje maternice, osjećaj pritiska ili bolove, ali često dugo ne stvaraju simptome.
  • Subserozni miomi. Rastu prema vanjskoj strani maternice, prema trbušnoj šupljini. Budući da ne zahvaćaju sluznicu, obično ne utječu na menstrualni ciklus i mogu ostati neprimijećeni sve dok ne počnu pritiskati okolne organe.

Simptomi – kada miomi stvaraju probleme?

Većina žena s miomima nema nikakvih simptoma, no kod otprilike trećine mogu se javiti različite tegobe. Najčešći simptomi uključuju:

  • obilna i produljena menstrualna krvarenja (menoragija)
  • krvarenja između menstruacija (metroragija)
  • bol tijekom spolnog odnosa (dispareunija)
  • bolove u zdjelici ili donjem dijelu leđa
  • osjećaj pritiska u trbuhu

Veći miomi mogu pritiskati okolne organe, poput mokraćnog mjehura ili crijeva, što može uzrokovati učestalo mokrenje, osjećaj nepotpunog pražnjenja ili zatvor. U rijetkim slučajevima mogu se razviti akutna stanja, poput degenerativnih promjena ili zakretanja mioma, koja zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju.

Dijagnostika i mogućnosti liječenja

Miomi se najčešće otkrivaju ginekološkim pregledom i ultrazvučnom pretragom, kojima se mogu precizno odrediti njihova veličina, broj i smještaj. U određenim situacijama koriste se i dodatne dijagnostičke metode, poput histeroskopije, kako bi se dobila jasnija slika stanja.

Liječenje mioma uvijek je individualno i ovisi o više čimbenika – jačini simptoma, dobi žene, veličini i smještaju mioma te planovima vezanima uz trudnoću. Manji miomi koji ne uzrokuju tegobe najčešće se samo prate kroz redovite ginekološke kontrole.

Miomi maternice: Simptomi koji nisu samo obilna krvarenja

 

Hormonsko liječenje

Cilj terapije nije uvijek uklanjanje mioma, već ublažavanje simptoma i poboljšanje kvalitete života. Hormonska terapija najčešće se koristi za kontrolu obilnih i nepravilnih krvarenja te regulaciju menstrualnog ciklusa. Progesteronski pripravci stabiliziraju sluznicu maternice i smanjuju intenzitet krvarenja, a mogu se primjenjivati oralno ili u obliku hormonske spirale koja djeluje lokalno, izravno u maternici. Kod nekih žena takva terapija može usporiti i daljnji rast mioma.

U određenim situacijama koriste se i lijekovi koji blokiraju djelovanje progesterona (tzv. antagonisti progesteronskih receptora) ili privremeno snižavaju razinu spolnih hormona (tzv. agonisti GnRH), čime dolazi do smanjenja veličine mioma. Ovi se lijekovi najčešće primjenjuju ograničeno, kao priprema prije operacije ili kod žena koje planiraju trudnoću.

Kirurško liječenje

Kirurško liječenje razmatra se kod izraženih simptoma, brzog rasta mioma ili kada druge terapijske opcije ne daju zadovoljavajuće rezultate. Miomektomija omogućuje uklanjanje mioma uz očuvanje maternice i često je izbor kod žena koje žele zadržati plodnost, a može se izvoditi klasično ili minimalno invazivnim tehnikama. Histerektomija (uklanjanje maternice) je rezervirana za žene koje ne planiraju trudnoću i kod kojih druge metode nisu bile uspješne.

U pojedinim slučajevima primjenjuje se i mioliza, minimalno invazivna metoda kojom se uništava tkivo mioma i smanjuje njegova opskrba krvlju, što dovodi do njegova postupnog smanjenja.

 

Miomi, plodnost i trudnoća

Miomi su u oko 5% žena uzrok neplodnosti. Submukozni i veći intramuralni miomi mogu otežati začeće i povećati rizik od komplikacija u trudnoći, poput:

  • spontanog pobačaja
  • prijevremenog poroda
  • abnormalnog položaja ploda
  • abrupcije placente (prijevremeno odljuštenje posteljice)
  • pojačanog krvarenja nakon poroda

Tijekom trudnoće miomi mogu rasti zbog hormonalnih promjena, ali se nakon poroda u velikom broju slučajeva spontano smanjuju. Iako zahtijevaju redovito praćenje, važno je naglasiti da velik broj žena s miomima uspješno ostvari i iznese trudnoću.

Miomi su česta, ali najčešće dobroćudna pojava. Pravovremena dijagnostika, individualan pristup liječenju i redoviti ginekološki pregledi ključ su očuvanja zdravlja i kvalitete života žene.

 

Više stručnih savjeta potražite u Poliklinici Mazalin.