Žensko zdravlje - 05. veljače 2020.
AUTOR ČLANKA - Gordan Crvenković, dr. med. spec. ginekologije i opstetricije, subspecijalist humane reprodukcije, ordinacija GynNova

Miomi – neugodni, ali dobroćudni tumori

Miom ili dobroćudan rast maternice nije za život opasna bolest, često se javlja i bez simptoma, a svakako je treba „držati na oku“

miomi

Ne postoji žena koju ne prođu trnci kada liječnik izgovori riječ tumor. No kada je riječ o miomu, stručnjaci tvrde da nema mjesta strahu. Riječ je o dobroćudnom rastu maternice koji je relativno čest u reproduktivnoj (do menopauze) dobi žene.

S obzirom na to da ga karakterizira nepravilan rast mišićnih stanica maternice, koji formira fibrozne čvorove unutar tkiva maternice, često ga nazivamo i fibromima ili fibroidima. Oni nemaju povećan rizik za rak maternice i gotovo nikad ne alteriraju u zloćudnu tvorbu.

Najčešće se miomi javljaju između 30. i 40. godine, a do danas je poznat jedan jedini genetski kod ovog tumora pa ga češće vidimo u nekim obiteljima (majka, sestra).

Što znamo o uzrocima: kako nastaje miom

Uzrok mioma nije poznat. Ipak, zna se da do njihova nastanka ne dolazi dok tijelo žene ne počne proizvoditi hormon estrogen. Zbog toga je evidentan njihov nagli porast u trudnoći, a nakon menopauze miomi pak prestaju rasti ili se čak smanjuju.

Njihova veličina varira – mogu biti veličine zrna kukuruza, a mogu i narasti do 20 centimetara. Miomi su najčešće dijagnosticiran tumor u ženskoj zdjelici, kao i najčešći razlog za histerektomiju (odstranjenje maternice). Ta se operacija pak najčešće izvodi pa, osim zdravstvenog aspekta, miomi nose i psihološku (gubitak „osjećaja ženstvenosti”), pa i ekonomsku komponentu (cijena operacije).

Miomi mogu biti pojedinačni, ali često se stvaraju i u većem broju. U ekstremnim slučajevima mogu narasti toliko da potiskuju i dijafragmu te uzrokuju neginekološke smetnje (disanje, rad crijeva).

Mnoge žene (oko 30%) imaju miome tijekom života, no mnoge to ne znaju s obzirom na to da ne uzrokuju simptome. Tek slučajnim nalazom pri ginekološkom ili ultrazvučnom pregledu postavlja se dijagnoza mioma.

Kada posumnjati na miom

Kod većine žena (75%) miomi ne uzrokuju nikakve simptome, a kod preostalih 25% simptomi ovise o njegovom broju, veličini i lokaciji. Žene koje osjećaju simptome te bolesti imaju:

  • obilna menstruacijska krvarenja
  • dugotrajnije menstruacije (dulje od tjedan dana)
  • bol ili pritisak u zdjelici
  • učestalo mokrenje
  • poteškoće s pražnjenjem mokraćnog mjehura
  • konstipaciju crijeva („zatvor”)
  • bolove u leđima ili nogama
  • bolan spolni odnos.

Svi ti simptomi zahtijevaju odlazak ginekologu.

Ne postoji jedinstven i najbolji način liječenja mioma nego mnogo njih, što ovisi o težini simptoma, općem stanju pacijentice, njezinoj dobi, veličini i lokaciji mioma, kao i o želji za očuvanjem plodnosti žene

Čimbenici rizika i komplikacije

Osim dobi, rijetki su čimbenici rizika. Na razvoj mioma mogu utjecati ovi faktori:

nasljedni – imaju li vaša majka ili sestra miom, i vaš je rizik povećan;

rasa – crnkinje češće obolijevaju od ove bolesti za razliku od pripadnica drugih rasa pa one obolijevaju ranije, a miomi su kod njih obično veći i brojniji;

ostali – pojavnost prve menstruacije u ranijoj dobi, korištenje oralnih hormonskih kontraceptiva, pretilost, manjak vitamina D, dijeta bogata crvenim mesom, a siromašna zelenim povrćem i voćem te konzumacija alkohola povećavaju rizik od mioma.

Iako nije riječ o za život opasnoj bolesti, miomi mogu izazvati nelagodu i biti uzrok anemiji zbog obilnih krvarenja. Miomi obično ne utječu na plodnost. No ako su locirani u submukoznom dijelu maternice (i ako se utiskuju u materničnu šupljinu), mogu biti uzrok neplodnosti te ranoga gubitka trudnoće. Osim toga, mogu povećati učestalost nekih komplikacija u trudnoći, kao što je odljuštenje posteljice, zastoj rasta ploda ili prijevremeni porođaj.

Od dijagnoze do liječenja

Dijagnoza mioma se često postavlja slučajno pri ginekološkom pregledu. Ako postoji sumnja na miome ili ako su prisutni i simptomi, treba napraviti i ultrazvučne i laboratorijske pretrage (kompletna krvna slika, hormoni štitnjače), a na raspolaganju su i dodatne pretrage, odnosno MR (magnetska rezonanca), histerosonografija i histeroskopija (manji operativni zahvat kojim se prikaže maternična šupljina te otvori jajovoda u maternicu).

Rak vrata maternice može se spriječiti

Oko 500.000 žena godišnje oboli od raka vrata maternice, a više od polovine, 270.000, oboljelih umire od karcinoma vrata...

SAZNAJTE VIŠE

Ne postoji jedinstven i najbolji način liječenja mioma nego mnogo njih, što ovisi o težini simptoma, općem stanju pacijentice, njezinoj dobi, veličini i lokaciji mioma, kao i želji za očuvanjem plodnosti. Današnji pristup u liječenju mioma je „biti što poštedniji, a ujedno što učinkovitiji”.

Liječenje mioma uključuje širok spektar metoda i pristupa, od redovitih kontrola, medikamentoznog liječenja, neinvazivnog liječenja ili pak tradicionalnog kirurškog liječenja. No svakako se preporučuje proći detaljno sve opcije liječenja s ginekologom te odabrati najbolju metodu za vas.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

ADIVA_app_qr_kod

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama