Žensko zdravlje - 28. studenoga 2018.
AUTOR ČLANKA - Vladimira Šimić

Razgovarali smo sa stručnjakinjom o estrogenu – hormonu koji „čini ženu“

U ženskom tijelu estrogen ima više od 300 bioloških funkcija te utječe na više od 900 genetskih poruka koje tijelo šalje kako bi se uspješno reguliralo

Ženski hormon estrogen

Gotovo da i ne postoji žena koja tijekom života barem jednom nije čula ili pročitala nešto o estrogenu, hormonu za koji bismo gotovo mogli reći da diktira njezinim životom.

Bilo da je riječ o prvoj mjesečnici, spolnom životu, majčinstvu ili menopauzi, izgledu, ponašanju… „potpis“ estrogena nosi svaka žena. Kao što nam je objasnila dr. sc. Ivana Pentz, dr. med., spec. ginekologije i opstetricije, subspec. humane reprodukcije iz zagrebačke Poliklinike Fleur, s kojom smo razgovarali o tom važnom hormonu, estrogen ima više od 300 bioloških funkcija u ženskom tijelu te utječe na više od 900 genetskih poruka koje tijelo odašilje kako bi se uspješno reguliralo.   

>>Znanost je potvrdila: žene su jači spol! Žive dulje i puno su izdržljivije<<

Kako biste pojednostavljeno objasnili što je to estrogen?

Estrogen je jedan od spolnih hormona koji se dominantno stvara u ženskom tijelu. Odgovoran je za razvoj ženskih spolnih karakteristika te određuje vanjski izgled tijela. Njegov glavni izvor je jajnik, iako se stvara i u masnom tkivu te nadbubrežnoj žlijezdi.

Tjelesna masnoća je također izvor estrogena pa prekomjerna tjelesna težina nosi sa sobom povećan rizik za razvoj karcinoma ovisnih o estrogenu (dojka i maternica). Uloga estrogena jest potaknuti različite odgovore ciljnih organa na koje se veže i djeluje (npr. u dojkama, maternici, kostima, koži, krvnim žilama).

Estrogeni nastaju iz kolesterola koji potječe iz lipoproteinskih čestica niske gustoće (LDL-kolesterol). Čestice prenose kolesterol do ciljnog organa (jajnik, nadbubrežna žlijezda) koji potom stvara estrogene pretvorbom preko androstendiona, odnosno testosterona procesom koji se naziva steroidogeneza.

Većinom je poznat pojam estrogen, ali manje je poznato da ih ima više. Možete li ukratko opisati estrogene?

Tri su glavna estrogena koji se proizvode u tijelu žene – estradiol, estriol i estron. Glavni estrogen u generativnoj dobi jest estradiol koji se proizvodi u stanicama jajnika, a estron se uglavnom stvara u masnom tkivu.

Estradiol je deset puta jači estrogen od estrona, a čak osamdeset puta jači od estriola koji je oksidacijski produkt estradiola i estrona. Estriol se, uz estradiol, stvara u posteljici tijekom trudnoće. Kad mjerimo estrogen u krvi, dobivena vrijednost odgovara zbroju estradiola i estrona koji se sveukupno stvorio u tijelu.

Estrogen utječe na više od 900 genetskih poruka koje tijelo šalje kako bi se uspješno reguliralo

Osim varijacija u tijeku menstruacijskog ciklusa, razina estrogena varira tijekom dana. Danas se najčešće u laboratorijima određuje ili ukupni estrogen ili samo estradiol. Estrone se obično ispituje kod žena u postmenopauzi. Estron se može ispitivati i kod muškaraca i žena ako se sumnja na tumor nadbubrežne žlijezde, karcinom jajnika ili testisa. Određivanjem razine estriola u trudnoći može se dobiti informacija o mogućim kromosomskim poremećajima kod fetusa.

U kojim sve funkcijama u tijelu estrogen ima važnu ulogu?

Osim što je važan za reproduktivnu ulogu žena, estrogen je čuvar vitalnih funkcija žene i njezina cjelokupnog zdravlja.

Pozitivno djeluje na metabolizam kolesterola i masti u krvi, povoljno djeluje na razinu inzulina i šećera u krvi, čuva kosti od osteoporoze, štiti od kardiovaskularnih bolesti, potiče stvaranje kolagena u koži, potiče rast kose, pozitivno utječe na mentalno zdravlje, koncentraciju, pamćenje, daje pozitivnu energiju i čuva libido te smanjuje učestalost infekcija donjeg urogenitalnog trakta.

U kojim slučajevima najčešće nastaje manjak, a kada višak estrogena?

Povećana količina estrogena povećava rizik za neke karcinome, a s druge strane, zbog njegova manjka ugroženo je vitalno zdravlje i reprodukcija. Ljudsko tijelo nastoji održati hormonsku ravnotežu. Problemi nastaju ako estrogena ima premalo ili previše.

Manjak estrogena najčešće nastaje prestankom funkcije jajnika kod žena koje se približavaju ili su ušle u menopauzu. Kod mlađih žena uzrok manjka može biti povezan s poremećajem prehrane, pojačanim vježbanjem, stresom, reproduktivnim metaboličkim poremećajem poput sindroma policističnih jajnika, autoimunom bolesti, poremećajem rada štitnjače, šećernom bolesti i drugo.

S druge strane, povišena razina estrogena najčešće je posljedica neispravnog metabolizma estrogena koji uzrokuje preveliku proizvodnju loših estrogena ili pak općenito stvaranje više estrogena u odnosu na njegov oponirajući hormon progesteron koji također nastaje u jajniku.

Spomenuta stanja vezana su uz proces starenja jajnika, poremećenu razinu kortizola, izloženost ksenoestrogenima u prehrani s previše masnoća, a bez vlakana te prekomjerno konzumiranje alkohola. Primjerice, ksenoestrogeni koji se godinama talože u masnom tkivu ne narušavaju samo hormonsku ravnotežu žena, nego utječu i na muškarce smanjujući broj spermija te se povezuju s učestalijom pojavom bolesti prostate.

Srećom, povećana količina estrogena ne pogađa svakog. Osim toga, nečiji će organizam puno lakše deaktivirati i eliminirati višak estrogena, a drugom će organizmu biti mnogo teže riješiti se štetnih viškova estrogena s povećanim rizikom za razvoj karcinoma. Jednostavno smo različiti.

>>Menopauza ne mora biti kraj! Pripremite se za najbolje razdoblje u životu<<

Kada se estrogen uvodi u terapiju kao lijek? Koja su to stanja?

Estrogen se uvodi kod mlađih žena u terapiji kao lijek u sastavu hormonske kontracepcije koja se često koristi ili kao nadomjestak manjka estrogena u toj dobi ili zbog regulacije ciklusa. Estrogeni se uvode u terapiju kod žena u perimenopauzi i postmenopauzi, iako je njihov biološki odgovor različit, a time i potreba za liječenjem.

Najvažnija indikacija u toj skupini žena je ublažavanje vazomotornih smetnji te sprečavanje osteoporoze. Iako je dokazano i kardioprotektivno djelovanje estrogena, upotreba u tu svrhu zbog ranijih rezultata nekih istraživanja još nije općeprihvaćena.

Hormonska terapija je općenito dobro ispitivana terapijska metoda s poznatim povoljnim učincima i rizicima te se isključivo koristi kod svih onih bolesnih stanja koja nastaju kao posljedica manjka estrogena. Između apsolutnog „ne“ i neupitnog „da“ za primjenu hormonske terapije u praksi ćemo se opredjeljivati za „da“, ali s naglaskom na individualni pristup u odabiru vrste i količine.

Osim lijekova, što još može pomoći u vraćanju hormonalne ravnoteže?

Poznato je da zdrava i uravnotežena prehrana i tjelovježba znatno pridonose vraćanju hormonalne ravnoteže. Aktivnosti kao što su joga, ples ili šetnje u prirodi dokazano smanjuju vazomotorne smetnje, poboljšavaju raspoloženje i jačaju kosti.

Rekla bih da su pronalaženje ispravnog puta rješavanja problema koji nas tište, ublažavanje napetosti i nelagoda te pronalaženje životne ravnoteže itekako važni za vraćanje hormonalne ravnoteže jer ona ne dolazi samo s tabletama.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama