Probava - 04. listopada 2017.
AUTOR ČLANKA - mr. sc. Stanka Popijač-Ključar

Crijevna tegoba br. 1 suvremenog svijeta: sindrom iritabilnog crijeva

Od sindroma iritabilnog crijeva (SIC) boluje 20-ak posto ljudi zapadnog svijeta. Osim što značajno narušava kvalitetu života, bolest izaziva i visoke troškove. Što znamo o SIC-u?

Bolovi zbog sindroma iritabilnog crijeva

Gotovo 20 posto stanovništva zapadnog civilizacijskog kruga boluje od funkcionalnih crijevnih tegoba, odnosno bolesti koju nazivamo sindrom iritabilnog crijeva (SIC).

Prvi simptomi se tipično javljaju već u tinejdžerskoj dobi, pa do ranih 20-ih godina, a bolesnici zbog tegoba obično prvi put traže liječničku pomoć tek u dobi između 30. i 50. godine. Bolest je dvaput češća među ženama koje se i češće obraćaju liječniku.

Budući da bolesnici često traže pomoć jer zbog tegoba imaju smanjenu kvalitetu života, izbivaju s posla ili su manje produktivni, liječenje podrazumijeva visoke direktne i indirektne troškove svakom zdravstvenom sustavu.

Bolest je dvaput češća među ženama koje se i češće obraćaju liječniku

Kako se SIC dijagnosticira?

Zadnjih 20-ak godina učinjeni su napori da se standardizira dijagnoza SIC-a, odnosno ujednače dijagnostički kriteriji temeljeni ponajprije na simptomima bolesti, odnosno kliničkim tegobama (kliničkoj slici) bolesnika.

Kriteriji za postavljanje dijagnoze sadržavaju sljedeće: prisutnost boli ili nelagode u trbuhu kroz najmanje tri mjeseca (kontinuirano ili povremeno) u prethodnom razdoblju od godine dana, uz pojavu najmanje dva od opisanih simptoma – olakšanje bolova nakon stolice, promjene ritma pražnjenja stolice (proljev, zatvor), promjena forme (kalibra) stolice.

Simptomi

Dakle, tipični vodeći simptomi svakog bolesnika su:

  • bol u trbuhu
  • popuštanje boli s defekacijom
  • promjena ritma pražnjenja stolice (pojava proljeva ili zatvora ili izmjenično zatvora i kašaste do vodenaste stolice),
  • pojava sluzi u stolici,
  • osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva,
  • nadutost

Oprez: ovi simptomi nisu SIC

  • gubitak na tjelesnoj težini
  • pojava krvi u stolici
  • bol u trbuhu praćena povišenom tjelesnom temperaturom

U tom slučaju treba tragati za drugom dijagnozom.

Teškoće u postavljanju dijagnoze

Bol može biti prisutna samo na jednom mjestu u trbuhu ili se širiti difuzno, grčevitog je ili tupog karaktera, nekad bolesnici opisuju štipanje, peckanje, pretakanje i grgoljenje po crijevima. Bol se može javljati u projekciji drugog organa, tako da se nerijetko javljaju dijagnostičke teškoće i bolesnici se upućuju na obradu specijalistu druge struke (ginekologu, urologu, fizijatru). U praksi to znači preširoku i nepotrebnu obradu uz velike troškove.

>>Smatra se da je zbog modernog načina života zavladala svojevrsna epidemija gastritisa. Neuranotežena prehrana, pušenje, prekomjerna konzumacija kofeina i alkohola, stres – eksplozivna je to kombinacija “okidača” za mnoge zdravstvene tegobe, pa tako i one probavne.<<

Dodatne pretrage

Ako se dakle u općoj praksi susrećemo s bolesnikom mlađe do srednje životne dobi s bolovima u trbuhu koji su trajni ili se periodično javljaju kroz duže vrijeme, poremećenog ritma pražnjenja stolice, bez krvi u stolici, bez temperature, bez gubitka na tjelesnoj težini, dobrog općeg stanja, a u fizikalnom pregledu (standardni liječnički pregled uz pažljivo pipanje trbuha) ne nađemo odstupanja od normale, već možemo postaviti kliničku dijagnozu funkcionalne crijevne bolesti.

U takvom se slučaju dodatno još trebaju napraviti uobičajene krvne pretrage (krvna slika, biokemijski nalazi, sedimentacija ili CRP, urin). U slučaju urednih vrijednosti, imamo dijagnozu SIC-a. U bolesnika u dobi iznad 50 godina te u slučaju postojanja nekih drugih simptoma, obradu treba proširiti, a o čemu treba odlučiti specijalist gastroenterolog.

Terapija

Cilj terapije je omogućiti brzo i potpuno olakšanje mnogobrojnih simptoma od kojih bolesnici pate, i to jednim i sigurnim lijekom. Dosadašnja terapija, nažalost, nema te mogućnosti, tako da je zovemo simptomatsko liječenje (olakšavamo simptome bolesti, ali zapravo ne utječemo na samu bit bolesti).

Novija saznanja o ključnoj ulozi serotonina u održavanju normalne crijevne funkcije i njegovoj ulozi u komunikaciji između crijeva i mozga vjerojatno će doprinijeti boljem liječenju bolesnika sa sindromom iritabilnog crijeva.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama