Zdravstvene blagodati vrtlarenja

Dobra je ideja posvetiti se vrtlarenju. To je jedan od najzdravijih hobija kojim se možete baviti. Koje su njegove blagodati za naše zdravlje, navode stručnjaci zdravstvenog web portala Healthline.com

1.Vrtlarenje pomaže tijelu u borbi protiv bolesti

Naša koža, uz pomoć sunca, stvara vitamin D. Znanstvenici procjenjuju da tijelo u trideset minuta na suncu proizvede između 8000 i 50 000 međunarodnih jedinica (IU) vitamina D, ovisno o površini kože koju izlažemo suncu, ali i o boji vaše kože.

Vitamin D je ključan za čitav niz tjelesnih funkcija – jačanje imunosnog sustava i kostiju su samo dio njih. Istraživanja su pokazala da boravak na suncu može smanjiti rizik od:

• raka dojke,
• raka debelog crijeva,
• raka mjehura,
• raka prostate,
• Multiple skleroze,
• ne-Hodgkinovog limfoma.

Niske razine vitamina D povećavaju rizik od razvijanja psorijaze, dijabetesa tip 2 i demencije. Izlaganje umjerenoj količini sunca u vrtu može pomoći vašem tijelu, zaključuju znanstvenici.

Američki CDC (Centers for Disease Control and Prevention) navodi da je vrtlarenje oblik tjelovježbe. Grabljanje i košenje trave može se kategorizirati kao lagana tjelovježba, dok okopavanje i cijepanje drva smatramo intenzivnom tjelovježbom. Kroz rad u vrtu, koristimo sve glavne mišićne skupine u tijelu.

Fizički napor tijekom obavljanja vrtlarskih radova može pomoći u smanjivanju pretilosti među odraslima i djecom te poboljšati kvalitetu sna.

2. Poboljšava pamćenje

Poznato je da tjelovježba poboljšava kognitivne funkcije, a novi znanstveni dokazi pokazuju da vrtlarenje ima sličan učinak.

Korejski znanstvenici proveli su istraživanje na pacijentima koji pate od demencije. Ono je dokazalo da vrtlarenje u trajanju od samo 20 minuta pomaže oporavku moždanih živaca vezanih uz pamćenje. Tijekom terapije vrtlarenjem primijetili su povećane količine određenih faktora rasta moždanih živaca. Drugo istraživanje također je pokazalo da hortikulturna terapija pomaže kod demencije. Nizozemska i Norveška uključile su ljude s demencijom u Greencare program, u okviru kojeg većinu dana provode radeći na farmi ili u vrtu.

3. Podiže raspoloženje

Znanstvenici tvrde da vrtlarenje pozitivno utječe na raspoloženje. Povećava samopouzdanje te smanjuje osjećaj tjeskobe i depresije.

U istraživanju provedenom u SAD-u , ljudi koji boluju od depresije vrtlarili su 12 tjedana. Po završetku, znanstvenici su zaključili da je došlo do značajnog poboljšanja njihovog mentalnog zdravlja. Postignuti napredak trajao je mjesecima nakon završene terapije.

4. Vrtlarenje smiruje nakon stresnog razdoblja

Vrtlarenje je dobar način za oporavak nakon stresnog iskustva. Znanstvenici su grupu ispitanika izložili stresnoj aktivnosti. Nakon toga, polovica ispitanika u tišini je čitala knjigu, dok je druga polovica obrađivala vrt.

Mjerenjem razina kortizola otkrili su da se je grupa koja se bavila vrtlarenjem puno bolje oporavila od stresnog iskustva u odnosu na grupu ispitanika koja je čitala. Dobro raspoloženje vratilo im se je puno brže.

5. Pomaže u oporavku od ovisnosti

Mnogi programi koji se bave liječenjem ovisnosti promiču hortikulturnu terapiju.

Znanstveno je dokazano da briga o biljkama pozitivno djeluje na ljude koji se oporavljaju od ovisnosti o alkoholu.

U drugom istraživanju, ovisnici koji su bili dio rehabilitacijskog programa imali su izbor između dva hobija – slikanja ili vrtlarenja. Vrtlari su u većem postotku završili rehabilitacijski program u odnosu na one koji su odabrali umjetnost.

6. Njeguje povezanost među ljudima

Školski i obiteljski vrtovi niču posvuda. Razlog tome leži u činjenici da ljudi uživaju u plodovima vlastitog rada, ali i u interakciji s drugima.

Učenici koji su sudjelovali u obrađivanju školskog vrta smatraju da su im naučene vještine i međusobni odnosi koje su izgradili tijekom rada u školskom vrtu, dali osjećaj vlastite dobrobiti. 

Rad u vrtu s ljudima različitih dobnih skupina i sposobnosti, dobar je način za širenje vlastitih znanja i iskustava.

7. Eko-anksioznost – strah vezan uz klimatske promjene

Američko udruženje psihologa smatra da utjecaj i rezultat klimatskih promjena mnogim ljudima povećava razinu stresa i osjećaja krivnje. Smatraju da je glavni razlog tome osjećaj nemoći.

Negativan zdravstveni učinak eko-anksioznosti možete smanjiti radom u vlastitom vrtu, s ciljem ublažavanja klimatskih promjena te tako smanjiti vlastitu zabrinutost za okoliš.

8. Vodite računa o vrtu, ali i zdravlju i sigurnosti

Vrtlarenje, kao i svaka druga fizička aktivnost, predstavlja određen rizik za vaše zdravlje i sigurnost. Američki CDC daje sljedeće preporuke:

• Čitajte upute na proizvodima koji sadrže kemikalije pri njihovom korištenju u vrtu. Neki pesticidi ili gnojiva mogu biti opasni ako se neispravno koriste.
• Nosite rukavice, naočale, duge hlače te zatvorene cipele/tenisice.

• Koristite sprej protiv insekata i nanosite preparate za zaštitu od sunca.
• Unosite dovoljno tekućine i povremeno se odmarajte u hladu kako biste izbjegli pregrijavanje.
• Pazite na djecu, pogotovo ako su u blizini oštrih alata ili kemikalija.
• Cijepite se protiv tetanusa  svakih deset godina. Spore bakterije koja uzrokuje tetanus, Clostridium tetani, godinama žive u tlu i životinjskom izmetu.

Zaključak

Vrtlarenje je dobra kombinacija tjelovježbe, uzgoja zdrave hrane i boravka u prirodi. Vašem tijelu i umu će koristiti ovaj hobi. Imat ćete više snage, jači imunosni sustav i zdraviji ciklus spavanja. Razina stresa će vam se smanjiti, bit ćete smireniji te ćete razviti zdravije odnose s drugima.