Ljekovito bilje - 05. lipnja 2019.
AUTOR ČLANKA - Frane Herenda, mag. pharm.

Psihoteratika – povezanost mentalnog zdravlja i prirode

Kroz livade, šume i planine vode utabane staze gdje možemo biti sami, tu i tamo pronaći dobronamjerno lice koje će nam se osmjehnuti i pozdraviti nas jer u prirodi smo svi prijatelji

psihoteratika, mentalno zdravlje, priroda

Ljudi nisu sazdani za puno toga čemu smo izloženi. Živimo mnogo dulje od onog što je evolucija smatrala nužnim. Dok othranimo potomstvo, mehanizmi koje je evolucija osmislila ne pokrivaju puno toga. Ni dovoljno kvalitetne materijale za zglobove za toliko desetljeća, niti većini ljudi biokemijski temelj za želju za istom osobom. A zasigurno nije planirano da ćemo u kratkom razdoblju od lovaca sakupljača prijeći na poljoprivredu i u još kraćem roku se potpuno odvojiti od prirode.

Stres koji neprestano doživljavamo samo je pokušaj našeg organizma i uma da se prilagode neprestanim podražajima iz okoline, među kojima ne bismo trebali biti 24 sata na dan 365 dana u godini. Ali većina jest.

Koliko nas koristi dobrobiti šuma i planina oko nas? Jesmo li svjesni koliko je povratak u prirodu egzistencijalno nužan? Život može biti svakakav, nekad ne odlučujemo, nekad nas zadesi, ali nekad imamo i izbor. Najlakše je svaki dan upaliti automobil, cijeli dan telefonirati i biti na društvenim mrežama. To je lako je i trenutačno zadovoljavajuće. Kao što je i najlakše svaki dan uzeti pizza cut ili staviti nešto u mikrovalnu. Puno je toga lakše. No to ne znači da je dobro za nas.

Psihoteratika i povezanost s prirodom

Australac Glenn Albrecht smislio je termin psihoteratika pokušavajući nas približiti potrebi za povezanosti mentalnog zdravlja i prirode. U temelju tog pojma sazdana je potreba ljudi da budu povezani s prirodom jer smo se stotinama tisuća godina tako razvijali kao vrsta. Da bismo u posljednjim minutama, ako naš razvoj gledamo kao jedan dan, potpuno promijenili način funkcioniranja.

Moja fascinacija japanskom kulturom počela je davnih dana, a ne staje ni danas. U skladu s Albrechtovim idejama, japanska vlada pokrenula je niz istraživanja čiji je cilj bio otkriti koliku dobrobit boravak u prirodi može imati na ljude.

Terapeutske šume za smanjenje stresa

Spoznaje su bile toliko obećavajuće da su dosad osnovali šezdesetak “terapeutskih šuma” i osmislili forest bathing. Kupanje u šumama, odnosno povremeni terapeutski odlazak u šume pokazao je smanjenje stresa, poboljšanje imuniteta (povećanje broja NK stanica odgovornih za nespecifični imunosni odgovor), sniženje tlaka, otkucaja srca…

Najbolji pomoćnici iz prirode protiv stresa

Kada stres traje dulje, iscrpljuje i može dovesti do anksioznosti. Priroda nas je podarila sigurnim biljkama koje imaju dobar...

SAZNAJTE VIŠE

Sve je dobro potkrijepiti dobrom studijom, slažem se. Naša vlada sigurno neće potrošiti nekoliko milijuna dolara na takvo istraživanje. No možemo se okoristiti njihovim saznanjima i odlučiti otići u prirodu već ovaj vikend, a ne jednom godišnje u neki nacionalni park za praznik, kad je ondje veći stres nego ostati u praznom gradu.

Utjecaj eteričnih ulja, primjerice, u borovim šumama, kojima je moj Zadar srećom okružen, a koja se spontano otpuštaju u atmosferu, dovoljan je da u samo sat vremena utječe na raspoloženje, zasićenost hemoglobina kisikom i da smanji stres svakome. Ne kažem da svi trebamo postati planinari i osvajati vrhove, ali u blizini gradova je priroda koju smo uzurpirali gradovima i cestama. No te ceste prolaze kroz prirodu čiji smo i mi stanovnici, podrijetlom i s razvojem vrste.

Grad donosi svoje dobrobiti, ali nije sve u asfaltiranim putevima. Kroz livade, šume i planine vode utabane staze gdje možemo biti sami, tu i tamo pronaći dobronamjerno lice koje će nam se osmjehnuti i pozdraviti nas. Jer u prirodi smo svi prijatelji. Isto je to lice koje bi se u gradu možda mrzovoljno otreslo na nas jer smo se sudarili na pješačkom prijelazu dok oboje kasnimo na posao ili po djecu u vrtić.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama