Zanimljivosti i savjeti - 16. ožujka 2020.
AUTOR ČLANKA - Dora Bukal, dr. med. Služba za promicanje zdravlja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Hrvatska u borbi protiv debljine

U ožujku obilježavamo Hrvatski dan osviještenosti o debljini, a statistike za našu zemlju govore da su debljina i pretilost u porastu. Zašto se debljamo i kako sniziti brojeve na vagi, posebno kod djece?

debljina pretilost

Debljina, odnosno pretilost jedan je od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice. Prekomjerna tjelesna masa i debljina čimbenik su rizika za razvoj danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, tumora, kronične opstruktivne plućne bolesti te mentalnih poremećaja.

Mjera kojom se računa status uhranjenosti odrasle osobe, odnosno kojom se procjenjuje ima li osoba prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu zove se indeks tjelesne mase (ITM). ITM se računa tako da se tjelesna masa osobe u kilogramima (kg) podijeli s kvadratom tjelesne visine u metrima (m2). Osobe koje imaju ITM 18,5 – 24,9 kg/m2 imaju normalnu tjelesnu masu, ITM 25,0 – 29,9 kg/m2 označava prekomjernu tjelesnu masu, a osobe s ITM-om ≥ 30,0 kg/m2 imaju debljinu.

Neželjena mjesta

Prema rezultatima Europske zdravstvene ankete, u Hrvatskoj svaka druga osoba starija od 18 godina, odnosno njih 57,4%, ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Pri tome je najviše muškaraca (67,6%). Ako usporedimo Hrvatsku s ostalim zemljama Europske unije, udio odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom viši je od europskog prosjeka. A on iznosi 51,6%, a ispred Hrvatske je samo Malta. Važno je istaknuti da su muškarci iz Hrvatske na prvome mjestu po udjelu prekomjerne tjelesne mase i debljine u Europskoj uniji. Prekomjerna tjelesna masa može se povezati s padom očekivanog trajanja života od čak tri i pol godine u sljedećih 30 godina u Hrvatskoj. Podatak je to kojeg pokazuje analiza Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Krivci za razvoj debljine

Iako na razvoj debljine utječu nepravilna prehrana i neredovita tjelesna aktivnost, oni nisu jedini „krivci“. U njezino nastajanje uključeni su i genetski te brojni okolišni čimbenici. Na debljinu se pokušava utjecati putem raznih javnozdravstvenih akcija, mjera, letaka i reklama koji su usmjereni na cijelu populaciju. No uvidjelo se da muškarci ne reagiraju na takav način komunikacije. Žene, osobe s višim stupnjem obrazovanja i višim socioekonomskim statusom osjetljivije su na takve zdravstvene poruke. I upravo je kod njih problem debljine manje izražen.

Debljina ne bira metu – i djeca su visoko na listi

Podaci Europske inicijative praćenja debljine kod djece u Hrvatskoj za 2015. godinu pokazuju da je svako treće dijete u dobi od 8 godina, odnosno njih 34,9%, s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom. I to 31% djevojčica i 38,7% dječaka. Najveći udio djevojčica s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, njih 35,6%, je u kontinentalnoj regiji. Aa najveći udio dječaka s tim problemom je u jadranskoj regiji, njih 42,2%. U 12 godina prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine kod djece porasla je za 15%, sa 20,8% 2003. godine na 34,9% 2015. godine.

U usporedbi sa zemljama Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije, Hrvatska se nalazi na visokom petome mjestu po udjelu djece s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom. A ispred nje nalaze se mahom mediteranske zemlje – Španjolska, Grčka, Italija i Malta. Ovaj podataka ukazuje na to da se mediteranska prehrana, koja je proglašena najboljom za očuvanje zdravlja, sve manje konzumira. Djeca jedu manje voća i povrća, a više slatkiša i zaslađenih napitaka. Manje su tjelesno aktivna u odnosu na onu u sjevernim zemljama poput Norveške i Danske.

Uzroci pretilosti kod djece

Svako treće dijete u Hrvatskoj u školu odlazi autobusom. Ili ga voze roditelji vlastitim automobilom. Više od polovice djece dva sata ili više radnim danom provede gledajući TV ili koristeći elektroničke uređaje. Trećina djece više od tri puta tjedno jede kolače, čokoladu ili bombone te pije sokove s dodanim šećerom. Iako je preporuka da se dnevno jede pet porcija voća i povrća, 66,5% djece ne jede svakodnevno voće. A njih 82,8% ne jede povrće. Sve su to razlozi koji pridonose razvoju debljine kod djece.
Debljina u dječjoj dobi nosi sa sobom brojne zdravstvene posljedice. To su visok krvni tlak i kolesterol, šećerna bolest tipa 2, problemi sa zglobovima i masna jetra. Sve to utječe i na razvoj nekih psiholoških i socijalnih problema. Djeca s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom češće imaju debljinu i u odrasloj dobi. A debljina u odrasloj dobi nosi veći rizik od razvoja najčešćih kroničnih nezaraznih bolesti današnjice.

Kuhanje u sadašnjem trenutku: Uživajte u pripremi obroka s ljubavlju

Svi pripremamo barem jedan obrok ili napitak na dan, što je idealan način da bez osjećaja obaveze prigrlite novi...

SAZNAJTE VIŠE

Što možemo učiniti?

Kako bi se smanjio udio osoba s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, važno je pridržavati se zdravih stilova života,. Potrebno je konzumirati raznovrsnu, sezonsku i pravilnu prehranu te se redovito baviti tjelesnom aktivnosti. Kao pomoć u tome Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo provodi Nacionalni program „Živjeti zdravo“. Program je  usmjeren na unapređenje zdravlja stanovnika Hrvatske svih dobnih skupina. Projekt “Živjeti zdravo”, sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda, usmjeren je na edukaciju i senzibilizaciju građana o zdravim stilovima života, pravilnoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti, prevenciji debljine te očuvanju i promicanju mentalnog i spolnog zdravlja.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama