Treća dob - 15. siječnja 2020.
AUTOR ČLANKA - Ljubica Uvodić Vranić, prof. psihologije

Kult mladosti – starenje nije u modi

Kako starjeti u društvu u kojem vlada kult mladosti, starenje je sramota, a peglanje i kartica i bora cilj koji se mora postići pod svaku cijenu?

Kult mladosti starenje

Europa stari. Naša mala zemlja također. Pa ipak, da li pod utjecajem trendova sa Zapada ili ne, i kod nas je zavladao kult mladosti, a starenje više nije u modi.

Pogledajmo malo brojke. Sve je više ljudi koji umiru u odnosu na broj onih koji se rađaju. Prema zadnjem popisu stanovništva, više od 50 tisuća ljudi umire, a manje od 40 tisuća se rađa. Omjer je u korist starijih, a takav trend nastavlja se i pogoršava. Ali to nije sve. Broj starijih ljudi povećava se i tako što se samo nešto više od desetak tisuća ljudi doselilo iz inozemstva, a broj onih koji su se odlučili odseliti mjeri se u stotinama tisuća.

Sele se mladi ljudi, pa je i to jedan od razloga zbog kojih naše stanovništvo stari. Umjesto prirasta, imamo negativni saldo. Prosječna starost hrvatskog stanovništva u proteklih 50 godina porasla je za gotovo 10 godina, a broj starijih od 65 godina, prema zadnjem popisu, premašio je broj mlađih od 14 godina.

Kako je nastao kult mladosti

Možda je upravo malobrojnost mlađih ljudi utjecala na njihov povoljni položaj u društvu – glazba, kultura, moda i trgovina okreću se prema njima. Interes koji pobuđuje mlada osoba velik je jer je mladih ljudi premalo u odnosu na starije u ukupnom broju stanovnika.

To je jedan od razloga zbog kojeg se čini da je, gledajući tisak, elektronske medije, izloge i prodajne centre, sve usmjereno prema mladima. A ti mladi, jer su mladi – nezavršeni učenici ili vječni studenti da se ne bi zvali nezaposleni – mogu konzumirati ponuđeno uglavnom zato što ih financiraju njihovi zaposleni ili umirovljeni roditelji, bake i djedovi.

Na dvije bake i dva djeda te dvoje roditelja, često dolazi samo jedinac ili jedinica. Dakle, šestero ljudi upinje sve svoje snage da pokažu ljubav i brigu za svoje dijete, odnosno unuče. Ispunjavaju mu svaku želju jer je jedinac.

Brandovi i trgovački centri

Drugi razlog zbog kojeg njihov jedinac ili jedinica imaju sve što požele jest taj što su njegovi roditelji, a pogotovo bake i djedovi, živjeli u društvu u kojem trgovački centar nije bio glavno mjesto za provesti vikend. Živjeli su skromnije i nisu ni pomišljali na brandove i dizajnersku odjeću.

I kad su trgovački centri niknuli kao gljive poslije kiše, mladi ljudi u njih su pohrlili, vukući svoje ostarjele roditelje i roditelje svojih roditelja za sobom. Razmaženi kakvi jesu, plakali su kad nisu dobili ono što, navodno, svi u njihovom razredu imaju. Počeli su izlaziti, a za noćne izlaske trebali su novce te posebnu odjeću i obuću.

Taj ekskluzivni život mladih ljudi pokrivaju njihovi roditelji sretni jer im mogu ispuniti svaku želju. „Pod stresom je jer je škola teška“, opravdavaju roditelji bahatost svojeg princa ili princeze. „Pod stresom je jer ponavlja godinu na fakultetu, a znate, danas su fakulteti teški…“, tumače bake i djedovi jedni drugima na svojim zajedničkim kavama.

Starenje pod udarom reklama

Priključi se tome društvu i pokoji stric bez vlastite djece ili tetka, pa kupuju nećakovu ili nećakinju ljubav ispunjavanjem želja. „Pod stresom je“, kaže stric, „jer nema novu marku mobitela“; „Ona jedina nema tenisice koje imaju svi, ali baš svi u njezinom razredu“, kaže brižna tetka. Tako stric i tetka, roditelji i bake, djedovi i prijatelji sebi objašnjavaju umjetne potrebe današnje djece. A trgovci? Što trgovci rade? Oni su prepoznali trendove. Mlađarija kupuje, dok trgovci zadovoljno trljaju ruke.

Mladi, koji još nisu izgradili prave vrijednosti, naivni su i lakomisleni. Ako se na njih usmjere sve reklame, kupovat će i rasipati. A lako je kupiti kad ne trošiš ono što si sam zaradio.

Ima u tome još jedan način marketinškog lukavstva. Stariji, kojima izmiče ljepota tijela i kojima se stalno govori da se mogu pomladiti samo ako potroše sitnicu od nekoliko tisuća eura za plastičnu operaciju podizanja grudi, ravnanje bora, presađivanja kose i slično, također su dobri potrošači ako ih se uvjeri da mogu i moraju biti mladi, izgledati mlado.

Starenje za hrabre

Starost je out, a mladost je in. Hrani se gerontofobija kako bi stariji kupovali i trošili na svoje pomlađivanje. Ne cijeni se znanje po kojemu bi i stariji imali neke prednosti, nego ljepota mladog tijela, guste kose, savršene linije.

Agizam (eng.ageism), ili dobizam kako neki pokušavaju uvesti taj pojam, čini da se starost ne smatra ni časnom, ni iskusnom, ni prestižnom, nego se podcjenjuje. Biti star i ne trošiti na pomlađivanje ne isplati se onima koji nude sve novije i novije kreme protiv bora. Stoga se u reklamama pojavljuju lijepi, mladi poletni ljudi koji uživaju u životu i koji nam sugeriraju da ih pod svaku cijenu pokušamo imitirati.

Kako starjeti u takvom društvu u kojem je starenje sramota, a peglanje i kartica i bora stvar koja se mora postići? Kao i svaki težak zadatak, tako i ovaj primaju na svoja leđa samo hrabri ljudi koji nisu nasjeli na propagandu onih koji prodaju ljepotu u tubama, injekcijama i skalpelskim intervencijama.

Važne su trajne ljudske vrijednosti

Imati moralne i ljudske vrijednosti – samo se s tim vrijednostima ljudi mogu izdići iznad pukoga „imati“ u viši način življenja koji naglasak stavlja na „biti“. Ima ljudi koji ne žive tako što kupuju jer su ih nagovorili da moraju imati predmete koje potom bacaju. Ima ljudi koji ne bacaju svoje vrijeme da bi zaradili novce kojima će kupiti predmete koje će ubrzo baciti.

Što to muči milenijalce? 10 najčešćih bolesti i poremećaja Generacije Y

Milenijalci ili Generacija Y rođeni su između 1978. i 2000. godine, a ovo su najčešći zdravstveni problemi koji ih...

SAZNAJTE VIŠE

Otmjeno stare ljudi koji investiraju svoje vrijeme u trajne vrijednosti, a ne u povećanje smeća na Zemlji. Bit će normalan životni put čovjeka koji je, da parafraziramo Platona, imao lijepo tijelo, pa lijepu dušu, pa je onda u fokus stavio smisao svog življenja. A smisao sigurno ne možemo kupiti ni u jednoj samoposluzi. Za smisao treba produbiti emocionalnu inteligenciju i upoznati se s mnogim ljudima kroz povijest koji su također tražili taj smisao i ostavili nam taj zadatak u naslijeđe.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama