Treća dob - 12. siječnja 2020.
AUTOR ČLANKA - Redakcija

Aktivni u šezdesetoj: Utječe li tjelovježba povoljno na zdravlje srca

Novo istraživanje pokazuje da vježbanje, tjelovježba i umjerena razina fizičke aktivnosti povoljno utječu na zdravlje srca u starijih osoba

Tjelovjezba vjezbanje zdravlje srca

Možda ste zašli u neke godine, ali to ne znači da trebate „okačiti kopačke o klin“. Pogotovo ako brinete za zdravlje srca. Naprotiv, novo istraživanje južnokorejskih znanstvenika na uzorku od više od milijun starijih osoba pokazalo je kako redovito vježbanje ili tjelovježba u šezdesetima utječe na zdravlje srca tako što može smanjiti rizik od nastanka kardiovaskuarne bolesti za čak 11%.

Drugim riječima: fitness, aerobik, šetnje u prirodi, vožnja bicikla ili odlazak u teretanu mogu puno značiti za vaše zdravlje, a posebno za zdravlje srca. Ovaj podatak ne odnosi se samo na zdrave osobe u toj dobi. Odnosi se i na one koje boluju od kroničnih stanja kao što su povišeni krvni tlak, visoki kolesterol ili dijabetes tipa 2.

Tjelovježba je kao stvorena za zdravlje srca

Istraživanje je predvodio Kyuwoong Kim, pohađatelj doktorskog studija na odjelu biomedicinskih znanosti Seulskog nacionalnog sveučilišta, a uz nadzor profesora Sang Min Parka. Ispitano je preko milijun žena i muškaraca koji su zašli u svoje šezdesete godine života. Oni su u razdoblju od 2009. do 2012. bili podvrgnuti medicinskom pregledu i ispitivanju putem upitnika.

Kod svakog su se pregleda ispitanici trebali izjasniti o tome koje fizičke aktivnosti upražnjavaju i koliko puta tjedno. Tako su određene dvije skupine prema razini fizičke aktivnosti. U prvu su skupinu svrstani “umjereni”. Ispitanici u toj skupini provodili su svakodnevno ili više puta tjedno 30 minutna u šetnji, plesanju ili uređivanju vrta. U drugu su skupinu svrstani „jači vježbači“ koji su svaki dan ili više puta tjedno provodili u polusatnom trčanju, vožnji bicikla, aerobiku ili treningu.

Ispitanike se zatim ponovno pitalo nakon dvije godine jesu li zadržali istu razinu fizičke aktivnosti ili su u međuvremenu postali neaktivniji. Nakon medicinskog pregleda pokazalo se da su ispitanici koji su prestali biti aktivni postali podložniji riziku kardiovaskularne bolesti za čak 27%.

Suprotno tome, ispitanici koji su pojačali svoje fizičke aktivnosti uspjeli su smanjiti rizik od kardiovaskularne bolesti i srčanog udara za 11%.

Stimulacija kardiovaskularnog sustava

Za internetsku stranicu healthline.com dobivene rezultate prokomentirao je Kyuwoong Kim. On je istaknuo: „Nisu nas iznenadili ovi podaci budući da smo očekivali kako će redovita fizička aktivnost i tjelovježba povoljno utjecati na zdravlje srca“.

Fizička aktivnost je presudna. I svatko tko drži do svojeg zdravlja trebao bi se baviti nekim oblikom fizičke rekreacije. Bilo da se radi o mlađoj osobi ili seniorima koji su zašli u svoje šezdesete.

Svaki stručnjak za preventivnu kardiologiju će vam reći da fizičkom aktivnošću stimulirate rad srca i pluća. Time povećavate brzinu otkucaja srca te brzinu disanja. Poznato je da stimulacija kardiovaskularnog i respiratornog sustava smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih problema. Može imati i povoljan utjecaj na smanjenje rizika od nastanka raka ili sveopće smrtnosti.

Istraživanje južnokorejskih znanstvenika pokazalo je da čak i ljudi koji pate od invalidnosti mogu uz određene fizičke aktivnosti poboljšati svoje kardiovaskularno stanje i to za 16%. A osobe koje pate od dijabetesa, povišenog krvnog tlaka ili povišene razine kolesterola mogu smanjiti rizik za 7%.

Doseg istraživanja

Istraživanje ima i svojih ograničenja. Prema navodima samoga istraživača Kima dva su bila ograničavajuća faktora. Ispitanici su se sami izjašnjavali o tome u kojoj mjeri provode fizičke aktivnosti te su svi bili Korejci, tj. pripadnici jedne etničke skupine.

Također, nije se ispitivalo o tome koliko vremena provode u kućanskim poslovima ili nekim drugim aktivnostima koje zahtijevaju snažniju aktivaciju mišića.

Unatoč tomu, istraživanje je vrijedno jer donosi jasnu povezanost fizičke aktivnosti i blagodati koje ona ima na zdravlje srca. Ova je veza iznimno važna danas kada u svijetu stanovništvo sve više stari.

Budite kao Pero Kvrgić: starite mudro i uspješno

Ulaskom u treću životnu dob ne morate nužno prestati s određenim životnim aktivnostima. Umni i motorički procesi se usporavaju,...

SAZNAJTE VIŠE

Neka predviđanja govore da će do 2050. godine na svijetu živjeti 2 milijarde ljudi starijih od 60 godina. To znači da bi za zdravlje ovako velike populacije trebalo uvažiti i rezultate gore spomenutog istraživanja.

Što dodati? Dragi naši seniori, obnovite vaše članstvo u nekoj školi plesa ili planinarskom društvu i uživajte u pogodnostima koje donose vježbanje i tjelovježba.

Obavezno se posavjetujte sa svojim liječnikom

No prije se svakako posavjetujte s vašim liječnikom koji će provjeriti vaše sveopće psihofizičko stanje. Jedino vam on može dati stručnu preporuku o tome koji su oblik i razina aktivnosti najprimjereniji vama i vašim godinama.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

ADIVA_app_qr_kod

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button

ADIVA_app_google_play_button

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama